Ekolozi zahtijevaju hitnu reakciju povodom odluke o odlaganju nuklearnog otpada na granici s BiH

Odluka Ministarstva zaštite okoliša i energetike Hrvatske da se na lokaciji bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac na Trgovskoj gori u Općini Dvor ipak zbrinjava nuklearni otpad je poražavajuća i za svaku osudu te tim povodom zahtjevamo hitnu reakciju od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, poručuju ekolozi okupljeni u Eko BiH mrežu.

Ova lokacija data je na upotrebu Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, nuklearne elektrane (NE) Krško, uprkos dugogodišnjem apelu građana BiH, kao i mještana Hrvatske da se pronađe drugo mjesto za zbrinjavanje ovog, veoma opasnog otpada, s obzirom da bi mogao ugroziti više od 250.000 ljudi, koji žive uz sliv rijeke Une.

“U jeku pandemije COVID 19, koja je svakog od nas paralisala na svoj način, kada strepimo za zdravlje najdražih, u vrijeme zatvorenih granica i zabrana okupljanja, nadležni iz Republike Hrvatske na jako ružan način zloupotrebljavaju aktuelnu situaciju, sada gdje se očekuje povećan stepen solidarnosti, saradnje i razumijevanja”, poručuju iz nevladine organizacije Green Team iz Novog Grada.

NVO „Green team“, kao naročito aktivni akter u borbi protiv  odlaganja radioaktivnog otpada  NE “Krško,” na Trgovskoj gori,  27. septembra 2019. godine,  uspješno je organizovala mirne proteste, u Novom Gradu, koji su okupili više od 2000 građana, s ciljem da se skrene pažnja nadležnih domaćih i inostranih institucija na ozbiljnost ovog problema. Protest su podržali stanovnici iz 19 lokalnih zajednica iz BiH i Hrvatske (Velika Kladuša, Bihać, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa, Bužim, Cazin, Sanski Most, Krupa na Uni, Prijedor, Kostajnica, Kozarska Dubica, Tuzla, Zenica, Lukavac i Dvor, Majur, Petrinja, Sisak).

“Ne nuklearnom otpadu uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom!” jasno su poručili i iz organizacije “Climate Save Bosnia” uz podršku Aarhus centra u BiH i 17 nevladinih organizacija za zaštitu okoliša/životne sredine koje su dio Eko BiH mreže, ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sarajevu, 29. jula prošle godine. Tada je uručeno i protestno pismo ambasadoru Republike Hrvatske, koje je dostavljeno i nadležnim institucijama  u BiH.

 

Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH  ističe da je potpuno neshvatljivo da se ova lokacija godinama razmatrala kao adekvatno rješenje, uprkos  činjenicama i dokazima koji upućuju na suprotno.

“U svojim navodima u protestnom pismu, jasno smo napomenuli da odabrana lokacija nije samo potpuni promašaj, što se tiče budućeg uticaja na  zdravlje građana i okoliš, već i da je ozbiljan sigurnosni problem, jer se radi o veoma trusnom području, a što se moglo i potvrditi tokom nedavnog, snažnog zemljotresa koji je pogodio Hrvatsku. Zatraženo je i da se ispoštuju sve zakonske obaveze, naročito one koje proizilaze iz Aarhuske konvencije i ESPOO konvencije o prekograničnom uticaju na životnu sredinu, a koje se, kako smo u više navrata naglasili ne poštuju. Iz tog razloga, ova odluka  Ministarstva zaštite okoliša i energetike Hrvatske, koja u svom nazivu ima riječi „zaštite okoliša“ je zaista poražavajuća”.

Ovaj članak izrađen je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost Eko BiH projekta i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Historijski muzej poziva na virtualno otvorenje šestoaprilske izložbe “Was ist Walter?”

Historijski muzej BiH vas poziva na virtualno otvorenje šestoaprilske izložbe “Was ist Walter?” – izložbe koja je poklon građanima/građankama za Dan grada Sarajeva 6/4/2020 u 20:00 @ fb: Historijski muzej BIH “Was ist Walter?”

 Muzeji su nekada bili mjesta gdje se čuvaju priče o velikim, nacionalnim herojima. Tako je u Muzej revolucije BiH, današnji Historijski muzej BiH, ušla priča o Valteru – jednom od osloboditelja Sarajeva od fašizma u Drugom svjetskom ratu. Kroz historiju se mijenjao muzej, mijenjala se slika Valtera, mijenjalo se društvo – sve promjene su dovele do toga da se 6. aprila 2020. godine možemo pitati:  „Was ist Walter?“ ili „Šta je Sarajevo danas? Koliko je prošlost oblikovala naš grad? Koje su priče iz prošlosti Sarajeva koje trebamo njegovati i u budućnosti? Koji su simboli grada? Izložba „Was ist Walter“ je kritičko putovanje kroz historiju Sarajeva, čiji odgovori se ne artikulišu kroz jednu paradigmu, već kroz niz različitih i autentičnih umjetničkih odgovora.

