Autor: urednik

Sloboda medija od iznimne je važnosti za naše krhko demokratsko društvo

Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini svim medijskim radnicima čestita Svjetski Dan Slobode Medija, podsjećajući javnost na iznimno važnu ulogu medija, što se posebno pokazalo u vrijeme globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa, u kojoj se trenutno nalazimo.

Tačna, provjerena i blagovremena informacija u ovim teškim okolnostima, kada se stotine hiljada ljudi širom svijeta bore za svoj život, od velike je važnosti i doslovno može spasiti ljudski život.

Zbog toga je nedopustiva cenzura izazvana favoriziranjem određenih medija, koju su pokazali pojedinci na visokim funkcijama, čime su direktno uskratili javnost njihovog ljudskog prava na tačno i pravovremeno informiranje. Osim toga, krizno komuniciranje u kojem su organizirani media-poolovi često su zloupotrebljavani i novinarima je uskraćivano pravo da dobiju odgovore na svoja pitanja.

Evropska federacija novinara naglasila je da je važno zaštititi novinare, ali da se to ne smije koristiti za sputavanje medijskih sloboda.

Osim velikog bremena odgovornosti za svaku napisanu riječ, na koje su odgovorni novinari naviknuti pišući o korupciji, kriminalu, političkim i brojnim drugim malverzacijama, oni danas dodatno izlažu riziku svoje i živote članova svojih porodica, svakodnevno izvještavajući o borbi sa virusom Covid-19.

Osim toga, medijske kuće našle su se u velikoj ekonomskoj krizi, pod pritiskom troškova, padom tiraža, drastično smanjenim prilivom zarade od oglašivača, čiji ishod može imati velike posljedice po naše krhko demokratsko društvo. Jer neovisnost medija, koji su sve svoje resurse bespoštedno stavili na uslugu zajednici, najviše ovisi o njihovoj ekonomskoj stabilnosti.

Bosna i Hercegovina Svjetski Dan Slobode Medija 2020. godine dočekuje na 58. mjestu, prema svjetskom Indeksu slobode medija, što predstavlja napredak od pet mjesta u odnosu na prošlu godinu. Ipak, Reporteri bez granica u svome izvještaju navode da BiH ima najliberalnije zakone o slobodi medija u regionu, ali da je njihova implementacija i realizacija zakočena zasićenim pravosudnim sistemom.

Zbog toga Vijeće za štampu i online medije, na ovaj važni Dan Slobode Medija, upućuje ponovno poziv svim građanima, da svojim reagiranjima na napade na novinare, na uskraćivanje informacija novinarima, kao i slanjem žalbi na netačno i neprofesionalno medijsko izvještavanje, budu nositelji borbe za slobodne i odgovorne profesionalne medije, kao temelje slobodnom demokratskom društvu i životu.

 

Dokumentarni film – “VELIKA BIJELA KUĆA”

„Velika Bijela Kuća“ je dokumentarni film udruženja „MladiCe“ koji na osnovu sopstvenog životnog iskustva, govore o optimizmu, motivaciji, planovima za budućnost. Istovremeno pokreću teme od životnog značaja o kojima treba razmišljati i propitivati. Oni izlaze van okvira društvenih mreža pokušavajući umrežiti i ujediniti društvo oko stvarnih stvari i potreba.

Film je osvojio GRAND PRIX Dubrovnik Film Festivala 2018 godine. Proglašen je i za najbolji film u kategoriji “dokumentaraca” na Internacionalnim studentskom film festivalu New Wave u Sofiji (Bugarska). Prikazan je i u Ukrajini, Makedoniji, Iranu, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i širom BiH.

