Autor: urednik

Inicijativa Odmori u BiH, u saradnji sa Turističkom organizacijom Banja Luke i uz podršku Evropske unije, organizirala je za grupu bh. medija putovanje upoznavanja Banja Luke i okoline.

Obilazak užeg gradskog jezgra Banja Luke započelo je degustacijom banjalučkih ćevapa u čuvenoj ćevabdžinici „Kod Mahe“. Banjalučki ćevapi se od ostalih varijacija tog jela najviše razlikuju po tome što se peku u pločicama od po četiri ćevapa, što jelu daje posebnu sočnost. Nakon jela „Odmori u BiH“ ekspedicija prošetala je dvjestotinjak metara do džamije Ferhadija, zadužbine Ferhad-paše Sokolovića, koji je igrao veliku ulogu u razvoju Banja Luke. Džamija Ferhadija jedna je od najljepših potkupolnih džamija u BiH.

Između Ferhadije i Kastela vrijedi posjetiti i spomen ploču Safikadi, za koju legenda kaže da se bacila pod top nakon što joj je zabranjeno da ljubuje sa izabranikom svoga srca. Ispod spomen-ploče koja joj je posvećena Banjalučani i posjetitelji grada na Vrbasu svakodnevno pale svijeće i odaju počast „banjalučkoj Juliji“. Prepoznatljivi simbol Banja Luke je tvrđava Kastel, na ušću Crkvene u Vrbas. Uz pomoć sredstava Evropske unije tvrđava je dobrim dijelom obnovljena, a unutar zidina nalazi se nekoliko veoma vrijednih arheoloških eksponata, ljetna pozornica, restoran „Kazamat“, te „Kamena kuća“ u kojoj djeluje galerija.

Tura središtem Banja Luke nastavljena je posjetom „Krajiškoj kući“, gdje se mogu kupiti autohtoni krajiški proizvodi, obilaskom banjalučke Tržnice, šetnjom ulicom Veselina Masleše, poznatijom kao Gospodska ulica. Na kraju Gospodske ulice nalazi se Hram Hrista Spasitelja, jedan od najljepših pravoslavnih hramova na Balkanu, te Banski dvor, centar kulture u Banja Luci. U blizini je i Spomenik 12 beba, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, kao i Spomenik palim borcima NOR-a.

Šetnja je nastavljena pokraj zgrade Narodnog pozorišta Republike Srpske, nakon čega je uslijedila posjeta Katedrali sv. Bonaventure. Zanimljivo je kako je udaljenost od prve do posljednje atrakcije koju je ekipa “Odmori u BiH” obišla u centru Banja Luke oko 1 kilometar, što najbolje pokazuje koliko, zapravo, Banja Luka ima atrakcija na malom prostoru.

Upoznavanje sa Banja Lukom nastavljeno je u Delibašinom selu, oko 5 kilometara od centra grada, gdje se nalazi trapistički samostan i crkva Marija Zvijezda. Monasi – trapisti, najpoznatiji po pravljenju čuvenog sira – trapista, smatraju se začetnicima banjalučke industrije, jer su upravo oni udarili temelje Banjalučkoj pivari, izgradili mljekaru, siranu, ciglanu, prvu električnu centralu u BiH…

Prvi dan obilaska Banja Luke završen je posjetom Muzeju Republike Srpske, koji je kao Muzej Vrbaske banovine osnovan 1930. godine i ove godine slavi 90 godina postojanja. Taj jubilej obilježen je izložbom u kojoj je centralni eksponat srednjovjekovni mač koji je prošle godine pronađen u Vrbasu.

Drugi dan istraživanja Banja Luke i okoline započeo je posjetom kanjonu Tijesno, koji se nalazi na putu ka Jajcu i jedno je od najpopularnijih odredišta za adrenalinski turizam u BiH. Tamo su održana svjetska prvenstva u raftingu, kao i kajaku i kanuingu na divljim vodama, a kanjon je i mjesto održavanja Drill and Chill Climbing and Highlining festivala.

