Mural Rikarda Druškića: Prazan zid kao platno, naselje kao galerija

Stanari stambene zgrade u sarajevkom naselju Šip željeli su uljepšati betonski zid u dvorištu. Prazan zid kao platno prepustili su umjetniku Rikardu Druškiću, a njihova akcija inspirisala je i nastanak samog rada.

Profesorica Adila Salibašić, stanarima stambene zgrade u naselju Šip predložila je da zajedničkim snagama uljepšaju svoje dvorište, pa i naselje u kojem žive. Gospođa Salibašić kaže da je ideja za oslikavanjem javne površine došla iz iskonske potrebe čovjeka za lijepim, za umjetnošću. “Književnost, teatar, slikarstvo, ples su podjednako potrebni čovjeku kao i uređen dom ali i bašta, svojevrsni bijeg u ljepotu, u nešto smisleno,” kaže gđa. Salibašić i dodaje: “Kao tipično sarajevsko haustorče ja za druge bašte osim javnog parka i prostora oko zgrade ne znam. Zato je redovno i uređujem kao da je moja.”

Zahvaljujući inicijativi stanara ove zgrade i umjetniku Rikardu Druškiću danas je jedna monotona I tmurna masa betona dobila potpuni smisao u ljepoti ulične umjetnosti. Uz samo malo inicijative i volje stanara, nastane prava mala bajka.

“Gledam stanovnike naselja kako oduševljeni promatraju, neke strance kako tumače poteze umjetnika i priču koja proizilazi iz murala, neki čak i djecu dovode… I ne mogu a da se ne zapitam zašto očekujemo da neko drugi sredi i uredi ono što je nama bitno?” zaključuje gđa. Salibašić.

1

Rikardo Druškić je ilustrator i slikar iz Sarajeva koji je intrigantnom jednostavnošću svojih radova privukao mnoge obožavatelje diljem svijeta. Rikardov opus, koji broji preko 300 radova, bazira se na kombinaciji tradicionalne i digitalne tehnike slikanja, a dio radova čine i murali, te ulja na platnu.

Rikardo Druškić održao je samostalne izložbe u Sarajevu i Mostaru, a diljem svijeta izlagao je u sklopu grupnih izložbi u New Yorku, Miamiu, Los Angelesu i Taiwanu. Danas se čak dvadeset Rikardovih radova nalazi u Los Angelesu u Centru za digitalnu umjetnost – Los Angeles Center for Digital Arts (LACDA).

Dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja, od kojih je posljednje osvojeno prvo mjesto u kategoriji apstraktne umjetnosti na međunarodnom takmičenju vizualne umjetnosti Art-Competition.net za rad “Početak”. Početkom 2015., Druškićev rad “Madness Continues” osvaja drugo mjesto na takmičenju “Imaginacija” u organizaciji američkog časopisa za nauku i umjetnost Mind Magazine. Prethodno su njegovi radovi “Madness Continuous” i “Depth” odabrani su od strane globalne platforme za promociju savremene umjetnosti see.mee koja ova dva rada prikazuje na ekranima čuvenog Times Square-a u New Yorku.

2Veliko zanimanje za slikanje murala i uličnu umjetnost osiguralo mu je i učešće na prvom Festivalu Ulične Umjetnosti (FUU) u Sarajevu, unutar kojeg svoje stvaralaštvo prenosi u javni prostor kroz streetart. Druškićevi murali krase ulice Sarajeva i Mostara, a veliki broj murala, slika i tapeta krasi i zidove mnogih ureda i domova. Druškić je i autor ilustracija za zbirku poezije pod nazivom “Tjeskoba” autora Zdravka Ostojića.

Audio prilog / Javna dobra – primjeri dobre prakse III

[vc_row][vc_column][vc_column_text]Prilog pripremio: Boris Čović

U Banjoj Luci je 13. I 14. Juna održana konferencija CommONs! Creative Ways of Activism. Fondacija Heinrich Böll okupila je predstavnike organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana koji se bave „commons“-om (zajedničkim ili javnim dobrima) kako bi razmjenjivali ideje o različitim načinima borbe za zajednicu kroz zajednička ili javna dobra. Organizacije su prezentirale slučajeve s kojima su se susretali u svojim zemljama i izazove koji su ih pratili u njihovoj borbi za uspostavljanje zajedničkih dobara. Razgovarali smo s nekoliko predstavnika organizacija i u narednom periodu vam donosimo seriju priča o zajedničkim dobrima u regionu.

