Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
U utorak, 31. aprila 2016. godine, s početkom u 17:00 sati u Galeriji Kamernog teatra 55 (M. Tita 56/II)
Autor monografije, Slavko Podgorelec, je novinar i publicista. Bio je urednik u dokumentarnom programu Radija Republike Srpske, a preminuo je u Banjaluci u 64. godini. U četiri decenije dugoj novinarskoj karijeri, posebno se istakao kao autor brojnih radio-dokumentarnih reportaža. Autor je više knjiga, eseja i dokumentarnih feljtona. Dobitnik je značajnih novinarskih nagrada i Zlatnog grba grada Banja Luka.
Adem Čejvan – ikona banjalučke pozorišne scene, bio je glumac kojeg su voljele sve generacije. Adem Ćejvan ostat će zapamćen kao jedan od najpoznatijih banjalučkih glumaca. Svojim pozorišnim, televizijskim i filmskim ulogama osvajao je publiku širom bivše Jugoslavije, a Banjaluka ga pamti i kao osnivača “Susreta za glumce u maju”, koji su se održavali od 1981. do 1987. godine.
Ostvario je brojne filmske uloge i to u ostvarenjima: “Veliki talenat”, “Ljubav i bijes”, “Družba Pere Kvržice”, “Ovčar”… Kao pozorišni glumac ostaće posebno u sjećanju banjalučke, sarajevske, zagrebačke i beogradske publike. Karijeru su mu obilježile i uloge u popularnim TV serijama, kao što su “Bolji život”, “Vuk Karadžić”, “Povratak otpisanih”, “Kuda idu divlje svinje”…
Uposlenici Zemaljskog muzeja BiH i aktivisti akcije “Ja sam muzej” dobitnici su Grand Prix Europa Nostra 2016, najveće evropske nagrade iz oblasti nasljeđa
Pozadina proglašenja laureatom za kategoriju Predanost radu:
Zaposleni i aktivisti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo Napor uposlenika i aktivista Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da u teškom političkom konkstu održe svoj muzej aktivnim, predstavlja impresivan primjer predanosti profesiji i očuvanju kulturnog naslijeđa. Zbog specifičnog adminstrativnog ustroja Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej BiH ostao je bez riješenog pravnog statusa, a time i adekvatnog finansiranja. Muzej je 2012. godine zatvoren za posjete, što iz nužde, što iz protesta zbog nezavidne pozicije u kojoj se našao. No, iza zatvorenih vrata, Muzej je nastavio da živi: uposlenici su nastavili dolaziti na posao svaki dan tokom naredne tri godine. U teškim uslovima, danonoćno su čuvali Muzej štiteći zbirke od provalnika, čuvajući predmete i zgradu od propadanja najbolje što se moglo s ograničenim resursima. Dom za preko četiri miliona predmeta, Zemaljski muzej BiH je jedna od najvećih i najvažnijih muzejskih zbirki u jugoistočnoj Evropi.
Kako bi privukla pažnju domaće i međunarodne javnosti na alarmantan status Muzeja, AKCIJA, nezavisna kulturna organizacija iz Sarajeva, u saradnji s fotografom Zijahom Gafićem, koji je napravio upečatljive portrete radnika Muzeja, pokrenula je kampanju «Ja sam Muzej». Pritisak javnosti stavio je problem Muzeja na vrh liste prioriteta vlasti. Žiri nagrade Europa Nostra je zadivljen time da su “u saradnji s AKCIJOM, zaposleni Muzeja pokrenuli široku javnu kampanju kako bi osigurali očuvanje njihove važne i jedinstvene zbirke koja predstavlja vjersku i kulturnu različitost regije”. Ova odlično realizirana kampanja, koja je koincidirala sa naporima političara i diplomata, otvorila je Zemaljski muzej BiH u septembru 2015. godine. Dobijene su garancije za finansiranje Muzeja iz javnog budžeta do 2018. godine. Šta će se desiti nakon tog perioda ostaje neizvjesno, ali riješenost uposlenika da nastave s borbom za opstanak Muzeja ostaje neupitna. “U iznimno teškim vremenima, zaposleni Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine radili su neprestano i bez naknade gotovo tri godine. Posvećenost instituciji i profesiji, na koju je pažnju skrenula AKCIJINA kampanja «Ja sam Muzej», osvojila je široku podršku građana i medija. Konačno, kampanja radnika i aktivista potakla je i konkretne pomake u odnosu politike prema Muzeju, što ovu pobjedu za kulturno nasljeđe, uz čvrstu predanost uposlenika njihovom poslu, čini uistinu izvanrednom”, istaknuo je žiri nagrade Europa Nostra.
