Autor: urednik

u četvrtak, 7. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena treća od ukupno pet online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom). Urednica edicije je Nejra Nuna Čengić.
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

Naslov: nacija, podtekst: klasa. Populizam radničke klase i povratak potlačenih u neoliberalnoj Evropi. naziv je zbornika radova kojeg urednički potpisuju Don Kalb i Gábor Halmai a koju je s engleskog jezika prevela Adisa Okerić Zaid. Ova knjiga doprinosi razumijevanju rastućeg nacionalističkog populizma u istočnoj i zapadnoj Evropi kroz klasnu perspektivu. Fokus autora/ica nije na pokretima, političarima i formalnim ideologijama nego na društvenim grupama koje su njihovi glasači/ice – radničkoj klasi u najširem smislu na šta upućuje i sljedeći citat.
„Nacionalizam i etnicitet nisu samo razgovori, nego znakovi koji proizlaze i izvode svoje značenje iz polja moći u vanjskom svijetu. Pravi društveni susreti nisu slobodno plutajući, kao u konverzacijskom eksperimentu, nego se odvijaju unutar određenih interakcijskih arena, prožeti historijama i doživljajima moći i bespomoćnosti. Jednako je važno naglasiti da moć ne leži samo u autoritativnim institucijama, niti u taktikama otpora koje koriste bespomoćni. Moć je relacijska, kontekstualna, višeslojna i djeluje na više ljestvica. Stoga se apstraktna teorija moći ne može postići; način interakcije između različitih hijerarhija i polja i njihovog međusobnog sudaranja uvijek zavisi od historijskog i prostornog konteksta. Stvaranje mjesta, stvaranje nacije i stvaranje klase moraju se tumačiti iz šire perspektive, a ne samo perspektive lokaliteta, nikad ne gubeći iz vida duboko situirane lokalne aktere u njihovim jedinstveno strukturiranim poljima moći, koji žive svoje osobite i kontradiktorne historije“, stoji u knjizi Naslov: nacija, podtekst: klasa. Populizam radničke klase i povratak potlačenih u neoliberalnoj Evropi.

Dražen Barbarić, politolog i docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u recenziji povodom objavljivanja prijevoda ove knjige navodi kako ona predstavlja izuzetno značajan doprinos multidisciplinarnom razumijevanju savremenih trendova proučavanja fenomena nacije i nacionalnih identiteta i „upozorava da zanemarivanje klasnoga identiteta ostavlja ozbiljne propuste u bilo kojoj vrsti interpretiranja navedenih fenomena.“

Anđela Pepić, doktorantica na na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci – istraživačka oblast sociologija, pišući recenziju o ovom zborniku navodi važnost njegove sveobuhvatnosti u geografskom smislu te ukazivanje na različite manifestacije ali „identično postojanje i razvoj podrške desnom populizmu od strane radničke klase koja ne mora nužno imati i jasno izraženu klasnu svijest“. Pepić takođe navodni značaj zbornika sa aspekta razumijevanja i poređenja i u kontekstu prostora bivše Jugoslavije, a naročito Bosne i Hercegovine „jer daje osnov za dalja istraživanja na koje načine je (etno)nacionalizam ušao u pore i strukturu radničke klase u jednom multikulturalnom okruženju. Takođe, karakteristika koja ovoj knjizi daje prednost nad ostalim koje se bave razvojem desničarskog populizma jeste njena oslonjenost na konkretna istraživanja, na intervjue sa radnicima…“, smatra Pepić, koja će uz Dražena Barbarića i Asima Mujkića, redovnog profesora na filozofskoj grupi predmeta na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Sarajevu, govoriti na predstojećoj promociji.