Organizacija Zelena Istra

Muzil (Musil, Mužilj) je poluotok i gradska četvrt u Puli. Poluotok je poznat po tome što je bio neprekidno militariziran duže od 150 godina. Ovo mjesto sadrži sve slojeve kultura koje su prošle Pulom i jedini je neoskvrnuti dokaz novije pulske povijesti. Ovaj bivši vojni kompleks predan je, kao neperspektivna vojna imovina, Agenciji za upravljanje državnom imovinom i otada se ne koristi i propada a lokalna zajednica lišena je mogućnosti korištenja tog velikog područja, oko 160 hektara, za ostvarivanje svojih rekreacijskih ili poslovnih potreba.¸

Država, grad i županija imali su plan da Muzil pretvore u turistički rezort zatvorenog tipa. Sa 2700 kreveta, kongresnim centrom, golf terenima na 50 posto područja koje je danas borova šuma, ovaj prostor zatvorio bi se za građane, te bi tako petina grada bila dana na koncesiju investitorima i to na 99 godina. Organizacija Zelena Istra trenutno je u zagovaračkome procesu da se donese odluka za privremeno korištenje ovog područja i vraćanja ovog područja građanima.[/vc_column_text][track id=”640”][vc_column_text]Više o projektu možete pročitati na muzil-starter.org

VIDEO: vimeo.com/140633471[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]

“Jel’ to nesto k'o Pikaso?“

Otvaranje izložbe slika “Jel’ to nesto k'o Pikaso?“, autora Selvera Begića, najavljena je za petak, 08. jula, u 19:30 sati u “JAVA” galeriji.

Opus slika pod nazivom “Je l’ to nešto k’o Pikaso?” odraz je umjetnikove ljubavi prema sarkazmu i svakodnevnim banalnostima. Inspirisan je trivijalnim, apsurdom i ironijom.

Stvaralaštvo Selvera Begića vodi ideja da je umjetnost igra koja se ne mora shvatiti ozbiljno. Vođen ovom idejom, ležernim i spontanim pristupom organizaciji likovnih elemenata, stvara likovna djela koja odišu humorom i čistim koloritom.

Kao i likovni elementi na slici, sam naziv izložbe nastao je jednostavno i organski se uklopio u koncept. Upitan u više navrata “Je l to nesto k'o Pikaso?“, od pojedinaca sa, kako kaže, „ specifičnom osjetljivošću za umjetnost“, naziv ciklusa pronalazi u svakodnevnici i ostaje dosljedan veličanju banalnog.

Selver Begić  je rođen 1981. godine u Postojni, Republika Slovenija. Srednju Umjetničku školu završio je u Bihaću 2002. godine,  a  2012. godine diplomirao na Akademiji likovne umjetnosti u Banja Luci, smjer Slikarstvo u klasi profesora Vese Sovilja. Do sada je izlagao više puta na grupnim i samostalnim izložbama.

 

Ako politika ne zna šta Mostaru treba – ima ko zna – NE ODSUTAJEMO !!!

Mostar Rock School je projekat pokrenut 2012. godine, i u četiri godine postojanja u programima škole učestvovalo je preko 500 mladih ljudi. Iako neformalna, ovo je jedina škola u Mostaru u kojoj mladi nisu podijeljeni po etničkoj, niti bilo kakvoj drugoj pripadnosti. Mostar je Bosna i Hercegovina u malom, i njegov nadimak „Grad slučaj“ zasigurno ne odašilje pozitivnu sliku o Mostaru, niti cjelokupnom BiH društvu. Mali koraci koji napreduju vrlo brzo, kakve je napravila Rock škola Mostar, su dokaz da potencijal za normalan razvoj i suživot postoji i da je ono što vladajuće strukture promoviraju kao nemoguće zapravo veoma jednostavno i može funkcionisati. Mostar Rock School je dokazala da može.

Nakon 4 godine projekat Mostar Rock School ostaje bez sredstava potrebnih za rad. Donatori koji su do sada podržavali program škole su usljed većih prioriteta i zbivanja na bliskom istoku promijenili kurs, te više nemaju mogućnosti podržavati ovaj program. Ukoliko se ne pronađe rješenje škola će prestati sa radom u septembru 2016. godine.To bi srušilo snove jedne generacije koja je probila zidove i pokazala da muzika može vezati i stvarati čvrste mostove među ljudima puno brže i jače od politike.

