Halida Emrić za keramiku Una iz mog sna,
Adisa Vatreš Selimović za scenografiju i kostim Maestro i Margarita,
Čedomir Kostović za plakat No-T,
Saša Vidaković za vizuelni identitet MOBY
Aleksandra Nina Knežević za ilustraciju bojanki,
Amra Zulfikarpašić i Mila Melank za projekat Pišem ti bosančicom,
Imrana Kapetanović za fotografije Skojevka Minka,
GRAND PRIX je dobila Nataša Perković za trpezarijski sto i stolicu ELLE.
Collegium Artisticum je desetljećima najrespektabilniji prikaz likovnog života u Bosni i Hercegovini, izložba koja svojom selektivnošću promovira kvalitet i, u znatnoj mjeri, trasira kriterije kreativnog angažmana umjetnika. Izreći nagrade na izložbi tog ranga znači ucrtavati preporuke i puteve ka slijedećoj selekciji. Žiriranje je ozbiljan proces kritičkog mišljenja koji je djelo po sebi! Tako smo shvatili svoju zadaću.
Odlučili smo se za dodjelu nagrade za Održanje kontinuiteta projekta Bosančica, imajući na umu da je to izuzetno kompleksan projekat regionalnog kulturološkog značaja i ugleda. Nastao je na temelju posvećenosti Amre Zulfikarpašić, koja u uvodu izložene knjige “Pišem ti bosančicom” isuviše pojednostavljuje svoju pokretačku ulogu. Već dugo je ona svoju dizajnersku znatiželju posvetila bosančici, takvom upornošću i kvalitetom istraživanja da je uzrokovala nešto što je skoro dizajn – pokret regionalnog značenja. Navedena knjiga, ostvarena u okviru projekta UN – Dijalog za budućnost, koja u projekat pored dizajnerskog aspekta uključuje i teorijsko istraživački aspekt kroz tekstove Amre Zulfikarpašić i tekstove profesorice Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Lejle Nakaš i uz radove Mile Melank na temu sevdalinki pisanih bosančicom, kao i uz knjigu Aleksandre Nine Knežević u formi bukvara “Bosančica za djecu”, svjedoče o kvalitetu inicijalne ideje, njenom razvitku, postignutom visokom nivou i kontinuitetu projekta i potencijalu za daljnji rast u budućnosti. Ovaj specifičan i ubjedljiv dokaz da dizajn ne funkcionira samo kao primjenjena likovna kultura, nego je u stanju oblikovati i tako kompleksne duhovne strukture kao što je poštivanje kulturne autentičnosti čitave regije, svoju valorizaciju bi trebao (Žiri to očekuje i pledira) doživjeti i na višem nivou od likovne smotre.
Gran Prix smo dodijelili Nataši Perković za Elle – Kolekciju namještaja od punog drveta. Rijetko doživljeno zadovoljstvo je da obrazloženje možete početi citirajući autora: “Kolekcija trpezarijskog namještaja Elle je zamišljena kao utjelovljenje sofisticirane ljepote”, i konstatacijom da je ovo “zamišljeno utjelovljenje ljepote“ u kratkom vremenu postalo laureatom nagada: Zlatni Ključ za najbolji proizvod za stolicu Elle, Sajam nameštaja u Beogradu, 2016., Iconic : Interior Innovation Award za stolicu Elle, nagradu dodjeljuje German Design Council, imm cologne (Sajam namještaja u Kelnu), 2017. U toku su nominacije German Design Councila za German Design Award 2018. Nominovani su i stolica Elle i sto Elle. Rezultati će biti objavljeni u 2018. Kolekcija Elle namještaja je prezentirana i na Design Shangai izložbi 2017., poslije čega su uslijedili pozivi na Design Tokio, Maison&object Paris, 100% Design London, Dwel on design LA itd. Na Design Forumu Shanghai 2017. autorica Nataša Perković je održala predavanje o projektu Elle, o “utjelovljenju sofisticirane ljepote”! Nesumnjivo svjetski priznat dizajn, od Evrope preko Azije do Sjeverne Amerike, BH dizajnerice ostvaren u saradnji sa BH proizvođačem MS&WOOD iz Fojnice, zaslužio je i BH priznanje, Gran Prix Collegium Artisticum.