Naredna stanica bila je Krupa na Vrbasu, gdje su predstavnici medija obišli manastir Svetog Ilije, a potom i prekrasne slapove na rijeci Krupi, na kojoj se nalazi i desetak tradicionalnih, drvenih vodenica.

Na putu od Banja Luke prema Kneževu nalazi se Etno selo Ljubačke doline, koje prikazuje život tradicionalne seoske zadruge, njenu arhitekturu i materijalnu kulturu sa kraja 19. i prve polovine 20. vijeka. Etno selo čini oko 30 autentičnih seoskih objekata, koji su ispunjeni sa hiljadama veoma vrijednih antikviteta.

Jedna od banjalučkih top atrakcija je i plaža Vrućica, u naselju Srpske Toplice, nekadašnjem Gornjem Šeheru. Nekoliko bazena uz sam Vrbas napunjeno je toplom mineralnom vodom sa obližnjih izvorišta, a za koju se smatra da liječi reumatizam, probleme sa srcem i različite kožne bolesti. Vrućica je i stanište populacije viline vlasi (Adiantum Capillus Veneris), biljke koja je preživjela ledeno doba i veoma je rijetka u kontinentalnom dijelu Evrope.

Najbolji pogled na panoramu Banja Luke pruža se sa Banj brda, odnosno Šehitluka, na čijem vrhu se nalazi monumentalni spomenik Krajišnicima palim u Drugom svjetskom ratu, koji je od bijelog, bračkog kamena podignut po nacrtu Antuna Augustinčića.

Putovanje u Banja Luku završeno je odličnim ručkom na splavu – restoranu Hedonist na Vrbasu, u organizaciji domaćina – Turističke organizacije Banja Luka.

Inicijativa „Odmori u BiH“ pokrenuta je sa ciljem da motivira Bosance i Hercegovce da u što većem broju ove godine posjećuju bh. destinacije i da na njima provode svoje odmore. Ovo putovanje bh. medija realizirano je uz podršku Evropske unije. U okviru inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.

ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

U Bosni i Hercegovini (BiH) je planirana izgradnja preko 400 malih hidroelektrana (MHE) na više od 250 vodenih tokova. Ovi projekti uništavaju živi svijet oko rijeka i u rijekama – privredu sela i biodiverzitet naših rijeka kao jednog od najvrjednijih prirodnih bogatstava BiH. Šira javnost je spoznala da MHE ne doprinose nikakvom širem javnom interesu, već isključivo bogaćenju pojedinaca iz finansijsko-političkih klanova i zato je nužno što hitnije obustaviti daljnju gradnju, a preispitati sve do sada izdate dozvole!

Dugogodišnja borba za rijeke i uticaj javnosti su doprinijeli da je Predstavnički dom Federacije BiH u junu ove godine napokon donio Zaključak o zabrani izgradnje MHE i o reviziji već dodijeljenih dozvola. Ovim Zaključkom je dat rok Vladi FBiH da postupi po istom i pripremi podzakonske i zakonske akte za zabranu dalje gradnje.

Vlada FBiH u ovom roku nije poduzela ništa. Progres je napravljen tek sredinom oktobra kada su se Čuvari rijeka sreli na sastanku sa premijerom Novalićem i predstavnicima nadležnih federalnih ministarstava. Na tom sastanku Vlada FBiH je dala obećanje su da će se početkom novembra izjasniti o zahtjevima Čuvara rijeka koji su dostavljeni Vladi FBiH za izmjene zakonskog okvira u nadležnosti Vlade FBiH radi realizacije Zaključak Parlamenta o  zabrani gradnje MHE koju je 23. juna izglasao Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Do današnjeg dana podrška se svodi na riječi i obećanja premijera i nadležnih. Čuvari rijeka i dalje insistiraju i zahtijevaju što urgentnija konkretna podzakonska i zakonska rješenja kako bi se rijeke spasile što hitnije.  Predstavnici grupe Čuvari rijeka iz cijele BiH su se danas okupili na rijeci Ugar da apeluju na Vladu FBiH da što prije krene u konkretne radnje zaštite rijeka od MHE!

