Promocija albuma pod nazivom “Unity” učenika Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru

U subotu, 13.5. 2017. učenici Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru predstavljaju svoj prvi album sa autorskim pjesmama. Promocija albuma će se održati u Narodnom Pozorištu Mostar, sa početkom u 20:00h.

Album nosi naziv “Unity” i predstavlja kompilaciju autorskih pjesama i obrada svjetskih hitova u izvedbi grupe talentovanih učenika Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru. Priprema i snimanje albuma su završeni u saradnji sa muzičkim stručnjacima Muzičkog centra Pavarotti.

Izdavanje albuma prvijenca je omogućeno najtalentovanijim učenicima u sklopu CAS programa UWC-a Mostar.

U subotu vas očekuje predstavljanje cijelog albuma i uživanje u zvucima odličnih muzičkih izvedbi u Narodnom pozorištu Mostar. Svi posjetioci će dobiti besplatan primjerak albuma, a ulaz na ovaj muzički dogadjaj je slobodan.

 

“Čudo na Miljacki” u Mostaru

Nova aktivnost u Mostarskom teatru mladih, koja bi trebala postati redovna. Naime, u utorak  23. maja 2017. godine sa početkom u 19.30 sati na Memorijalnoj sceni 2532 predstavićemo knjigu Borisa Laliće “Čudo na Miljacki”.

Na taj način, Elektra Mačkica Roto Press na čelu sa mladim sarajevskim piscem Borisom Lalićem stiže u grad na Neretvi, donoseći svoje najnovije izdanje.

Boris Lalić je sveprisutnije ime na književnoj sceni u našoj zemlji, a prvi put se predstavio romanom “100%”, da bi nakon njega slijedilo izdanje zbirke pripovjedaka “Jackie's on the road again”, te zbirke priča “Dobar život u vrijeme krize”, kao i već spomenute zbirke “Čudo na Miljacki” koja je izašla iz štamparije kao najnovije ukoričenje, i nedugo nakon pristigla u Mostar. Lalić iza sebe ima i dramu “Mirna Bosna”, koja je već na daskama Kamernog teatra 55 u Sarajevu, a pod režiserskom palicom Saše Peševskog.

Vrijedan napomene je i podatak da je zbirka “Čudo na Miljacki” pod istim koricama kao i knjiga “Priče iz Prisoja i Osoja” autora Marka Matolića, što je svakako raritet, kao i zanimljivost vezana za izdavačku djelatnost Elektra Mačkice Roto Press. Više podataka o samom autoru, odnosno o njegovim djelima, a posebno o posljednjem “Čudo na Miljacki”, će dobiti svi oni koji posjete ovu promociju, koju će moderirati Semir Behram.

Muzičko-poetski performans ‘Svjedok’

12. maja, s početkom u 20:00 sati, na sceni Kamernog teatra 55, bit će izveden muzičko-poetski performans ‘Svjedok’. 

‘Svjedok’ je autorsko djelo Miodraga Mikija Trifunova, Hamdije Salihbegovića i Nedžada Merdžanovića koji su ujedno i izvodjači.


Miodrag Miki Trifunov rekao je da su za njega stih, poezija način komuniciranja sa svijetom.

A kada je riječ o performansu “Svjedok”, koji se nalazi i na istoimenom CD-u on ističe da to nije samo pusto govorenje, da su stihovi svojevrsna sublimacija iskustava.

“Poezija je i krik, i ispovijed…” reći ćeTrifunov.

Muzičko-poetski projekt “Svjedok” je, svjedočenje o sebi, o drugima, vremenu u kojem živimo, o onim običnim ljudskim htijenjima, životu…

Publika koja dođe da pogleda ovaj performans imat će priliku čuti stihove Tina Ujevića, Maka Dizdara, Vladislava Petkovića Disa, Horhe Luisa Borhesa, Mike Antića, Bertolta Brechta i Rudyarda Kiplinga.

