22. April: Dan planete Zemlje

Danas je Dan naše planete Zemlje. Ovaj datum po prvi put oblježavamo u izolaciji sa ciljem spriječavanja opasnog virusa koji je naizgled zaustavio gradove, države i cijelu planetu. Ali ona se i dalje okreće. I kada joj se vratimo sa našim uobičajenim ritmom ne zaboravimo da je zaštitimo. Podjećamo vas zašto trebamo da je čuvamo!

“U trenutku kada su nam kretanje i društveni kontakti ograničeni, primjećujemo da je boravak u prirodi okrepljujući. Priroda je mjesto beskrajnih pitanja i odgovora. Zato čuvajmo šumsko bogatstvo, čuvajmo malobrojne barske ekosisteme, kao i svu prirodu oko nas jer je ona preduslov našeg opstanka i blagostanja”,Aleksandra Anja Dragomirović, program Biodiverzitet i zaštićena područja

 

“Sagorjevanje fosilnih goriva zagađuje našu planetu, a Zemljina, kao i naša vlastita pluća apsorbuju svaku štetnu česticu od koje naš organizam postaje neotporan i slab. U isto vrijeme, Zemlji i njenim stanovnicima prijeti klimatska kriza koja dovodi u pitanje opstanak društva kakvo poznajemo. U doba kad je kompletno čovječanstvo u nezavidnoj situaciji, vrijeme je da se konačno izjasnimo: Stop prljavoj energiji, budućnost je obnovljiva!”, Igor Kalaba, program Energija i klimatske promjene

“Pustimo naše rijeke da teku slobodno, kako bi i dalje bile nepresušni izvor života, kao što su to bile i prije nas. Voda nije roba! Odbranimo rijeke!”,Redžib Skomorac, program Energija i klimatske promjene

“Rijeke su naš krvotok i neodvojivi dio svih nas. Ne smijemo dozvoliti da ih pojedinci zloupotrebljavaju. Čuvajmo naše izvore, rijeke, potoke, mora i okeane. Recimo NE zagađivanju voda. Recimo NE privatnoj eksploataciji izvorišta. Recimo NE malim hidro-elektranama!” Miloš Orlić, program Energija i klimatske promjene

“Čovječanstvo u svom prebrzom razvoju i eksploataciji svega na ovoj planeti zanemaruje zakone prirode i društvo iskorištava na najbrutalnije načine. Vrtoglavnom brzinom želi da stigne od tačke A do tačke B i nazad praveći ogromnu štetu koja ostaje budućim generacijama. Tek kada se dese pandemije i slične nedaće, uvidimo da moramo da usporimo ali da nastavimo kretanje čime čuvamo fizičko i psihičko zdravlje, a pored toga i resurse kojih je sve manje. E, tu uskače bicikl kao jedno od riješenja za spašavanje svijeta. Možda zvuči nerealno, ali probajte i uvjerite se!”, Tihomir Dakić, program Transport

“I ne zaboravimo da javni prostori, kao i priroda, pripadaju svim građanima. Zato treba da budemo odgovorni i da, kada uočimo problem, pokušamo da učinimo nešto kako bismo ga riješili. Ne dozvolimo da privatni interes bude važniji od javnog! Čuvajmo zelene površine, čuvajmo naše parkove, čuvajmo jedni druge!”, Dragana Skenderija, program Transport

 

 

“.. Jer na kraju dana svako od nas mora da ima, ne samo pravo, nego i obavezu i odgovornost prema našem zajedničkom domu, nebitno u kojoj državi ili na kojem kontinentu živimo. Živi u harmoniji sa prirodom i sačuvaj čitav jedan svijet puno stariji i mudriji od tebe samog, podijeli dužnost koju svi imamo i koju dugujemo Zemlji, jer je ona jedina planeta koju imamo. Sretan vam Svjetski dan planete Zemlje i čuvajte je, dugujemo joj to!”, Vanja Junuzović, pravnica.

Klimatske periferije u fokusu programa “Naša staništa”: retrospektiva Ursule Biemann i Carlosa Casasa

Tokom druge sedmice program „Naša staništa“ (Our Habitats) predstavlja radove dvoje umjetnika koje spajaju teme post-humanizma i klimatske pravde

Nakon sto je program otvoreni program Pravo Ljudski Film Festivala „Naša staništa“ tokom prve sedmice okupio preko 1800 ljudi, a svaki je film pogledalo preko 250, nastavljamo sa retrospektivama dvoje umjetnika koje povezuju udaljenost, oštrina zemlje, klime, vode, i klimatska pravda.

Ursula Biemann je umjetnica, spisateljica i video esejistica sa sjedištem u Zürichu u Švicarskoj. Njena pluralistička praksa obuhvaća niz medija, uključujući eksperimentalni video, intervju, tekst, fotografiju, kartografiju i materijale koji se susreću u visoko formaliziranim prostornim instalacijama. U svojim videozapisima Biemann isprepliće pejzaže s dokumentarnim snimkama, SF poezijom i akademskim nalazima kako bi pripovijedala kompleksnu i promjenjivu planetarnu stvarnost. Njeni nedavni istraživački radovi odveli su je u Amazonu i arktičku regiju, gdje istražuje klimatske promjene i ekologiju nafte i vode, iz čega će nastati Akustički ocean (2018.), Zakon šume (2014.) i Dubinsko vrijeme (2013.), koji su počevši od danas na programu „Naših staništa“.