Svi koji žele prisustvovati online promociji za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net

Intervju sa Don Kalbom, jednim od urednika zbornika a povodom objavljivanja prijevoda na bhs jezik možete pročitati na stranici Mreže za izgradnju mira:
https://www.mreza-mira.net/vijesti/aktivnosti-mreze/naslovi-nacije-podteksti-klase/

Više informacija o ediciji Re:politiko možete pronaći na Facebook stranici:
https://www.facebook.com/Literatura-o-populizmu-etno-nacionalnoj-i-religijskoj-radikalizaciji-100273694910691/?modal=admin_todo_tour

 

Tokom četvrte sedmice program „Naša staništa“ (Our Habitats) predstavlja retrospektivu estetski i društveno subverzivih audio-vizualnih radova Jean-Gabriela Périota

Od srijede, 6. maja do utorka 12. maja 2020. godine, u sklopu online programa “Naša staništa”, svaki dan s početkom u 18h, Pravo Ljudski predstavlja 16 filmova francuskog reditelja Jean-Gabriel Périota.

Jean-Gabriel Periot je filmski radnik čiji nas filmovi konfrontiraju sa mogućnošću različitog čitanja povijesne arhive, a mogu se smjestiti na raskršće dokumentaristike, animacije i eksperimentalnog. Snažno politički i društveno angažirani i intenzivni, gotovo svi njegovi radovi dovode u pitanje nepravedno uspostavljene društvene hijerarhije, globalnu i lokalnu ekonomsku ovisnost, institucionalizirano nasilje, nasilje ljudi nad ljudima, zlouporabu vlasti i rat.

Filmovi Jean-Gabriela su prikazivani i nagrađivani širom svijeta, kako u okviru kulturnih i umjetničkih platformi, tako i u javnim prostorima, pokrećući rasprave i osjećaj za hitnost u djelovanju, propitujući općeprihvaćene postupke u povijesnim i suvremenim narativima.

Bliski je prijatelj Pravo Ljudski Film Festivala i grada Sarajeva, a njegov rad smatramo vrlo bliskim našoj ideji o društvenoj i političkoj odgovornosti suvremenog umjetnika.

Otvoreni program Pravo Ljudski Film Festivala „Naša staništa“ je tokom dvije sedmice pogledalo 5030 ljudi, a samo je ove sedmice putem drustvenih mreza doseg programa bio preko 10000 ljudi.

Program „Naša staništa“ nastao je kao rezultat saradnje, podrške i solidarnosti autora i autorica koji su tokom proteklih godina bili dio Pravo Ljudski Film Festivala. Kuratori programa su Diogo Pereira i Kumjana Novakova, a projekcije su svaki dan u 18h na zvaničnom vimeo kanalu i Facebook stranici Pravo Ljudski Film Festivala. Sve su projekcije otvorene. Dobrodošli/e!

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtage #ourhabitats, #imaginenewworld i #pravoljudski na društvenim mrežama.

u srijedu, 6. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena druga od pet online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom).
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

Populizam i politika, politika identiteta, jezik i identitet, politika patrijarhata u okolnostima u kojima se čini kako nema kraja usponu desničarskih političkih stranaka neovisno o kojoj teritoriji je riječ neke su od tema knjige Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače autorice Ruth Wodak, u prijevodu Aide Spahić s engleskog jezika, a koja će biti predstavljena drugog dana programa Sedmica knjige posvećenog predstavljanju i razgovoru o zbirci Re:politiko. Zbog činjenice da su desničarske populističke stranke odmakle od margina u mnogim državama članicama EU, ova knjiga je prema riječima autorice „pokušaj da se trasiraju, shvate i objasne putanje takvih stranaka od margina političkog krajolika, kroz transformacije iz rubnih stranaka koje su prvobitno ismijavane i smatrane nevažnim, do centra, ispoljavajući općenit pomak ka desnici u svom figurativnom usponu“. Istražujući mikropolitiku desničarskih populističkih stranaka Wodak uvjerljivo pokazuje i upozorava na svakodnevnost i normalizaciju nacionalističke, ksenofobne, rasističke i antisemitske retorike, te porast ksenofobije nakon pada Željezne zavjese i migracija stanovništva.