Život današnjice je brz, a sistem je takav da je teško gledati očima drugih, pa samim tim još i teže osjetiti vrijednosti potrebe onog drugog. Ali dati podršku dobroj ideji i nečemu što donosi sreću i mogućnost za razvoj drugih, naročito mladih ljudi, je upravo ono što naš svijet oblikuje u zdravu formu i nudi svijetlu budućnost.

Ovom prilikom pozivamo sve one koji dijele našu viziju boljeg i pravednijeg društva da postanu počasni članovi Rock škole Mostar i svojim donacijama direktno omoguće nastavak rada škole.
Vaše donacije će direktno utjecati na stvaranje prilika za druženje i međusobno zbližavanje mladih kreativaca koji svojim timskim radom postavljaju nove standarde BiH društva.

Uključi se i ti, doniraj i pomozi da škola nastavi sa radom!

https://www.youtube.com/watch?v=krJvD-6_Pf4

Mostar Rock School je fabrika zvuka koja iz godine u godinu iznjedri novu generaciju potkovanih talenata, mjesto razmjene i saradnje, klub profesionalnih muzičara, platforma podrške sa lepezom servisa za mlade muzičare i bendove u usponu.

Mostar Rock School djeluje u prostorijama Muzičkog Centra Pavarotti u Mostaru gdje nudi muzičko obrazovanje za mlade. Kroz individualne časove na dnevnoj bazi, kao i programe kombiniranih časova i session bendova, polaznici unaprijeđuju svoje znanje i vještine, međusobno surađuju i zajednički stvaraju.

Program je struktuiran na način da polaznici imaju priliku raditi sa što više različitih vršnjaka, te kroz zadatke upoznavati jedni druge, osobno i muzički. Na ovaj način, osim obrazovnog aspekta, Mostar Rock School podstiče suradnju, zajedničke vrijednosti i raznolikost.

Pored toga, Mostar Rock School nudi svoju infrastukturu (potpuno opremljene muzičke prostorije) za vježbanje i probe svim zainteresiranim muzičarima i bendovima iz Mostara i okoline.

Na ovaj način, kroz svoje aktivnosti Mostar Rock School godišnje servisira i do 200 mladih ljudi.

Na godišnjoj bazi, u sklopu obrazovnog programa, škola implementira 2400 sati individualne nastave, 400 session band proba i broji preko 600 proba gostujućih bendova.
U tri i po godine postojanja, Mostar Rock School je organizirala niz aktivnosti, od čega 38 koncerata (programski, promotivni, jam session), uzela učešće na četiri međunarodne razmjene mladih (Makedonija, Slovenija, Austrija),  kroz svoj program ugostila velika svjetska imena poput Marc Ford-a (gitarista legendarnih Black Crowes – USA) i „Ten Years After“ (UK), te uspjela steći nadasve pozitivan imidž, kako u Mostaru, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Tome u prilog govori i činjenica da je Koledž Ujedinjenog Svijeta Mostar (UWC Mostar) potvrdio kvalitet ovog projekta, uvrštavajući Mostar Rock School program u jednu od pet obaveznih outreach aktivnosti  za po pet svojih studenata godišnje.

Multimedijalna reportaža iz Turske by Denis Gigo Hadžić ” E pa ja neću …”

[vc_row][vc_column][vc_column_text]Turistička agencija «Fibula» u saradnji s Turskom ambasadom u BiH, organizovala je studijsko putovanje za 40 medija iz BiH – destinacije su bile; Alanya, Konya, Antalya i Kemer – gradovi na Sredozemnom moru. Za sedam dana obišli smo pet vrhunskih «petozvijezdaških» hotela (Utopia world, Side star elegance, Siam, Sherwood i Ulusoy club)… Na ovom putovanju i EFM je imao svog predstavnika, Denis Hadžić Gigo nam donosi razglednicu Turske kroz putopis.[/vc_column_text][track id=”642”][vc_column_text]– You speak english?

– Yes

– Can I get some mushrooms?

– No eat in rooms! Here eat.

Ma ne to čovječe pitam te za gljive, svakako neću nositi hranu u sobu. Pitam za gljive. No room. Mushroom… I onda arkadaš koji stavlja hranu na tanjir dovede drugog arkadaša koji također ne kapira, pa zajedno odu po trećeg i nakon dvije minute donesu mi gljive. Većina ljudi koji rade s ljudima je tanka s engleskim jezikom (bar ovi koje sam ja sreo), ali će koristiti ruke, oči, geste ili na kraju okupiti se njih trojica da bi shvatili šta ja tačno trebam.[/vc_column_text][track id=”645”][vc_column_text]

Žičara Olimpus– najviši vrh rivijere u Antaliji – 2365m, raj za paraglajdere.