Historijat Nagrade Europa Nostra: EU
Nagrada za kulturno nasljeđe / Europa Nostra Nagrade Nagradu Evropske unije za kulturno nasljeđe / Europa Nostra Nagrade pokrenula je 2002. Evropska komisija, i od tada je dodjeljuje organizacija Europa Nostra. Nagrada slavi i promoviše najbolje prakse u vezi s konzervacijom, istraživanjem, upravljanjem, volontiranjem, obrazovanjem i komunikacijom kulturnog naslijeđa. To je važan doprinos široj javnoj prepoznatljivosti kulturnog nasljeđa kao strateškog resursa za evropsko društvo i ekonomiju. Nagradu podržava program Kreativna Evropa Evropske unije.
U posljednjih 14 godina, organizacije i pojednici iz 39 zemalja predali su ukupno 2,540 aplikacija za nagrade Europa Nostra. Najviše aplikacija je imala Španija (480), zatim Velika Britanija (276), Italija (239), Njemačka (190) i Francuska (114). U pogledu kategorija, Konzervacija je imala naviše aplikacija (1524), slijede Obrazovanje, treninzi i podizanje svijesti (378), zatim Istraživanja (319), te konačno, Predanost radu (297). Od 2002. godine, nezavisni ekspertski žiri izabrao je 426 nagrađenih projekata iz 34 zemlje. U skladu sa brojem aplikacija, Španija ponovo vodi na listi sa 59 dobijenih nagrada. Na drugom mjestu je Velika Britanija sa 58 nagrada,Italija je treća (33 nagrade), Njemačka četvrta (28 nagrada), a Grčka peta (25 nagrada). U pogledu kategorija, Konzervacija ima najviše nagrađenih (256 nagrada), a slijedi je kategorija Predanost radu (63 nagrade), Obrazovanje, treninzi i podizanje svijesti (55 nagrada) i konačno, kategorija Istraživanja (52 nagrade). Među nagrađenim projektima, izaberu se inicijative od posebnog značaja i dodijeli im se nagrada Grand Prix u novčanoj vrijednosti od 10.000,00 EUR. Do sada je dodijeljeno ukupno 88 nagrada Grand Prix.
EU Nagrada za kulturno nasljeđe/Evropa Nostra Nagrade ojačava kapacitete sektora kulturnog naslijeđa u Evropi na način da mapira najbolje prakse, ohrabruje prekograničnu razmjenu znanja i povezivanje različitih aktera u široke mreže. Ta nagrada je donijela i svim pobjednicima višestruku dobrobit – od veće međunarodne vidljivosti, preko ostvarivanja novih izvora finansiranja i povećanja broja posjetilaca. Osim toga, u generalnoj javnosti povećala je svijest da dijelimo zajedničko nasljeđe, potcrtavajući istovremeno njegov svojevrsni evropski karakter. Europa Nostra Europa Nostra je panevropska federacija nevladinih organizacija u oblasti kulturnog naslijeđa, koju istovremeno podržava široka mreža javnih institucija, privatnih kompanija i pojedinaca. Pokrivajući 40 zemalja u Evropi, Europa Nostra je glas civilnog društva posvećenog očuvanju i promociji evropskog kulturnog i prirodnog naslijeđa. Osnovana 1963. godine, Europa Nostra je danas prepoznata kao najreprezentativnija mreža u oblasti naslijeđa u Evropi. Predsjednik organizacije je Plácido Domingo, svjetski poznat operski pjevač i dirigent. Europa Nostra vodi kampanje za spašavanje ugroženih evropskih spomenika, nalazišta i krajolika, naročito kroz program “7 najugroženijih”. Promovira izvrsnost kroz EU Nagradu za kulturno nasljeđe/ Europa Nostra nagradu. Nagrada doprinosi kreiranju i primjeni evropskih strategija i politika u vezi sa nasljeđem, kroz strukturirani dijalog sa evropskim institucijama, te koordinaciju Evropske Alijanse za Nasljeđe 3.3. Kreativna Evropa Kreativna Evropa je EU program za podršku kulturnom i kreativnom sektoru. S budžetom od 1,46 milijardi EUR za period 2014–2020, program podržava organizacije u oblasti naslijeđa, izvedbenih umjetnosti, vizuelnih umjetnosti, interdisciplinarnih umjetnosti, izdavaštva, filma, TV, muzike i video igara, a istovremeno i desetine hiljada umjetnika, profesionalaca u sektoru kulture i audiovizelnom sektoru. Ovo finansiranje omogućava im da djeluju širom Evrope, dođu do novih publika i razviju vještine neophodne u digitalnom dobu.