Nagrada za plakat, u uobičajeno brojnoj konkurenciji, dodijeljena je Čedomiru Kostoviću za plakat NO-T. U jasnom tipografskom maniru, autor decentno duhovito figurira negativan stav prema globalno zanimljivom političkom trenutku, a akcentiranjem “trampove žute” adresira poruku.
Nagrada za vizualni identitet pripala je Saši Vidakoviću za dizajn vizualnog identiteta, ambalaže i signalizacije londonske tvrtke Moby – skladište ličnih i poslovnih stvari. Čitljivost vizualnog identiteta u dijapazonu od eksterijera objekta do različitih elemenata ambalaže i grafičkih intervencija u interijeru, primjer je uspješne artističke invencije i posvećenosti autora. Opredjeljenju žirija je doprinijela i izuzetna oblikovna vrijednost načina na koji je autor predstavio pojekat.
Nagrada za fotografiju je dodijeljena Imrani Kapetanović za seriju fotografija – segment njene izložbe – Skojevka Minka. Fotografska priča konceptualnog karaktera za koju nisu potrebna tekstualna tumačenja, koncept koji u naslovu i likovnom sadržaju bez dileme izriče zanimljivu porodičnu priču, duhovit međugeneracijski dijalog, estetiku iskrene ljubavi.
Nagrada za kolekciju keramike pripala je Halidi Emrić za rad Una iz mog sna. Set ta-njura sa šoljicom i zdjela, urađen kvalitetno i precizno, govori i o autoričinom izuzetnom poznavanju zanatske strane medija u kome realizira svoje artističke ideje. Znalački potencira otmjenost forme i omogućava izuzetno važan likovni tretman keramičke materije u bojama Une. Postignuti koloristički efekat objekata opravdava autoričino vrlo delikatno polazište, jer Una je simbol čiste rijeke, smaragdno zelene providnosti. Treba kreativne odvažnosti za ovu vrstu priče.
Nagrada za scenografiju i kostim je dodijeljena Adisi Vatreš Selimović za predstavu Majstor i Margarita, rađenu prema romanu Mihaila Afanasjeviča Bulgakova, u izvedbi pozorišta Sartr Sarajevo i u režiji Aleša Kurta. Izloženi predlošci o scenografijama uvijek imaju hendikep da njihovo grafičko uprizorenje na izložbi teško možete valorizirati ako niste vidjeli predstavu, posebno kada je predstavu teško jednoznačno okarakterizirati, budući da je ovo djelo višeslojno i u sebi sadrži elemente različitih žanrova, i satiru i farsu i… Pored Bulgakova, scenografkinja i kostimografkinja je morala ostvariti „dijalog razumjevanja“ i sa rediteljem Alešom Kurtom, što, također, nije jednostavan zadatak. Sve je to, ne prvi put, Adisa Vatreš Selimović uspješno obavila i ostvarila svoju kreativnu osobnost.
Nagrada za ilustraciju ide Aleksandri Nini Knežević za bojanke Stećak i Bosanski ćilim. Obraćajući se djeci izazovom da igrajući se bojom kultiviraju svoju likovnu percepcju, autorica ih uvodi i u svijet tradicije i budi interes za autentiku podneblja u kojem odrastaju. Nesumnjivo konstruktivna edukativna namjera bazira se i oslanja na već provjerenu estetičku čistotu njenih ilustracija, prijemčivu i najmanjem uzrastu, ali bez banaliziranja likovne vrijednosti.
Žiri: Slobodan Samardžić Sam, Ognjenka Finci i Nedim Mutevelić
Rohingya su muslimanska manjina koji žive uglavnom u Mijanmaru (Burma), a više od milion pripadnika ovog naroda je bez državljanstva u svojoj zemlji. Oni su diskriminirani, progonjeni i lišeni državljanstva krajem sedamdesetih od strane burmanski vlasti i nisu ni priznati kao manjina. Kao rezultat toga, Rohingya muslimani su odvojeni i isključeni iz civilnog društva gdje su živjeli generacijama. Bez državljanstva ili dokumenata, Rohingya muslimani ne pripadaju niti jednoj zemlji i lišeni su građanskih, socijalnih i ljudskih prava. Zabranjen im je pristup legalnom tržištu rada, osnovnim zdravstvenim uslugama i nemaju pravo na edukaciju.