[/vc_column_text][vc_gallery type=”image_grid” images=”610,611,612,614” img_size=”large”][track id=”646”][vc_column_text]

Đe se kupaš?

[/vc_column_text][vc_gallery type=”image_grid” images=”629,630,628,627,626,625,624,623,622,621,620,619,618,617,616” img_size=”large”][track id=”647”][vc_column_text]Na koncu, najisplativija vam je opcija, ukoliko odlučite doći u Tursku, da uzmete all inclusive aranžman. Prema riječima Envera Hamidovića – vodiča iz agencije Fibula – možete provesti sedam dana u Turskoj za oko 300 – 400 eura. Naravno postoje i dvorci iz bajki u kojima je sedmica od 1000 do 5000 eura…

Ponavljam, kao što je ljepota u očima onog koji gleda i kao što je ukus hrane srazmjeran praznini u stomaku, tako su i strah i predrasude veći u onim glavama koje ne putuju i boje se upoznati. Turska je lijepa, zasiti gladnog, napije žednog i uz sve to čovjek se osjeća bezbijedno. Sad će neki (i to s pravom), reći: „Šta je s terorizmom?“ Vidio sam na ulicama Antalye i Kemera dosta policije. Na ulazu u tržni centar pregledaju kao da ulaziš u ambasadu. Ali terorizam baš to i želi; da ne putujemo, da ne upoznamo i da ostanemo začahureni u homogenim sredinama i da se objesimo šalom straha za luster svoje kuće i nikad je ne napustimo – e pa, ja neću…[/vc_column_text][track id=”648”][/vc_column][/vc_row]

Otvorenje kolektivne izložbe “MOZAIK 40”

Otvorenje izložbe će biti upriličeno u prostoru galerije Collegium artisticum (JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo), u petak, 1. jula 2016. godine u 18:30 sati, a u sklopu XXI Festivala “Baščaršijske noći”.

Na izložbi učestvuju:

Izet Alečković

Muhamed Bajramović

Amela Hadžimejlić

Džeko Hodžić

Edin Numankadić

Kolektivna izložba “Mozaik 40” okuplja pet bosanskohercegovačkih autora različitih umjetničkih profila i likovnih izraza. Svaki od pet umjetnika izložit će osam radova koji će činiti jednu cjelinu unutar veće strukture koja u osnovi podražava mozaik. Više dijelova – komadića mozaika, međusobno su veoma različiti i svaki od njih ima pojedinačnu formalno-sadržajnu vrijednost, ali postavljeni jedni do drugih oformljavaju novu smislenu cjelinu i kreiraju neobičnu i jedinstvenu sliku – izložbu.

Organizator izložbe je Javna ustanova “Centar za kulturu Kantona Sarajevo”, a realizaciju izložbe su podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i Udruženje likovnih umjetnika Kantona Sarajevo

ZATALASAMO Zakon o javnom redu i miru Republike Srpske kampanjom #NETalasaj

Internews u Bosni i Hercegovini u okviru Projekta “W” (Osporavanje ograničenja slobode izražavanja u BiH) skupa sa ostalim bh. organizacijama civilnog društva trenutno provodi online kampanju koja za cilj ima skrenuti pažnju na Zakon o javnom redu i miru Republike Srpske koji je usvojen prošle godine. Kampanjom, koja je nastala na osnovu pravne analize, želimo skrenuti pažnju na problematične aspekte ovog Zakona koje vam navodimo ovdje.

Sporne odredbe u zakonu:

  • Suprotan Ustavu RS i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima;
  • Ograničava slobodu izražavanja;
  • Predviđa kontrolu društvenih medija;
  • Ograničavanje ili kontrola online aktivizma;
  • Uvodi kategoriju vrijeđanja na političkoj osnovi;
  • Pokušaj uvođenja cenzure na internetu.