U okviru Dana Arhitekture, udruženje Green Council iz Sarajeva održalo je se predavanje #održivost 22. maja u kinu Meeting Point, a pridružile sui m se i studentice sa projekta „Studentski paviljon“. Izlagale su Dina Samić i Tijana Tufek-Memišević, Viši Asistent na IUS-u ispred Green Councila, dok o Studentskom paviljonu govorila Esma Hećimović.
Tema održivi razvoj značajan je globalni cilj koji Green Council podržava u svojim projektima, a udruženje putem ove prezentacije diskutuje i objašnjava o tome da li je održivost tradicionalna ili savremena filozofija življenja u Bosni i Hercegovini i da li smo zaista toliko superiorni nad prirodom.
“Green Council je nevladina organizacija koja za cilj ima propagiranje održivosti kako u arhitekturi i građevinarstvu tako i u drugim oblastima tehnologije. Način na koji to radimo jeste okupljajući multidisciplinarne timove u kojima pokušavamo da organiziramo stručnjeke iz različitih oblasti koji bi zajedno sa nama realizirali različite projekte.”, navodi Dina iz Green Councila
Green Council se ne bazira samo na građevinarstvu već kao primarnu ideju ima propagiranje ruralnog razvoja. Jedan od najznačajnijih projekata je bilo zagovaranje formiranja državniog ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj. U 2015. Godini Green Council pokrenuo je dva vrlo značajna projekta u sektoru građevinarstva, “Energetska efikasnost u zgradarstvu” (http://eehouse.green-council.org/portfolio/energetska-efikasnost-u-zgradarstvu-kao-polaznica-za-ostvarivanje-odrzivog-drustveno-ekonomskog-razvoja-u-bosni-i-hercegovini/) u nizu projektnih aktivnosti pokušava potaknuti korištenje prirodnih izolacijskih materijala umjesto stiropora, staklene vune i sličnih te projekat “Studentski paviljon” (http://studentpavilion.com/) koji će u potpunosti biti izgrađen od prirodnih, lokalnih i recikliranih građevinskih materijala.
Da bi Bosna i Hercegovina ispoštovala norme EU, morala bi prihvatiti najmanje 20% čistih tehnologija i koristiti prirodne izolacione materijale. Green Council kroz svoje projekte pomaže u pripremanju BiH u stvarima koje neupitno dolaze.
“Od 2012. Godine EU ima novu direktivu gdje uvodi dva važna kriterija koji mijenjaju ono što je do prije toga bilo definisano kao održivo. Objekti koji su do 2012. smatrani i imali certifikat pasivne kuće, nakon uvođenja ovih kriterija gube te certificate. Kriteriji su primarna energija i emisija CO2. Neki objekti poput alpskih kuća građeni su sa materijalima koji su uvezeni iz inostranstva a primarna energija je upravo to: koliko je energije utrošeno od same ekstrakcije rude, njenog transporta i proizvodnje do implementacije unutar objekta. Upravo smo u Bosni i Hercegovini u poziciji izobilja tih prirodnih materijala gdje primarna energija, odnosno potrošnja energije u proizvodnji, ekstrakciji i implementacijirude smanjena je na minimum. Imamo veliki potencijal na kojem ležimo, a koji ignorišemo ili ga nismo svjesni.”, Tijana iz Green Councila.
Jedan od takvih, prirodnih lokalnih materijala, je ovčija vuna koja je na sektorskim analizama iz 2012. godine dosegla nivo od 2500 tona neiskorištene ostrežene vune koja u omjeru od 70% završava kao ekološki otpad. Proizvod od ovčije vune ima stopu utrošene primarne energije 7,5 puta manju od staklene vune jer nema utrošene energije u proizvodnji. Ovčija vuna posjeduje termička svojstva koja su u rangu svih konvencionalnih izolacionih materijala a posjeduje čak i akustična svojstva. Njeno najvažnije svojstvo je upijanje do 40% vlažnosti iz zraka. Takav materijal može se primjeniti i na historijski važnim objektima na kojima nije dozvoljena rekonstrucija fasade, jer se vuna može ugraditi iznutra. Vuna čak nema ni rok trajanja jer periodično ispušta sve što je upila u procesu prilagođavanja objektu, odnosno, vuna “diše zajedno sa objektom”.