Iz Udruženja „Neretvica-Pusti me da tečem“, Konjic, su poručili: „Podržavamo Vladu FBiH i resorna ministarstva u nastojanju da pronađu način da obustave gradnju MHE na našim rijekama. Međutim budno ćemo pratiti i aktivno učestvovati u svim aktivnostima vezano za problematiku MHE, i evo i danas smo na Ugru. Naša poruka je jasna – niti jedna MHE se neće izgraditi na rijeci Neretvici!“

Naza Spahić iz Udruženje građana „Za Doljanku”, Jablanica: „Očekujem da premijer i resorni ministri ispoštuju dogovor koji je postignut da se zaustavi gradnja MHE, te poručujem da nećemo odustati od borbe za naše rijeke, za našu Doljanku, pa makar nas to dovelo do međunarodnih sudova. Potrebno je da hitno krenu u realizaciju zahtjeva koje smo im predočili!“

Iz Eko Bistro, Kruščica, Maida Bilal kao jedna od Hrabrih žena Kruščice je naglasila: „U isčekivanju smo da Vlada FBiH i resorna ministarstva donesu konačnu zabranu izgradnje MHE na bh. rijekama, tu smo solidarno  uz naše komšije i komšinice sa rijeke Ugar sa jedinstvenim stavom, ne damo naše rijeke!“

Došli smo da odamo počast rijeci koja nestaje, isto kao što ćemo i mi nestati, ne budemo li čuvali naše rijeke. Hitno je potrebno da Vlada FBiH poduzme konkretne korake i zaustavi ovaj zločin. Ugar je mogao biti spašen, hitno je da potrebno da spasimo ono što se još uvijek može spasiti“ – izjavila je Tahira Mika Tibold, predsjednica MZ Kruščica, Hrabra žena.

„Aarhus centar će nastaviti insistirati na ispunjenju cijelog paketa pravnih zahtjeva koje su Čuvari rijeka uručili Vladi FBiH za zabranu daljnje gradnje MHE i reviziji svih izdatih dozvola. Samo na taj način možemo očekivati da će se zaista i ostvariti nas krajnji cilj, a to je zabrana na gradnju MHE u FBiH, a onda, nadamo se što prije i cijeloj BiH.“ – poručile su ekološke pravnice Nina Kreševljaković i Emina Veljović.

„Premijer Fadil Novalić je više puta do sada u medijima istakao da je u RS-u puno gore stanje po pitanju gradnje MHE. Ja bih samo podsjetio da je trenutno u funkciji 65 MHE u FBiH dok ih je u RS 44. Najgore stanje je baš ovdje u Srednjobosanskom kantonu (SBK) gdje radi njih 35, dok ih je 6 u nekoj fazi izgradnje. Bilo bi dobro kada bi premijer nekada posjetio i uništene rijeke u SBK i HNK kao što su Pršljanica u Bugojnu, Borovnica u Fojnici, Trešanica i Kraljuščica u Konjicu ili ovu rijeku Ugar, koja je doduše uništena u oba entiteta“ kazao je Robert Oroz, dugogodišnji aktivist ispred Eko Gotuša, Fojnica.