Izložba je započela otvorenim pozivom Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Umjetnici i umjetnice su, korištenjem muzejske građe, različitim likovnim sredstvima odgovarali na postavljeno pitanje. Odgovori su trebali biti predstavljeni u obnovljenoj muzejskoj bašti. Dok su umjetnici u svojim ateljeima pripremali radove, muzejski tim je radio na predstavljanju bašte u novom ruhu i na povezivanju muzeja sa glavnom pješačkom zonom u Sarajevu. A onda se nedaća, daleka i nepoznata, približila i nama. Svijet kojeg smo poznavali se, zbog pandemije koronavirusa, preko noći promijenio. Otvorene muzejske riznice iz kojih smo pripremali priče su morale biti zatvorene. Inspirisani porukama iz naše historije koje smo otkrivali pripremajući izložbu, shvatili smo da moramo pronaći način da „valterovski“ djelujemo. Ako već ne možemo postaviti izložbu u fizičkom prostoru, možemo to napraviti u virtualnom! Međutim, paradigma o „buđenju grada/buđenju muzeja“ šestoaprilskom, proljetnom izložbom bila je neodrživa u novouspostavljenom svijetu karantina. Ne samo da smo morali tragati za novim načinima obraćanja izoliranoj publici, već i za novim manifestacijama hrabrosti: hrabrosti prije tri ili sedam decenija nije ista kao ona koja nas može sačuvati od virusa 6. aprila 2020. godine – zato je izložba podsticaj da razmišljamo o novim modelima i manifestacijama hrabrosti. Ovu redovno planiranu izložbu produciramo u vanrednom stanju zahvaljujući izvanrednim naporima i želji bosanskohercegovačkih umjetnica i umjetnika da nam kultura makar na kratko posluži kao privid normalnosti. Neće nam ova izložba otkriti vakcinu ili lijek protiv koronavirusa, ali će nam, nadamo se, pomoći da se prisjetimo svih vrijednosti kojima se kroz historiju, uprkos vanrednim stanjima, održavao duh Sarajeva – duh solidarnosti i otpora čija se personifikacija zove Valter.

Kroz izložbu će biti predstavljeni radovi sljedećih umjetnika/umjetnica:

Ada Sivac

Adnan Vlajčić

Alisa Teletović

Ana Milijević

Andrej Bjeloš

Andrej Đerković

Antonio Grgić

Armin Graca

Boris Hodak

Denis Haračić

Dino Aganović

Emira Žerić

Ensar Hadžić

Ermin Lazović

Hana Dujmović

Husein Šljivo

Ivan Koroman

Jasmin Alihodžić

Kemal Ridžal

Lectori Salutem

Lejla Duran

Nelisa Baždar

Navid Bulbulija

Rikardo Druškić

Saša Nikolinović

Saša Peševski

Selma Ćatović Hughes

Sestre

Zdravko Cvjetković

Organska humanost u doba korone – Priča o Hazimi Topčagić

“Topčagić organski proizvodi” pomaže ugroženima i orijentiše se na dostavu hrane, Sweden/USAID FARMA II projekt podržava njihove napore

U teškim vremenima lako je uočiti lokalne heroje. Jedna od njih je Hazima Topčagić iz Pribave, sela pored Gračanice, vlasnica “Topčagić organskih proizvoda” (TOP).

Hazima je samozaposlena u proizvodnji organske hrane, te je od početka COVID-19 pandemije na sebe i svoju porodicu preuzela obavezu pomagati ugroženima. Ona ih snabdijeva svježom zelenom salatom i mladim lukom i to čini besplatno.

Žena poduzetnik

Za Hazimu, upravljanje vlastitim gazdinstvom prilično je nova stvar. “Uvijek sam imala mali eko-vrt jer sam željela da moja djeca jedu zdravo. Kako imamo 3 dunuma okućnice, 2016. sam odlučila da iskoristim ono što nam je Bog dao i počnem se baviti poljoprivredom. Mi sada tokom zime uzgajamo organsku zelenu salatu, mladi luk i špinat, a ljeti paradajz, paprike i krastavce.”

Te 2016. godine Hazima se zemljoradničkoj zadruzi “Gračanka” prijavila za automatski plastenik površine 500 m2 (pola dunuma). Zadruga je dodijelila plastenik, a uz vlastitu investiciju u priključke za struju i vodu i temelje za plastenik, sa proizvodnjom je počela 2017. godine.