Mustafa Zvizdić, Mile Stojić, Ahmed Burić i Goran Samardžić
Izdavačka kuća Buybook s velikim zadovoljstvom najavljuje promociju knjige poezije Mustafe Zvizdića Praški metro koja je nekoliko sedmica ranije objavljena u okviru Buybookove biblioteke Savremena bh. književnost. Promocija će se održati u četvrtak, 26. 5. 2016. u 20:00 sati u knjižari Buybook, a o knjizi i autoru govorit će Mile Stojić, Ahmed Burić i Goran Samardžić.
Praški metro može se naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 12,00 KM. Knjiga će na promociji biti dostupna po promotivnoj cijeni.
VIŠE O KNJIZI I AUTORU
Mustafa Zvizdić rođen je 24. oktobra 1970. godine u Sarajevu, gdje je završio Filozofski fakultet, na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine. Radio kao tehnički sekretar Društva pisaca BiH, srednjoškolski profesor i lektor u novinama. Poezija mu je fragmentarno prevođena na engleski, francuski, njemački, poljski i slovenski jezik. Knjiga Muzika zidnih satova emitovana je kao radio roman u 5 epizoda u Dramskom programu BH radija 1 u Sarajevu. Živi u Sarajevu.
Objavljene knjige:
Igre voskom (poezija, Međunarodni centar za mir, 1996.)
Muzika zidnih satova (roman, Zoro, 2004.)
“Zvizdićevo ‘pjesničko ja’ se služi lukavstvom osciliranja između tri vremenska plana, između sadašnjosti, rata i predratnog dječaštva, a vremenska distanca se označava kao vrijeme koje je bilo potrebno ‘da mjesta za egzekuciju / Ponovo postanu/ Mjesta tvog djetinjstva’, kako se precizno i potresno konstatuje u pjesmi ‘1995–2015’. Zvizdićev rukopis će po objavljivanju bez sumnje zauzeti mjesto u samom vrhu savremene bh. poezije.”
Dragoslav Dedović “Stil Zvizdićevog pisanja je prozračan i lagan. Njegove metafore su osobene i originalne, bilo da su fudbalske, košarkaške, ili atletske, one su bazirane na kolektivnom identitetu odrastanja u Jugoslaviji za vrijeme njenog Zlatnog doba. Naravno, ovaj rukopis nije lišen onog što je karakteristika i prve Zvizdićeve knjige, a to je humor, koji liječi sve rane, te balansira emociju i atmosferu ovog rukopisa tako da on, ipak, ima jednu optimističku i lirski mekšu notu.“
Faruk Šehić
Sarajevo Big Band pripremio je spektakl u sferi sarajevske jazz muzičke scene 22. maja u klubu Cinemas Sloga Sarajevo. Pored stalne postave muzicara, nastupili su vokalni i instrumentalni solisti Šejla Grgić, Renata Kurtalič, Elvir Bandić „Banda“ i Tayfun Kesgin iz Turske. Dirigovao je Nenad Tesić a kao solo gitara nastupao je Muris Varajić.
Big bendovi su muzički sastavi koji se neupitno povezuju sa džezom, a postali su popularni još 30-tih godina. Godinama su se razvijali dok nisu dobili današnju formu, a po nekoj svjetskoj normi, očekivano je da svaka zemaljska metropola ima svoj big bend. Obično se u sastavu big banda nalazi od 12 do 25 muzičara: saksofoni, trube, tromboni i ritam sekcija, a vrlo često postoje i drugačije skupine koje odstupaju od normi.
Big bandovi su nerijetko vezani za institucije kao što su radiotelevizije pa čak i neka državna preduzeća u sektoru kulture i umjetnosti. Sarajevo Big Band orkestar je pokrenut je od strane nekoliko iskusnih instrumentalista koji su oko sebe okupili mlađe snage u želji da obnove plamen velikog orkestarskog zvuka. Jedan od takvih „starijih i iskusnijih“ muzičara je Faik Lačević, bubnjar u Sarajevo Big Bandu. U razgovoru sa njim saznajemo nešto o samom historijatu i podlozi ovog domaćeg sastava te stanju bosanskohercegovačke muzičke scene i njene publike.