„Evo nas danas na rijeci Ugar gdje imate priliku na licu mjesta vidjeti kako se ponašaju tkz. investitori kojima je naša država dala dozvolu za gradnju MHE. Vjerovatno u dozvoli stoji da se moraju pridržavati određenih normi zaštite okoliša, biljnih i životinjski vrsta u i oko korita rijeke. Međutim, kao što vidite ovdje više nema korita, okolna šuma je posječena, a riblji fond je kompletan uništen. Početkom oktobra počeo je lovostaj na rijeci Ugar i nastupio je mrijest potočne pastrmke, ribolov u ovo vrijeme je krivično djelo prema članu 320. Krivičnog zakona FBIH. Međutim svjedoci smo da za investitore ne važe ovi zakoni i oni slobodno teškim mašinama uništavaju sav riblji fond. Pozivamo nadležne institucije da zaustave ovaj ekocid na našim rijekama jer ovo je naše zajedničko dobro, a nikako vlasništvo jednog pojedinca.“ rekao je Indir Melić predsjednik Sportskoribolovnog društva Travnik.

„Želimo vjerovati da je Vlada FBiH suštinski prepoznala problem pošasti MHE, te da želi praviti pozitivne promjene u ovoj oblasti. Međutim, dosadašnje  iskustvo u pregovorima sa vladinim službenicima nam ne daje takav utisak. Stoga, ukoliko Vlada FBiH pogazi svoja obećanja tada nama ne preostaje ništa drugo osim još jače borbe za spas naših rijeka“ rečeno je ispred Zeleni Neretva, Konjic, Amir Variščić.

Anes Podić, Eko akcija, Sarajevo, je rekao: “U junu je Predstavnički dom Parlamenta Federacije donio odluku o zabrani MHE i dao tromjesečni rok Federalnoj Vladi da izađe sa planom realizacije. Tri mjeseca Vlada nije uradila ništa, pa smo joj mi servirali niz konkretnih, lako i brzo provodivih koraka za realizaciju odluke. Mjesec dana kasnije i dalje nema nikakvog pomaka. Pitanje je trebamo li zaključiti iz ovoga da  Vlada u tehničkom mandatu, a posebno ministrica okoliša Edita Đapo i ministar energije Nermin Džindić, aktivno podriva odluke legalno izabranog Parlamenta, što je korak ka podrivanju same države.“

 

„Ugar je nekada bio prelijepa planinska rijeka bogata pastrmkom i mrijestilište mladice. Danas na Ugru ima više malih hidroelektrana nego slobodnih kilometara toka, a nekadašnji revir za mušičarenje koji je posjećivalo na stotine ribolovaca iz zemlje i inostranstva je potpuno pust. Ovdje je potpuno izostavljeno razmatranje kumulativnog uticaja više MHE u nizu koje su od Ugra ostavile potočić.“ izjavio je Viktor Bjelić, Centar za životnu sredinu, Banjaluka.

„U BiH više niko ne misli da su MHE dobar i ispravan put korištenja javnog dobra – vode, osim investitora ali dosta je bogaćenja bogatih na uštrb običnog čovjeka. Javnost je protiv ovih projekata. Vlada FBiH je i sama priznala da nema više smisla ići u tom pravcu. Sada je potrebno s riječi preći na djela, stvoriti pravni okvir u kojem gradnja poput ove na Ugru nije više moguća. Zahtijevamo što hitniju obustavu izdavanja okolinskih dozvola i ukidanje poticaja za MHE, te ispunjenja naših ostalih zahtjeva. Apelujemo na Vladu FBiH da krene u realizaciju zahtjeva koje smo im predočili i to što prije, a koje će vodu zaštiti i rijeke spasiti od daljnjeg uništenja.“, Lejla Kusturica, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.

Dok čekamo – još jedna rijeka krvari, Ugar. Ako se ta građevinska pošast ne zaustavi, na samom Ugru će biti izgrađeno ukupno sedam hidroelektrana. Cijela rijeka će završiti u cijevima. A Ugar je samo jedna od rijeka na kojima se u ovom periodu intenzivirala gradnja MHE – uprkos izričitom stavu najvišeg zakonodavnog tijela u FBiH. Potrebno je da Vlada FBiH što prije krene u realizaciju zaštite javnog interesa od malih hidrocentrala.