“Ranije sam radila u nekim firmama, ali sada sam samozaposlena  i podršku mi pruža moja porodica. Moja snaha je nezposlena i ona mi pomaže kad god je to potrebno, kao i moj mlađi sin koji je još u srednjoj školi. Muž i stariji sin također priteknu u pomoć kada mi trebaju.”

Organska humanost na djelu

Hazima je aktivna i u svojoj zajednici. Ona vodi lokalno udruženje žena “Pribava” uspostavljeno 2014. godine i poznata je kao neko ko ne bježi od toga da pomogne drugima.

“Topčagić organski proizvodi” između ostalog koristi i Facebook kako bi bili u kontaktu sa lokalnom zajednicom. Čim je počela berba zelene salate i mladog luka ova objava se pojavila na njihovoj Facebook stranici: “Današnje korpe otišle. Hvala našim kupcima na povjerenju (tri srca). Sutra (subota) ide nova dostava. I opet dragi naši prijatelji molim vas da mi pošaljete u inboks adrese ljudi koji nisu u mogućnosti da kupe ili su stari i nemoćni.  Vaši TOP organski proizvodi #ojačajmoimunitet #hranimosezdravo #izborimosezajedno.”

Hazima redovno hranu dostavlja besplatno na nekih 15 adresa. Ali prije svake najavljene ture dostava stignu joj imena još nekih pet ili šest novih ljudi kojima je pomoć potrebna, te i njima uljepša dan kada im se na kućnom pragu pojavi sa svježim povrćem.

“U mjestu imamo i jednog pekara koji besplatno dijeli hljeb ugroženima pa usput i to pokupimo i dostavimo ljudima,” dodaje Hazima.

Održavanje kvaliteta i odnosa sa kupcima

TOP prodaje svoje proizvode koji pored svježeg povrća uključuju i prerađevine kao što su “salsa” od paradajza, ajvar i turšija. Prodaju vrše na imanju, u radnji zadruge “Gračanka”, te rade dostavu u i oko Gračanice.

“Iskreno, prije ove situacije sa korona virusom, ljudima je bilo draže doći do nas i kupovati ovdje, ali sada smo se orijentisali na dostavu. Usluge dostave su nam također besplatne za sve narudžbe preko 5 (konvertibilnih) maraka, a napravili smo i pakete za 6 KM koji uključuju kilogram salate i 800 grama mladog luka,” kaže Hazima. “Mi sada uglavnom dostavljamo i nastavićemo sve dok bude potrebe.”

Ali bila korona ili ne ona prati sva pravila organske proizvodnje i kontrole i ima certifikat. “Mi kupujemo posebno sjeme i sadnice i koristimo organsko đubrivo. Naš plastenik je automatizovan tako da se krov i stranice otvaraju i zatvaraju u zavisnosti od unutrašnje temperature i vlažnosti, te vjetra i kiše. To sve mjere senzori.”

Ali postoje i izazovi u organskoj proizvodnji. “Organsko sjeme špinata je osjetljivije, tako da je moguće da će nam ove godine prinosi biti manji pa se još nismo odlučili za dostavu špinata.”

Nastavak priče uz podršku Švedske i USAID-a

Kada se završi proljetna berba Hazima će početi raditi na narednom proizvodnom ciklusu i pripremiti zemlju za sađenje paradajza, paprike i krastavca. “Prve prinose možemo očekivati u julu, a nakon toga sve što ne prodamo preradićemo i prodavati zimi.”

Ona će takođe nastaviti i sa svojim humanitarnim radom i za to, svaka čast Hazima!

Kako bi podržao Hazimu u njenom radu Sweden/USAID FARMA II projekt joj sada pomaže unaprijediti online marketing i pomoći će joj sa dizajnom promotivnih materijala. Ovo bi trebalo TOP-u pomoći da poveća broj kupaca.

 

Projekat Sweden/USAID FARMA II je u cilju promocije žena u bh. poljoprivredi pokrenuo kampanju „One idu naprijed“. U okviru ove kampanje objavljivat ćemo pozitivne priče o ženama u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. U puno slučajeva žene koje su neformalno, ali praktično veoma puno angažovane na domaćim poljoprivrednim poslovima smatraju nezaposlenim domaćicama i samim tim su bez primanja. Sweden/USAID FARMA II kroz svoje aktivnosti promovira i ohrabruje žene da pravno registruju svoju proizvodnju i postanu dio zvanične ekonomije. Srećom, danas postoje uspješne kompanije, u vlasništvu žena ili pod vodstvom žena, koje proizvode inovativne i kvalitetne proizvode koji se prodaju kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. Kako bismo pomogli poljoprivrednicama u njihovim nastojanjima i ohrabrili i druge žene koje su u sličnoj poziciji, FARMA II će pripremati uspješne priče koje će objavljivati i distribuirati širokoj publici.