“Sarajevo Big orkestar je jednostavno nastavio tradiciju, koja je prekinuta u ratu, nekadašnjeg big banda Radiotelevizije Sarajevo. Taj bivši Big Band imao je svoje uspjehe i bio je jedan od onih odličnih orkestara koji si u ratu prestali djelovati. Dakle, to je nešto što je postojalo već. Svi centri u bivšoj Jugoslaviji imaju big bandove koji su vezani za radiotelevizije muzičke produkcije. Kod nas je to sa ovom ekonomskom situacijom bilo nemoguće. Postojali su i problemi koji su vezani za BHT muzičku produkciju. Ta rupa predugo je trajala a pojave jednog takvog benda nema. Ako svaka metropola na svijetu ima big band naravno da smo i mi htjeli, barem ovo koliko nas muzičara ima, da krenemo sa time tako da se to pomalo počelo razvijati i ovdje. Muzičara ima na akademiji, bit će ih, ja se nadam sve više i više, tako da i nije nemoguće da to zaživi. Naravno, trebat će nam u budućnosti i veća pomoć od društvene zajednice. Treba samo raditi, pa tražiti i pomoć od onih od kojih se može tražiti da bi bili u stanju organizirati koncerte na kojima će gostovati i ljudi sa strane.“, objačnjava Lačević.
Naglašava i kako se nalaze u nezahvalnoj situaciji s obzirom da je big band postojao nekada, prestao djelovati, pokušavao se vratiti, međutim, za svako djelovanje takvog orkestra potrebno je i dosta novca. Osim toga, potrebno je i dovoljno kvalitetnih muzičara da bi se moglo raditi na tome da orkestar zaživi i napreduje.
„Suština ovog orkestra i ovoga grada nije u tome da samo mi sviramo, nego da komuniciramo sa cijelim svijetom. Želimo da drugi ljudi dolaze i uključuju se u ovaj orkestar. Radi se o organizmu kome možete dovesti bilo koga ko će sa sobom donijeti nove materijale i nešto novo te, naravno, prenijeti svoje znanje na ostale muzičare. Komunikacijom, novim materijalima i upoznavanjem sa novim ljudima orkestar se razvija u svakom smislu. Orkestar kao jedno veliko tijelo se uvijek nalazilo u kulturi, ono nikada nije komercijalno iako može nekada raditi neke poslove koji su komercijalnog karaktera ali suština je da se svira u tom orkestru i da taj orkestar svira kvalitetnu muziku. To je vrhunac orkestarskog sviranja.“, rekao je Faik.
U orkestru svira otprilike 17 muzičara uz prisutnost saradnika, a raspon godina je zaista veliki.
„Imamo jednog momka koji je tek počeo ići u srednju školu i već svira u orkestru. On pohađa i neke dodatne časove tako da je već u situaciji da može svirati. Tu su i oni najstariji koj iveć imaju iskustvo u raznim orkestrima. Raspon je, što se kaže, od sedam do sedamdeset sedam, i suština je u tome da ima što više ljudi. Orkestar je otvoren za sve one koji žele ozbiljno raditi. To je stvar koja treba da se razvija dalje i mi očekujemo da će tako i biti.“
Najmlađi član, Mirza Sijerčić, je petnaestogodišnjak. Mirza je saksofonista i učenik Srednje muzičke škole u Sarajevu a svira i u kulturno-umjetničkom društvu „Proleter“.
„Ljudi ne poštuju i ne cijene ovu vrstu muzike. Većina mojih vršnjaka nisu zainteresovani za jazz i smatraju da je to prekomplikovano, da nema mnogo od toga, a jazz zapravo daje veliku slobodu u sviranju. Moj profesor,Adnan Cico, pozvao me je da sviram u big bandu. Kao najmlađi član dobro sam se uklopio u Sarajevo Big Band jer dosta slušam ovu vrstu muzike, sviđa mi se ovo što radim i zaista se trudim.“, kazao je Mirza.
Vjerujemo da će iskusni instrumentalisti Sarajevo Big Banda nastaviti okupljati mlade muzičare, obnoviti i održati tradiciju starog big banda te Sarajevo staviti na mapu svjetske muzičke scene.
Grad Sarajevo vijekovima predstavlja mjesto susretanja raznih kultura. Slojevi osmanskog i austro-ugarskog nasljeđa pa sve do socijalizma i urbicida 1990-tih, sveprisutni su u gradskoj strukturi. Danas, dvadeset godina poslije rata postavlja se pitanje: šta je Sarajevo danas?
Inicijativa „Reactivate Sarajevo“ zajedno sa domaćim snagama i renomiranim međunarodnim stručnjacima ima u fokusu kritičku analizu izazova i potencijala grada te reaktiviranje već postojeće infrastrukture, kroz razvijanje prototipičnih rješenja uz saradnju raznih struka.
Ovogodišnji naslov 15. La Biennale di Venezia “Izvještaj sa fronta” spaja izazove društva uključujući migraciju, destrukcije, potrebe za socijalnim i društveno relevantnim rješenjima te jasno poziva na inovativne i interdisciplinarne pristupe.