Promjene koje su potrebne u Zakonu se odnose na cilj Zakona. Cilj donošenja ovog Zakona treba da bude zaštita mirnog načina života i rada građana/ki, zaštita

sigurnosti ličnosti, zaštita dostojanstva na javnim mjestima sprečavanje narušavanja zakonitosti rada i funkcionisanja državnih organa  i institucija, preduzeća i drugih pravnih lica i udruženja građana i omogućavanje pravilnog korištenja javnih objekata. Potrebno je precizno definisati sljedeće pojmove koji se spominju u Zakonu: javno mjesto, nepristojan sadržaj, uvredljiv sadržaj, uznemiravajući sadržaj, nepristojno i drsko ponašanje, grubo vrijeđanje, te izbaciti formulacije vrijeđanje na političkoj osnovi.

Ovom prilikom želimo Vas pozvati da se i Vi zajedno sa nama uključite jer možete doprinijeti širenju informacija o mjerama koje građani/ke mogu preduzeti da bi došlo do promjene u zakonu.

UPUTE KAKO ZATALASATI izmjene zakona možete pronaći ovdje:

http://goo.gl/bUzswl

https://www.youtube.com/watch?v=rHEPpFK5S20&feature=youtu.be

 

Jagoda Buić: Tapiserije Kolaži Skulpture Umjetnička galerija BiH, 1. jula u 20 sati

Povodom obilježavanja 70 godina od osnivanja Umjetničke galerije BiH, 1.jula javnosti će se predstaviti izložba tapiserija, kolaža i skulptura Jagode Buić, svjetski afirmisane umjetnice i dobitnice mnogih priznanja.

Izložba je retrospektivnog karaktere, pa će tako od 1. jula do 20. augusta publici biti predstavljeni radovi koji su nastajali u posljednjih 40 godina.

Muhamed Karamehmedović je o stvaralaštvu Jagode Buić napisao: „Dogodilo  se u São Paulu 1975. kada su posjetioci  bez daha prolazili kroz  „crne prostore“  Jagode Buić, kroz  Čarobnjakov ekspresivni vrt  na međunarodnom bijenalu na kojem su se sudarili i suočavali oblici od vune i kostrijeti – i posmatrači s poremećenim i uznemirenim ambijentom. Kretali su se u čudu između neviđenih suprotnosti, između sna i jave, realnog i nadrealnog, shvatajući da je taj raspon bezgraničan. Kretanje između tih suprotnosti kao da je odražavalo stvaralačko kretanje Jagode Buić – njeno jednako postojanje u mislima i u onim davnim počecima euklidovske vizije svijeta i antičkih tkalja do ove nove modernosti njene tapiserije koja se sliva u slapovima, dokazujući da ta vunena nit postoji i u ovom našem svijetu, u ovom sada, u Jagodinom danu. Od tada, u onom ranije i u ovom sada-možemo reći da se u opusu Jagode Buić, u njoj samoj, kao u rijetko kojem jugoslovenskom stvaraocu, utjelovilo putovanje.“

Jagoda Buic

Biografija umjetnice

 Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittà u Rimu i povijest kostimografije u Cetro delle Arti e del cosume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesa za mit i klasiični svijet. Najpoznaija su joj ostvarenja: Hamlet, Kralj Lear, Otello, Sofoklove i Eschilove tragedije i opere poput: Turandot, Otello, Tosca, Nabucco, Aida itd. Napisala je balet Apokalipsa prema sv. Ivanu i napravila adaptaciju Malog princa Antoine de Saint-Exuperya. Godine 1965. Stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetslim bijenalima (Venecija, 1968, 1970, 2002; São Paulo, 1967, 1975, 1979, Lausanne, 1965, 1967, 1969, 1971, 1973, 1975, 1977, 1985, 1987) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, Dusseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, Tokio, Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New York, Madrid, Beč, São Paulo, Washington, San Francisco, Darmstadt itd.) Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim izbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti u Parizu itd.) Posljednjih godina izlagala je u Rabatu (fotografsko viđenje Maroka), u Sarajevu 2009. (instalacija u Collegiumu Artisticumu) u Zagrebu –  u Glipoteci HAZU 2008. i u Muzeju za umjetnost i obrt (retrospektiva) 2010. godine. Predavala je kao gostujuća profesorica na Royal College of Art u Londonu te na Atlantic Center for the Arts na Floridi. Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

Nagrade:

  1. Beč, Academie für angewandte Kunst, Ehren Preis (Prix d'Honneur), nagrada za najbolji diplomski rad
  2. Rim, Prva nagrada na Mostra internationale Roma Costume (s Božom Košak)
  3. Zagreb, Nagrada grada Zagreba
  4. Pula, Nagrada Zlatna arena za kostimografiju na VIII. Festivalu igranog filma
  5. Sombor, Prva nagrada na izložbi jugoslavenske tapiserije
  6. Zagreb, Nagrada Vladimir Nazor
  7. São Paulo, Grand Prix Itamaraty, XIII. Bienal de Sao Paulo
  8. Beč, Herderova nagrada
  9. Lodz, Medaille d'Honneur (nagrada kritike), I. Mi. Dzinarodowe Triennale tkanin dekoracyjnyh
  10. Angers, Nagrada grada Angersa za umjetničku instalaciju na povijesnim mjestima
  11. Nagrada UNESCO-a za zasluge na području savremenog stvaralaštva
  12. Hangzhou Triennial of Fiber Art, Hangzhou, Kina
  13. Zlatna medalja Picasso, UNESCO
  14. Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
  15. Elle Style Award – Nagrada za životno djelo

 

ZETRA PROJEKAT STARTA U 12 SATI – ZETRAPROJECT.COM

Od danas, 28.06.2016, 12 sati Zetra Projekt poziva sve ljude koji su 28.7.91 bili na koncertu “Yutel za mir” u Zetri (Sarajevo) da se preko web stranice zetraproject.com jave i pošalju svoja sjećanja. Cilj projekta je sačuvati sjećanje na koncert i cijeli pokret za mir da se ne zaboravi: velika većina ljudi u bivšoj Jugoslaviji su željeli mir!
Startamo s pozivnim videom koji postavljamo u 12 sati na fb.com/zetraprojekt. Preko sljedećih dana dnevno će pozivati i naši sugovornici preko naše Facebook stranice, da nam se ljudi jave i podjele svoja sječanja na zetraproject.com. Početak će napraviti Lidumil Alikalfić (arhitekt Zetre), Milan Trivić (organizator koncerta), Davor Ebner (pjevač Regina), Senka Kurt (novinarka)
i Anita E. Dadić (iz Njemačke). Nastavljati ćemo s podržavaća projekta kao Abdulah Sidran, Boris Šiber, Enes Terzić, Enver Hadžiomerspahić, Nedžad Podžić, Srđan Vuletić, Zenit Đozić, Želimir Altarac Čičak, Zoran Ćatić i drugi. 13315376_870931873036338_8437441922990490458_n

Poziv će trajati mjesec dana, do 28.7.2016 kada je zapravo 25. godišnjica koncerta. Na stranici ljudi mogu ispisati svoja sjećanja ili ispričati ih putem kamere i aplodovanih videa. Također, mogu uploadovati i arhivski materijal, svoje snimke, fotografije, isječke iz novina ili bilo koja druga sjećanja iz tog perioda.
Zetra Projekt u svojoj istraživačkoj misiji želi pokazati da je postojao veoma impresivan broj ljudi širom Balkana koji su željeli mir, a ne rat te tako rekontruisati upravo ovaj koncert, kuliminaciju antiratnih protesta na Balkanu tokom 90tih godina. Zetra Projekt u potrazi je za stavovima ljudi o proteklih 25 godina, sa nadom da će svi u Evropi moći naučiti mnogo.

JOHN ZORN I JAZZ FEST NA POŠTANSKOJ MARKICI

Međunarodni muzički festival Jazz Fest Sarajevo od 2. do 6. novembra obilježava 20. godišnjicu, a u okviru atraktivnog i raznovrsnog programa predstavit će i John Zorn’s Bagatelles Marathon Sarajevo – svojevrstan “festival u festivalu” na kojem će nastupiti 12 ansambala koje čine neka od najvažnijih imena njujorške “downtown” scene predvođena Johnom Zornom.

Tim povodom BH Pošta štampala je poštansku markicu sa likom Johna Zorna u limitiranom izdanju, nominalne vrijednosti 0,90 KM koja će biti korištena u domaćem poštanskom prometu.

Grafičko rješenje, koje je uradio Goran Lizdek, sadrži fotografiju Johna Zorna kao i crteže i notne zapise ovog američkog kompozitora, saksofoniste, multiinstrumentaliste i producenta.

Program John Zorn’s Bagatelles Marathon Sarajevo bit će održan 4. novembra i predstavljat će evropsku premijeru kompozicija iz ciklusa The Bagatelles koje je Zorn napisao u periodu od marta do maja prošle godine.

U septembru će u izdanju BH Pošte još jednom poštanskom markicom biti obilježena 20. godišnjica međunarodnog muzičkog festivala Jazz Fest Sarajevo.