Autor: urednik

Bend BalkanEros Banditos u kućnoj izolaciji obradio magičnu grčku pjesmu Misirlou

Iz kućne izolacije, na sebi svojstven način oglasio se i bh. Bend BalkanEros Banditos. Oni su procijenili da je baš sada pravi trenutak da započnu svoj dugo planirani projekat “Ostali – Muzika nacionalnih manjina BiH”. Kako su najavili na svojoj zvaničnoj Facebook stranici, plan im je da na svoj način snime po jednu pjesmu svakog manjinskog naroda, kojih u BiH, prema zvaničnim podacima OSCE-a živi ukupno 17. Pjesme će izvoditi žene, pripadnice tih manjinskih naroda.

BalkanErosi su projekat započeli čuvenom pjesmom “Misirlou”, hitom koji će prepoznati svi koji su pogledali Tarantinov Pulp Fiction. Manje je poznato da je to zapravo pjesma koju su do sada izvodili brojni narodi – Grci, Jevreji, Arapi, Perzijanci, Turci, Armenci, Indijci, Egipćani i mnogi drugi. Najstariji poznati snimak pjesme je grčka rebetiko verzija, a datira iz 1927. Zbog toga i zbog činjenice da pjesma sigurno potiče s istoka Mediterana, momci iz benda smatraju da nisu pogriješili što su odlučili da pjesmu otpjeva Grkinja. Tako im se u početku realizacije projekta pridružila magična Dafné Kritharas, umjetnica porijeklom iz Grčke, koja trenutno živi i muzicira u Parizu.

“Ako, u ovom trenutku ljudske istorije, išta trebamo naučiti, to je da volimo i poštujemo druge, da pazimo druge, da mislimo malo više o njima, a malo manje o sebi. Vjerovatno je zbog toga ovaj naš projekat čekao nekoliko godina, da bi dočekao baš ovaj trenutak. Uspjelo je jer smo se sada, kao nikad prije, oslonili jedni na druge. Ideja koja nas je vodila bila je, prije svega, da naučimo i sebe i druge koje sve nacionalne manjine žive u BiH, te da opomenemo i sebe i druge koje i kakve narode diskriminira državni ustav. Sudeći po pjesmama kojim su nam otvorili svoju dušu, jer pjesmom se to najbolje radi, riječ je o velikim narodima i velikom bogatstvu koje imamu u našoj državi.”, rekao je Haris Abdagić, osnivač i lider benda BalkanEros.

Bend ovih dana obilježava devet godina od nastanka i prve svirke u kultnom sarajevskom klubu Sloga. Do danas su objavili dva albuma, odsvirali brojne koncerte i ostvarili zapažene saradnje sa drugim umjetnicima. U svim svojim aktivnostima demostrirali su autentičnost i dokazali da je njihov slogan “La Musique Speaks Tutto Linguae” (Muzika govori sve jezike) itekako istinit, što dokazuju i novim projektom kojeg realizuju iz kućne izolacije. Što se tiče projekta “Ostali”, uskoro možemo očekivati još mnogo modernih izvedbi tradicionalnih pjesama Bugara, Mađara, Rumuna, Roma, Jevreja, Makedonaca, Crnogoraca i ostalih manjinskih naroda naše države. Do tada, uživajte uz Misirlou i magiju koju je u autentičnu izvedbu BalkanErosa unijela Grkinja anđeoskog glasa.

 

Intervju s Dijanom Đurić, psihološkinjom: Na panedmiju COVID-19 ljudi reaguju na različite načine

razgovarala: Lana Jajčević, Fondacija Udružene žene

Zbog pojave pandemije virusa COVID-19 nalazimo se u nesvakidašnjoj situaciji koja utiče na cjelokupno društvo. Za očekivati je da će se nemali broj ljudi koji su zaraženi ili su bili u kontaktu sa zaraženima naći u samoizolaciji, a time i prekidu svakodnevnih rutina. Takođe, svi su morali promijeniti svoje životne i radne navike i, za dobrobit društva, provoditi dosta vremena u kući. Provođenje dužeg vremena zatvoreni u kući s ograničenim izvorima, zanimacijama i društvenim kontaktima može imati posljedice na psihičko zdravlje. O tome kako trenutna situacija utiče na ljude i kada se trebamo obratiti stručnim osobama za psihološku pomoć, razgovarale smo sa Dijanom Đurić, predsjednicom Društva psihologa Republike Srpske.

Da li i na koji način trenutno vanredno stanje i pandemija korona virusa utiče na ljude?

Na ovo pitanje ne postoji generalni odgovor. Ljudi reaguju na različite načine zavisno od prethodnih iskustava, doživljenih trauma, očekivanja,  kapaciteta da se nose sa stresom. Prisutnan je strah koji varira od onog visokog intenziteta do realne, objektivne  zabrinutosti. Isto se odnosi i na mjere vanrednog stanja. Ljudi ga mogu prihvatiti i pokušati izvući najbolje iz situacije, kao što je druženje sa članovima porodice, vrijeme za sebe, bavljenje hobijima i slično ili mogu očajavati zbog mogućnosti koje su u ovim uslovima ograničene.