Izložba sa temom Sarajeva i Bosne i Hercegovine zastupljena je pod nazivom “Sarajevo Now: People’s Museum” u sklopu „Reactivate Sarajevo“ projekta pod pokroviteljstvom Matice Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Historijskim Muzejom Bosne i Hercegovine ETH Zurich Univerzitet te Baier Bischofberger Arhitektima.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu kao fokus izložbe na Bijenalu utjelovljuje ovaj fenomen i stoji kao svjedok vremena te simbol otpora i re-programacije. U vremenu manjka brige za kulturu, umjetnost i arhitekturu, muzej kroz napore individua i samoorganizacije je postao mjesto susretanja, društvene interakcije i kulturnih aktivnosti.
Pored uvodnih panela i izlaganja unikatnih artefakata iz bogate kolekcije Historijskog Muzeja od njegovog osnivanja do danas uljučujući predmete iz kolekcije «Sarajevo under siege» u okviru izložbe će se pokazati maketa sadašnjeg stanja muzeja i njegove okoline koju su kreirali studenti arhitekture iz Sarajeva te maketa sa potencijalnim intervencijama u budućnosti razvijena od strane Urban-Think Tank i Baier Bischofberger Arhitekata – niz privremenih intervencija koji treba osnažiti društvene procese koji su već već u toku te revitalizirati fizičku strukturu.
U izložbenoj postavci su i fotografije Jima Marshalla koje svjedoče o transformaciji Sarajeva, ilustracije svakodnevnog života i detalja Sarajeva autorice Charlie Koolhaas te fotografije Historijskog Muzeja autora Daniela Schwartza. Dio stalne postavke je i dokumentarni film Urban-Think Tanka o Sarajevu i Historijskom Muzeju, film «1395 Dana» glavnog autora Anrija Sale, te kolaž skečeva Top Liste Nadrealista koje su i danas vrlo relevantne za temu koje postavlja Bijenale uključujući skeč «Sarajevski zid» koji će prezentovati Zenit Đozić. Na samom otvaranju će nastupiti i bh. umjetnik Mak Hubjer sa umjetničkim performasom kao i
Muzika DJ kolektiva Momentum Klabika iz Sarajeva.
Paviljon će za vrijeme trajanja izložbe ugostiti brojne diskusije, radionice i događaje. Svi zainteresovani za učešće se pozivaju na saradnju.
Trajanje: 28.5 – 1.7 (pretpremijera i svečano otvaranje 26.5, 17:30)
Lokacija: Venecija, Arsenale-Nord (Tesa 99)
Pokroviteljstvo: Matica Bosne i Hercegovine
Izlagači: Urban-Think Tank ETH Zurich, Historijski Muzej Bosne i Hercegovine, Baier Bischofberger Architekten
Ovogodišnji umjetnički projekt “Motiv Balkana“ organizuje radionicu za djecu Sarajeva o osnovama likovne umjetnosti u periodu od 28. 5. do 7. 6. Otvorenje radionice će se obilježiti poetskom večeri i izložbom slika i ex Yu stripova u Historijskom muzeju BiH 28. 5. u 19 h.
Glavni organizator ovog projekta je Umjetničko društvo „Val“ u saradnji sa Historijskim muzejem BiH, a prijatelji projekta su SAMUS (Savez Mladih Umjetnika/ca Sarajevo), INFOHOUSE, Akademija Stripa BiH i Planet Poezija. Cilj projekta je motivacija mladih da se iskažu kreativno , te ovom prilikom ostaje otvoren poziv svim pjesnicima do 35 godina starosti da dođu u Historijski muzej BiH 28. 5. u 19 h. i javno predstave svoju poeziju publici Sarajeva.
Poetska večer je ujedno i promotivna večer. Ovom prilikom ćete moći uživati u umjetničkim slikama Aide Šarac i stihovima pjesnika Vrhunc Gorana. Uz ove umjetnike, javnosti će se predstaviti i Mirza Okić, Jelena Vidović, Amina Beriša i drugi… Pored predstavljanja njihovih djela, posjetioci će imati priliku da čuju još dosta poema mladih autora iz BiH, ali i dijaspore.
