Autor: urednik

Mreža za izgradnju mira koja okuplja 205 članica, udruženja/udruga, fondacija i škola svim izabranim i imenovanim na svim nivoima vlasti u BiH dostavlja zahtjev za solidarisanjem, uslijed vanredne situacije uzrokovane pandemijom COVID-19 sa sljedećim sadržajem:

Mreža organizacija civilnog društva u BiH ovim putem poziva Ministarstva unutarnjih poslova na entitetskim i kantonalnim nivoima u BiH, predsjednike/ice vlada na entitetskim/kantonalnim nivoima da informiraju javnost o sljedećem:

1. Da li se od dana donošenja mjera Kriznih štabova na entitetskim nivoima povećao broj prijava nasilja nad ženama i u porodici?

2. Da li se vodi statistika o pojavama nasilja nad ženama i u porodici, na način da se ustanovi da li se radi o ponovljenim slučajevima ili i ponovljenim i novo prijavljenim?

3. Uzimajući u obzir broj prijava nasilja nad ženama i u porodici u periodu prije stupanja na snagu mjera, uslijed pojave pandemije COVID-19, i broj prijava uslijed pojave pandemije, a kako javnost nema nikakvih informacija, pitamo Vas da li je broj prijava smanjen ili povećan?

4. Ukoliko je broj smanjen, da li to znači da nasilja nad ženama i u porodici u ovim vanrednim okolnostima nema, odnosno da se uslijed poštivanja mjera Kriznih štabova, a koje podrazumijevaju i izolaciju odnosno boravak žrtve nasilja sa nasilnikom u istom prostoru, bez mogućnosti napuštanja stana u policijskim satom predviđenom vremenskom periodu, se postiglo smanjenje pojava nasilja nad ženama i u porodici?

5. Koje mjere i mehanizmi zaštite su predviđene u ovim okolnostima, a koje podrazumijevaju pružanje zaštite i podrške žrtvama nasilja?

6. Da li postoji strategija kojom bi se uspostavili mehanizmi zaštite, prohodnost informacija, adrese i uspostavljeni viber i/ili e-kontakti stručnjaka/kinja i nadležnih institucija za sve one koji proživljavaju/doživljavaju bilo koji oblik nasilja?

7. Da li se planiranim rebalansom budžeta na nivou na kojem djelujete predviđaju financijska sredstva za uspostavu navedenih mehanizama pomoći, podrške i zaštite za žrtve nasilja u porodici?

8. Da li ste uspostavili/e suradnju sa svim relevantnim organizacijama civilnog društva, a koji se bave ovim pitanjima, kako biste u ovim teškim trenucima blagovremeno djelovali i zaštitili žrtve nasilja?

Naime, posljedice s kojima se Bosna i Hercegovina suočava se već sada osjete u svim sferama društva, a ponajviše u oblasti zdravstva i ekonomije. Mreža za izgradnju mira koja okuplja 205 članica, udruženja/udruga, fondacija i škola smatra da nadležne institucije u BiH pored oblasti zdravstva i ekonomije trebaju baviti i društvenom zajednicom u cjelini, te da mjere koje su na snazi apsolutno trebaju uključivati mehanizme kojima bi se nezaštićenim pružila zaštita i podrška u ovim vanrednim okolnostima. Uzimajući u obzir zvanične podatke da je 52,8% žena u BiH do svoje 15 godine doživjelo neki od oblika nasilja, a nastupanjem pandemije i pridržavanjem mjera Kriznih štabova smatramo da se samo može očekivati porast nasilja, te da mi kao javnost nemamo informaciju šta se sve poduzima i/ili planira poduzeti po ovom pitanju.

Sve Vas molimo da nas informirate bilo putem maila, bilo putem javnog oglašavanja ili objavom odgovara na postavljena pitanja na zvaničnim stranicama institucije koju predstavljate.

Obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju izazvanu virusom korona (COVID-19) i posljedice iste, te otežane mogućnosti rada, Centar za životnu sredinu je uputio nadležnim institucijama zahtjev za prolongiranje aktivnosti i procesa koji podrazumijevaju učešće javnosti, dok se ne saniraju posljedice pandemije i nastavi normalno funkcionisanje institucija.

Razlog za upućivanje ovog Zahtjeva je otežan protok i praćenje informacija, nemogućnost prisustva na javnim raspravama, kao i otežana mogućnost pristupa potrebnoj dokumentaciji u domenu rada organizacija civilnog društva.

“Budući da trenutne mjere Kriznih štabova isključuju javna okupljanja, sastanke i javne prezentacije, sasvim je logično da se odgađaju i svi procesi koji podrazumijevaju učešće javnosti za vrijeme trajanja pandemije. Međutim, ovim putem želimo nadležnima ukazati na potrebu da javnost bude na vrijeme obaviještena o svim promjenama, te novim rokovima i terminima za pomenute procese u kojima je učešće javnosti neophodno”, ističu iz Centra za životnu sredinu.

Zahtjev se odnosi na planske, regulacione, strateške i sve ostale značajne dokumente koji se trenutno nalaze na javnom uvidu i za koje su zakazane javne rasprave, kao i sve procese odlučivanja koji podrazumijevaju učešće javnosti.

“Takođe, bitno je istaknuti da institucije trebaju definisati na koji način će biti omogućeno učešće javnosti u konkretnim slučajevima, no treba imati u vidu da je u pojedinim slučajevima vrlo značajno učešće i uloga lokalnih zajednica, te da mogućnost davanja komentara elektronskim putem nije kompletan postupak učešća javnosti u procesima odlučivanja”.

Iz Centra poručuju kako se nadaju ispravnoj odluci relevantnih institucija, kako bi svi nastavili kvalitetno sa radom nakon završetka pandemije koja je sama po sebi već sada nanijela dosta štete i građanima i institucijama naše države.