Koja su to stanja, ponašanja, situacije kada bi se osoba trebala obratiti stručnim licima za psihološku pomoć?

Ukoliko osoba osjeća snažan strah, konstantnu zabrinutost, ima problema sa spavanjem, ima fizičke reakcije pri pomisli na mogućnost zaraze, promjene rasploženja, potrebno je da se obrati za stučnu pomoć. Takođe, ukoliko osoba ima problema u snalaženju u novonastaloj situaciji, ukoliko ima problema sa organizacijom vremena ili su se problemi javili u partnerskim odnosima ili zbog provođenja dosta vremena sa djecom i slično, može se obratiti  za psihološko savjetovanje i podršku.

Kako se manifestuju posljedice vanredne situacije na izložene kategorije stanovništva (radnici i radnice u trgovini, zdravstveni radnici i radnice, novinari i novinarke,…)

Navedene kategorije su izloženije riziku, jer su u kontaktu sa većim brojem ljudi i njihov rad se kosi sa geslom „ostanite kod kuće“. To sigurno kod njih izaziva konstantnu anksioznost. Kod radnika i radnica iz ovih oblasti, pored ovog prisutna je i anksioznost zbog iznenadnog smanjenja prihoda, time i plaća kao i rizik od otpuštanja. Ono što bi sigurno njima moglo pomoći u ovoj situaciji bilo bi obezbijeđivanje bar djelimične ekonomsku sigurnost, ali i pružanje psihološke podrške u smislu koliko je značajan njihov rad i  priznanja da su oni  naši heroji jer unatoč izloženosti riziku savjesno obavljanju svoje poslove.

Da li će se naši životi promijeniti nakon što pandemija prođe?

Životi će se promijeniti na nekoliko mjeseci do godinu dana, možda za to vrijeme usvojimo neke navike. Možda će kao posljedica ove pandemije biti zastupljenija online nastava, odnosno korištenje interneta u obrazovnim institucijama. Pored toga, ostaće neke navike kao npr. druženje sa članovima porodice, bavljenje povrtlarstvom, možda netko zadrži praksu tjelovježbe u kući i slično. To je također individualno i svatko će se usmjeravati u skladu sa prethodnim interesima i sistemom vrijednosti.  Definitivno će trebati vremena za ekonomski oporavak koji će uticati na naše načine života. S druge strane, ljudi brzo zaboravljaju i vjerovatno će nas opet povući konzumerizam.

Što se tiče psihološke pomoći nakon pandemije, potrebe će biti veće. Građani i građanke su bili u stanju adaptacije na vanredne mjere, sada su adaptirani i cilj svih je izbjeći zarazu. U ovim trenucima smo još u fazi akutnog stresa i svakodnevna borba za život u ovim uslovima i uspostavljanje i održavanje rutine drže hormone stresa na visokom nivou. Kada opasnost  prođe ljudi se mogu osjećati iscrpljeno, zabrinuti za egzistenciju,  javljati će se pitanja o smislu života. Neki će izgubiti bliske osobe i to će sve biti sadržaji za koje će trebati psihološka pomoć.

Za Inicijativu Građanke za ustavne promjene razgovarala Lana Jajčević, Fondacija Udružene žene

Šesnaest muzičara iz tri zemlje ujedinjeni u muzičkoj kreaciji

United Guitar Brothers of Quarantine spontani je projekat grupe muzičara iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore koji je jučer u eter pustio šestominutni uradak nastao u uslovima izolacije. U kreiranju ovog uratka učestvovali su Mario Puhalović, Josip Vukoja, Hamdija Salihbegović, Branimir Beneš, Tonči Toto Rubić, Darko Juričić, Ivan Peso Kozina, Kristijan Đuranović, Damir Malovan, Jan Ivelić (drum solo), Ante Martinović (bass solo), Ilija Utrobičić, Zoran Jukanović, Luka Biljak i Dado Rakić, a video je sklopio Ignjac Božić.

Ideja je počela inicijalnim videom koji je na svom Facebook profilu objavio splitski gitarista Mario Puhalović i u kojem je pozvao prijatelje da na njegovu matricu dodaju svoje gitarski rifove. “Na to su se zakačili Ivan Peso Kozina, Darko Juričić i Branimir Beneš sa svojih par prijedloga. Uključio se i Josip Joco Vukoja sa melodijom i ubacio drum loop, a nakon toga je Ante Martinović dao prijedlog bass gitare i krenula je ozbiljna svirka. Kako se kolege gitaristi iz videa poznaju i privatno i putem Facebooku, a većina posjeduje i svoj studio, počeli su slati svoje melodije i improvizacije“, naveli su muzičari te izrazili nadu da će ovih šest minuta makar malo oraspoložiti građane koji se nalaze u izolaciji.

“Dokazali smo da i u kućnim uslovima ljudska kreativnost nema granica i sigurno ćemo i u budućnosti kreirati nešto novo“, kazali su muzičari.