Radionica je organizovana u saradnji sa SOS Dječijim selima BiH i Historijskim muzejem BiH. Postoji veliki interes kako i likovnih umjetnika koji će raditi sa djecom Sarajeva, tako i djece da nauče osnove likovne umjetnosti što je i cilj ove radionice. Uz pomoć nekoliko žena dobrog srca iz Sarajeva i udruženja INFOHOUSE, omogućen je materijal za crtanje i kreaciju za radionicu. Certifikati o položenim osnovama crtanja i modeliranja će biti podjeljeni ovoj djeci uz obilazak muzeja. Umjetnici koji će učiti djecu različitim tehnikama su: Rebeka Abdagić, Midhat Fetahagić, Zoran Herceg, Nazmir Vatres, Maja Bajrić, Denis Haračić i AnaDominik Rodić. Ovu radionicu su podržali mnogi drugi likovni umjetnici. Sličan tip radionice će biti održan i u sklopu narednog Motiva Balkana u 2017. godini.
Na području BiH još uvijek preovladava tradicionalno zbrinjavanje osoba s intelektualnim teškoćama u institucijama azilnog tipa. To predstavlja oblik segregacije i getoizacije koji u savremenom svijetu nije prihvaćen, te tranformacija klasičnih institucija postaje zahtjevom niza UN-ovih deklaracija i ulazi u područje poštovanja ljudskih prava. U BiH postoji 6 ustanova za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u kojima je smješteno 2000 osoba, od kojih je 120 maloljetne djece. Prebukiranost ustanova, što je utvrdilo i istraživanje ureda Ombudsmana za ljudska prava iz 2009. godine, korisnicima onemogućava bilo kakav terapeutski rad. Osobe koje imaju sreću da ostanu u lokalnoj zajednici obično nakon školovanja ostaju u kući, isključeni iz društvene zajednice, zbog nedostatka servisa koji bi im omogućili aktivniju uključenost i socijalizaciju u društvenu zajednicu.
Savez SUMERO ima za cilj stvarati pretpostavke za ostvarivanje prava osoba s intelektualnim teškoćama i drugim obilicma invaliditeta. Kroz dugogodišnji rad sa ovom populacijom te provedena istraživanja, možemo reći da najveće poteškoće populacije osoba s invaliditetom predstavljaju nedostatak servisa podrške u lokalnoj zajednici koji bi doprinijeli socijalnom uključivanju ove populacije.
Uz podršku prijatelja naše organizacije, društveno odgovornih kompanija i pojedinaca uspjeli smo ne samo obezbijediti adekvatne infrastrukturne uslove za rad, nego i unaprijediti naše servise podrške koji su razvojno orijentirani, a sve sa ciljem unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom.
Čast nam je i zadovoljstvo najaviti svečanu ceremoniju otvorenja Sumero centra za podršku osobama s invaliditetom. Otvorenje ovog centra značit će uvođenje jednog sasvim novog principa podrške koji omogućava osobama s intelektualnim teškoćama i drugim oblicima invaliditeta život u lokalnoj zajednici, uz poštivanje ljudskih prava i modele podrške koji će im omogućiti bolju kvalitetu života.
Ceremonija otvorenja održat će se u utorak, 24.05.2016. godine, sa početkom u 11:00 sati, na adresi Rašida Bešlije do 182, Donji Hotonj, Vogošća
Ne postoji tačan broj osoba koje su okarakterisane kao osobe sa intelektualnim poteškoćama. Samo u FBIH po nezvaničnim statistikama živi više od 2000 ovih članova društva.
Ombudsmani za ljudska prava BiH su 2009. godine proveli istraživanje u kojem je između ostalog utvrđeno da zavodi za brigu o ovim osobama su neuslovni. Sam princip smještanja i brige o ovim osobama je umnogome u suprotnosti sa onim što nalaže između ostalog i Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom.
Iako postoji model “Života u zajednici” koji omogućava da uz postojeća izdvajanja iz budžeta osobe, koje su to u mogućnosti, vode samostalan život u velikom broju Kantona u FBiH kao i RS to je onemogućeno. Kao razlog najčešće se navodi finansijska nemogućnost.
Energy Globe Award je jedna od najprestižnijih svjetskih nagrada u području zaštite okoliša u sklopu koje se svake godine za dodjelu nagrade nominuje preko 1.000 projekata iz 170 zemalja. Obuhvata projekte od regionalnog, nacionalnog i globalnog značaja koji se bave očuvanjem resursa kao što je energija, korištenje obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija CO2. Ceremonije dodjele nagrada održavaju se širom svijeta. Cilj Energy Globe Award nagrade je podići globalnu razinu zanimanja za održivost, ukazati na primjenjive primjere rješenja za zaštitu okoliša te motivisati ljude na djelovanje na tom području.