Ruth Wodak je austrijska lingvistica, ugledna profesorica i voditeljica studija diskursa na Odjelu za lingvistiku i engleski jezik na Univerzitetu Lancaster i profesorica lingvistike na univerzitetu u Beču.
Njen rad najčešće je fokusiran na istraživanje diskursa i kritičku analizu diskursa. Članica je uredništva niza lingvističkih časopisa.

Pišući knjigu Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače autorica je s razlogom navela vlastita uvjerenja od prije 20 godina koja su podrazumijevala da desničarski populizam nije kratkoročna pojava, dodajući kako je vjerovatno jako mali broj teoretičara i teoretičarki mogao zamisliti da će 2014. godine takve stranke biti u stanju da dobiju na izborima za Evropski parlament u Francuskoj ili Ujedinjenom Kraljevstvu „državama koje su oduvijek formirale cordon sanitaire protiv učešća desničarskih populističkih stranaka na vlasti od kraja Drugog svjet­skog rata. Danas je desničarski populizam, u svim svojim oblicima, postao mejnstrim politička sila u brojnim evropskim državama i šire. Gotovo je trivijalna posljedica da se date politike i strategije, ideologije i imaginariji moraju stoga uzimati zaozbiljno, analizirati, tumačiti i objašnjavati. Brojni žanrovi kojima se takve politike šire moraju biti pažljivo ispitani da bi se shvatio izborni uspjeh takvih stranaka, zašto ih mnogi glasači i glasačice, i mladi i stari, smatraju privlačnim u određenim nacionalnim kontekstima, a u drugima ne. Stoga je neophodna detaljna i sistematična kritička analiza komunikacijske dinamike, retoričkih obrazaca i argumentacijskih shema“, napisala je Wodak, dodajući kako se nakon analize politike prošlosti i historije desničarskih populističkih pokreta u Evropi i šire, važno postaviti pitanja koja se tiču razloga uspjeha ovih stranaka te da li postoje opšti obrasci koji se mogu utvrdili ili je svaka desničarska populistička stranka tako specifična da međusobno nisu usporedive.

Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci na Katedri za novinarstvo i komunikologiju, u recenziji povodom objavljivanja ove knjige u prijevodu na bhs jezik naveo je kako je knjiga Ruth Wodak svojevrsna enciklopedija objašnjenja o istoriji, politologijii, psihologiji, komunikologiji, sociologiji i lingvistici. „Svako poglavlje je kao jedan poseban naučni rad, ali autorica ne dopušta da izgubi glavnu nit argumentacije: dokazati kojim sredstvima se desničarski populisti služe kako bi osvojili vlast (iako se, prema objašnjenju autorice, oni rijetko kada zadrže na vlasti, osim nekoliko izuzetaka). Koristeći analizu toposa desničarskih populista, stiče se dojam da autorica ističe jednu tehniku, jednu diskurzivnu radnju koja je najčešća: proračunata ambivalentnost“, navodi Vukojević.

Zlatiborka Popov Momčinović, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Istočno Sarajevo, u recenziji upućuje na korištenje knjige Ruth Wodak kao kritičkog alata od strane različitih aktera i akterki koji su posvećeni pozitivnim društvenim vrijednostima, a posebno u Bosni i Hercegovini u kojoj se čini da je desničarski populistički novogovor postao mainstream.
„Desni populizam predstavlja trend koji traje duže vrijeme, ukazujući na slabosti formalnih demokratskih institucija i političkih organizacija, nedovoljnu ukorijenjenost demokratske političke kulture u populaciji i svojevrsnu svjesnu nesvjesnost medija da o ovom fenomenu treba da informišu na adekvatniji način. Od ove boljke nije izuzetno nijedno društvo ma kako kotiralo na ljestvici demokratske konsolidacije i poštovanja ljudskih prava“, objašnjava Popov Momčinović.

Na sutrašnjoj online promociji o knjizi Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače, pored Zlatiborke Popov Momčinović i Borislava Vukojevića govoriće profesorica na Fillozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici Zilka Šiljak i Nebojša Jovanović, asistent  na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.

Svi koji žele prisustvovati promociji putem platforme Zoom za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net