Carlos Casas (Barcelona, Španjolska) je reditelj i umjetnik čija praksa obuhvaća film, zvuk i vizualnu umjetnost. Poput Ursule Bimann, Casas istražuje „geografske periferije“, najmanje naseljena, najsiromašnija mjesta na planetie, kreirajući zapise o načinima preživljavanja unutar u ekstremnim klimatskim uvjetima na zemlji. O „Trilogiji o kraju“, Carlos kaže:

Trilogija je posvećena najekstremnijim sredinama na planeti, a zanimalo me je kako živjeti u ovim krajevima i pokušao samuhvatiti stilove života koji nestaju. Zanimao me je kolektivni imaginarni prostor i njihova mitska ideja o kraju svetu. Zanimali su me pejzaži, mjesta koja su na određeni način nosila osjećaj „kraja“, usljed napuštenosti, udaljenosti, oštrine zemlje i naravno životnih uslova, mjesta koja bi na neki način mogla predstavljati post-apokaliptični scenarij budućnosti i na istodobno izvjestan arhaični civilizacijski osjećaj.

Program „Naša staništa“ nastao je kao rezultat saradnje, podrške i solidarnosti autora i autorica koji su tokom proteklih godina bili dio Pravo Ljudski Film Festivala. Kuratori programa su Diogo Pereira i Kumjana Novakova, a projekcije su svaki dan u 18h na zvaničnom vimeo kanalu i Facebook stranici Pravo Ljudski Film Festivala. Sve su projekcije otvorene. Dobrodošli/e!

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtage #ourhabitats, #imaginenewworld #pravoljudski na društvenim mrežama.

USAID i UNICEF dostavljaju komunikacijsku opremu centrima za mentalno zdravlje

Direktorica USAID za BIH, gdja Nancy J. Eslick i Predstavnica UNICEF-a BiH dr. Rownak Khan, uručile su donaciju od 44 seta tableta i mobilnih telefona, Federalnom ministarstvu zdravstva. Oprema će biti distribuirana u sva 44 Centra za mentalno zdravlje Federacije BIH, sa namjerom da se unaprijedi efikasnost komunikacije stručnjaka za mentalno zdravlje i građana, koji imaju potrebu za ovim vidom podrške, zbog situacije u kojoj su se našli tokom COVID- 19 pandemije.

“Centri za mentalno zdravlje u domovima zdravlja u Federaciji Bosne i Hercegovine  prilagodili su svoj rad novonastaloj situaciji i stavili se od početka građanima i građankama na raspolaganje za psihološku podršku putem telefona za vrijeme i poslije radnog vremena, a oni centri koji su bili u mogućnosti organizirali su ovu podršku tijekom 24 sata pa i vikendom. Svaka podrška u nastojanjima da potrebna psihološka i svaka druga pomoć dođe do svakog od velike je koristi, posebno u jednoj ovakvoj situaciji. Vjerujem da će donirana oprema olakšati rad na terenu u direktnom kontaktu s onima kojima je pomoć potrebna.”, rekao je dr.Vjekoslav Mandić, Ministar zdravstva Federacije BIH.

Ova donacija je dio sveobuhvatnog odgovora USAID-a i UNICEF-a na COVID-19 krizu, kako bi se pomoglo ugroženoj populaciji i institucijama na svim nivoima vlasti u BiH. USAID je donirao 500.000 dolara, putem kojih će UNICEF koordinirati odgovor na krizu, pružajući institucijama i građanima pomoć u komunikaciji o rizicima i zaštiti, psihosocijalnu podršku, nabavku higijenskih setova i opreme, te promociju odgovornog ponašanja za sve kategorije stanovništva.

“Ova sredstva su dio donacije od 1.2 miliona dolara, koje je USAID dodijelio BIH, kako bi pomogli napore države da se izbori i adekvatno odgovori na krizu. Ovim sredstvima obezbijedićemo unapređenje rada laboratorija, detekcije slučajeva zaraze, monitoring, te tehničku podršku institucijama u prevenciji širenja zaraze i tretmanu bolesnih. Također, sredstva su namijenjena za bolju informisanost javnosti, angažovanje ljudi u lokalnim zajednicama u jačanju odgovora na pandemiju. Od pošetka pandemije Vlada SAD izdvojila je oko 500 miliona dolara za borbu protiv pandemije u oko sto zemalja svijeta.”, rekla je Nancy Eslick, direkorica USAID-a u BIH.

Roditelji i djeca suočavaju se sa velikim smetnjama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Zatvaranje škola, zabrana kretanja, neophodnost tjelesne distance, izolacija i očekivanje ekonomskih posljedica, predstavljaju veliko opterećenje za porodice.

“Ovakve situacije uzrokuju anksioznost, stres i depresiju, kako kod odraslih tako i kod djece i mladih. Upravo zbog toga, jedan od naših prvih odgovora u ovoj krizi, jeste da omogućimo građanima efikasniju psihosocijalnu podršku, putem telefona ili online. Zahvaljujući donaciji USAID-a , centri za mentalno zdravlje biće bolje opskrbljeni da pruže pomoć svima kojima je potrebna, a sve kako bi se smanjio nivo rizika koji ovakva situacija ima za mentalno zdravlje. Tokom ovog teškog perioda, telefonski ili online razgovori sa stručnjacima, najbolja su rješenja za očuvanje mentalnog zdravlja i psihosocijalnu podršku za svakog kome je potrebna.

Veoma je važno da se ovakva podrška nastavi pružati i nakon popuštanja mjera, u fazama tranzicije i poslije pandemije.”, rekla je dr. Rownak Khan, Predstavnica UNICEF-a za BiH.

Ovakvi setovi opreme biće donirani i za 28  centara za mentalno zdravlje u Republici Srpskoj.

Uz podršku USAID-a, UNICEF također investira u kapacitete za krizno komuniciranje u vladama FBiH i RS. Paralelno, u toku je istraživanje znanja, stavova i praksi stanovništva, na osnovu čijih će se rezultata razviti sadržaji, sa posebnim fokusom na programe za djecu, koji će se emitovati na televizijskim kanalima i online.