Ovogodišnji nacionalni dobitnik Energy Globe Award u Bosni i Hercegovini su Udruženje građana „Ruke“ iz Sarajeva i Udruženje građana „Mozaik prijateljstva“ iz Banja Luke koja zajedno organizuju volonterski projekat „Let's Do It“.
„Let's Do It“ projekat u Bosni i Hercegovini je počeo 2012. godine i do sada je u volonterskim akcijama čišćenja ilegalnih deponija otpada i sadnje drveća učestvovalo 153 428 volontera, koji su očistili oko 12 500 tona otpada i zasadili 362 077 sadnica raznih vrsta drveća. Volonterske akcije „Let's Do It – očistimo zemlju za 1 dan“ i „Let's Do It – milion sadnica za 1 dan“ su do sada organizovane u 113 općina i cilj nam je projektom obuhvatiti sve općine u Bosni i Hercegovini.
„Let's Do It“ u Bosni i Hercegovini je dio svjetskog pokreta „Let’s do it World“ u kojem učestvuje 112 zemalja i u kome je do sada uzelo učešće više od 14.000.000 volontera.
Nagrada je dodijeljena u prostorijama trgovinskog odjela Austrijske ambasada u Bosni i Hercegovini, a nagradu dobtinicima je uručio Trgovinski savjetnik austrijske ambasade u Bosni i Hercegovini, Sigmund Nemeti.
„Dodjela Energy Globe Award našem projektu predstavlja veliko priznanje za sve Let's Do It volontere širom Bosne i Hercegovine. Ponosni smo na činjenicu da je projekat prepoznat kao izuzetno društveno koristan, a mi ponekad nismo ni svjesni koliko zaista vrijede naše akcije čišćenja i pošumljavanja. Nadamo se da će ova nagrada dovesti do šire društvene podrške projektu i da će „Let's Do It“ u budućnosti učiniti da Bosna i Hercegovina bude bolje i čišće mjesto za život svih građana.“ – istakli su organizatori projekta.
U galeriji COLLEGIUM ARTISTICUM u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i Evropske noći muzeja 21. maja u 19:00 sati, otvoriće se izložba “Dislokacija” koja će biti otvorena do 3. juna 2016.
Na izložbi će se predstaviti mladi autori i autorice koji su nedavno ili još nisu završili Akademiju likovnih umjetnosti, ali su itekako svojim individualnim ili zajedničkim djelovanjem i aktivnostima prisutni u kulturnom životu izvan Akademije i učestvuju u kreiranju i formiranju nove odnosno buduće kulturne i umjetničke scene.
U nedostatku prostora za rad te prostora za izlaganje i predstavljanje svojih djela, mladi autori i autorice se snalaze na različite načine i organizuju sami. Pozitivno je i pohvalno da se međusobno podržavaju i povezuju oko istih ili sličnih ideja, da sarađuju u zajedničkim aktivnostima i projektima.
Naziv izložbe “Dislokacija“ odnosi se na izvjesno iščašenje stvarnosti, udaljavanje i otklon od uobičajenog, prepoznatljivog, na fizičku i mentalnu, prostornu i vremensku dislociranost, te, između ostalog, na izmještanje djela iz alternativnih prostora u galerijski prostor.
Akcenat je na procesualnosti, transformacijskom činu, intervencijama u prostoru, na stvaralačkoj i tragalačkoj igri, na znatiželji, preispitivanju i potrebi da se reaguje na aktuelne društvene problemske situacije koje oni kao mladi autori i autorice uočavaju i prepoznaju; takođe, akcenat je na uspostavljanju odnosa prema izložbenom prostoru, publici, te otvaranju mogućih dijaloga i komunikacije.
Njihovi radovi kreću se u otvorenom prostoru između crteža, slike, kolaža, skulpture, objekta, instalacije, videa, performansa…
Na izložbi učestvuje 12 autora i autorica: Alma Gačanin, Sunita Fišić, Zlatan Hadžifejzović, Dženan Hadžihasanović, Mak Hubjer, Emina Huskić, Lea Jerlagić, Kemal Konaković, Emir Mutevelić, Vanja Solaković, Bojan Stojčić i Nardina Zubanović. Kustosku koncepciju izložbe potpisuje Sanela Nuhanović, a za tehničku postavku izložbe su zaslužni Jasmin Osmanković i Sanel Gluhović.
Izložba će biti otvorena u subotu, 21. maja 2016. godine u 19:00 sati i moći će se pogledati do 3. juna 2016. godine.
Na samom otvorenju autori Zlatan Hadžifejzović i Vanja Solaković će predstaviti performans pod nazivom “Zašto se bojimo?“