Autorski je rad volontera „MladiCe“ koji predstavljaju mrežu mladih izliječenih od raka koji djeluju u sklopu Udruženja ‘Srce za djecu oboljelu od raka’, uz mentorstvo Zoke Ćatića i snimatelja Mirze Ajnadžića a urađen isključivo volonterskim radom i velikim entuzijazmom, koji su na ovaj način željeli pokazati da neprestano moramo tražiti nove načine da mladi javno govore o problemima, ali i istovremeno ukazuje na mogućnosti za njihove rješavanje. Prva Roditeljska kuća – Velika bijela kuća u BiH otvorena je u Sarajevu 28. aprila i od tada je ona dom porodicama čija se djeca bore s opakom bolešću a žive van Kantona Sarajevo.

Festival MESS organizuje cjelodnevni online kulturni program povodom 2. maja

Danas Sarajevo obilježava 2. maj, jedan od najznačajnijih datuma u historiji ovoga grada; dan kada je, prije 28 godina, odbranjeno Sarajevo. Tim povodom, Festival MESS danas organizuje cjelodnevni online kulturni program na svojim društvenim mrežama. Prvi program počinje u 13.30, a u pitanju je dokumentarni film “Bio je lijep i sunčan dan”. Gledatelji i gledateljice će ovaj film imati priliku pogledati na Facebook stranici Festivala MESS, Sarajevskog ratnog teatra SARTRa ili u okviru programa Televizije Sarajevo – TVSA. Nakon toga, na Faceboog stranici Festivala MESS imat će priliku pogledati I poslušati zapis za koji je muziku radio Nedim Zlatar, a dijelove iz knjige čitaju novinar/ka Ognjen Blagojević i Jasmina Đikoli. Posljednji u nizu programa bit će digitalno izdanje knjige “2. maj 1992. Bio je lijep i sunčan dan”, koje će, u okviru Biblioteke MESS, od 19 sati biti dostupno svima na Facebook, Instagram, te Issuu profilu Festivala MESS.

Film “Bio je lijep i sunčan dan” je nastao u koprodukciji Televizije Sarajevo i Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a, snimljen je po istoimenoj knjizi, čiji izdavači su Festival MESS I VideoArhiv, te predstavi nastaloj u režiji Tanje Miletić Oručević, koja je I danas dio stalnog repertoara Sarajevskog ratnog teatra, a nastala je u koprodukciji Scene MESS i Sarajevskog ratnog teatra SARTRa. Sagovornici i sagovornice u ovom dokumentarnom filmu su autori priča iz knjige i glumci iz predstave koji nas svojim svjedočanstvima vraćaju u jedan od najznačajnijih dana u cjelokupnoj historiji grada Sarajeva. U filmu učestvuju: pokojni prof. Zdravko Grebo, Jovan Divjak, Nihad i Sead Kreševljaković, Almir i Senka Kurt, Amina Šiljak Jesenković, Ibrahim Spahić, Aleksandar i Vedrana Seksan, Melina Kamerić, te glumci i glumice iz predstave: Maja Salkić, Amila Terzimehić, Jasenko Pašić, Benjamin Bajramović, Mirela Lambić, Adnan Kreso, Sead Pandur, Sonja Goronja, Ana Mia Milić.

Autorica filma je Sanela Kapetanović, autor muzike je Nedim Zlatar, a producent filma je Nihad Kreševljaković.

U predgovoru za knjigu, Nikad Kreševljaković, između ostaloga, navodi: “Situacija u Sarajevu koja se činila normalnom, odjednom se počela pretvarati u potpunu suprotnost. Kao da se u samo jednom času sve promijenilo. Kao u bajci, kada kočije postanu tikve. Jedino je dan i dalje bio lijep i sunčan. Da bi se napisalo šta se samo toga dana događalo u Sarajevu, trebale bi knjige i knjige… Samo jedna od tih knjiga je ova koju sada čitate. To je kolekcija priča, zapisa i fotografija koje su inspirisane samo jednim jedinim danom opsade. Opsada je trajala skoro četiri godine, a svaki od tih dana iz tog perioda imao je svoje priče.”