U performansu učestvuju: Miodrag Trifunov, te Hamdija Salihbegović (akustična gitara), Nedžad Merdžanović (akustična gitara), koji su ujedno autori muzike i aranžmana.

 Svoje ulaznice možete rezervisati svaki dan, od ponedjeljka do subote, od 10:00 do 12:00 i od 16:00 do 20:00 sati, na broj +387 33 550 476.

Više od 200 učesnica i učesnika na “Regionalnom susretu iz odgojno obrazovne inkluzije“

U Sarajevu se održava dvodnevni “Regionalni susret iz odgojno obrazovne inkluzije“ na kojempod motom “Pričamo uspješne inkluzivne priče” učestvuje više od 200 edukatora, roditelja, predstavnika obrazovnih vlasti, međunarodnih organizacija i civilnog društva iz Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije i BiH.

“Impozantan broj učesnica i učesnika iz cijelog regiona na susretu o inkluziji u Sarajevu govori dovoljno o velikom interesu za ovu temu i potrebi da se govori o inkluziji jer samo Inkluzivno obrazovanje nudi jednake mogućnosti za svako dijete zda dobije kvalitetan odgoj i obrazovanje. Ova dva dana govorimo o uspješnim pričama o inkluziji, pričama iz učionica i načinima prevazilaženja izazova u podučavanju kako bi te priče bile još uspješnije”, kazala je Anka Izetbegović, izvršna direktorica Udruženja “Duga” koje Regionalni susret organizira uz podršku organizacije “Light for the World”, Austria.

“Kroz ovaj Regionalni susret razmjenjujemo iskustva iz regiona, uspostavljamo mrežu saradnje zemalja učesnica Regionalnog susreta i potičemo dijalog između različitih aktera u obrazovanju. Susret je zamišljen kao interaktivni skup profesionalaca koji će o inkluzivnom obrazovanju govoriti kroz lične primjere iz svoje prakse”, dodaje.

Koncept inkluzije temelji se na pravima i podrazumijeva trajno uklanjanje svih prepreka koje se tiču učešća sve djece u obrazovanju. Bosna i Hercegovina potpisnica je niza međunarodnih dokumenata, deklaracija i konvencija, kojima se obavezala na poštivanje i zaštitu osnovnih ljudskih prava, prava na obrazovanje za sve osobe, i to bez diskriminacije.

Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva da škole trebaju prihvatiti svu djecu bez obzira na njihove fizičke, intelektualne, socijalne, emocionalne, jezičke ili druge osobine. U svojoj suštini, inkluzivno obrazovanje podrazumijeva zadovoljavanje i odgovaranje na različite potrebe svakog djeteta povećanjem učešća i smanjenjem isključenosti što uključuje promjene i modifikaciju sadržaja, pristupa, struktura i strategija sa zajedničkim ciljem osiguranja kvalitetnog obrazovanja za svu djecu.

 

 

Festival komedije u Sarajevu

Festival je takmičarskog karaktera i najboljoj ekipi bit će dodijeljena nagrada “Osmijeh Sarajeva”, a nagradni fond iznosi 8.000 KM. Festival otvara Satiričko kazalište Kerempuh iz Zagreba predstavom “Ustav Republike Hrvatske” koja je hit u susjednoj nam zemlji. Festival traje do 20. maja i zatvara ga predstava Alteatra “Dame biraju”. U okviru festivala bit će organizovani i after partyji svaku noć, a nastupit će Karne, Pochko & New Primitives, Rambo Amadeus, Alen Lemešević, Sheebee & Jukebox, Peretrojka, Dj Zlijay, The Babe Barbarella i Dvadesetorica.

“Ideja za festival postoji već duže vrijeme i ekipa Media Tima se odlučila uraditi hrabar i težak posao te organizovala ovakav festival koji traje devet dana i u kojem učestvuju respektabilne pozorišne kuće. Zamolio bih publiku da dođe i gleda predstave jer će nam trebati pomoć da održimo ovaj festival i da on bude uvršten na pozorišnu kartu svih respektabilnih teatara u regiji”, rekao je Ermin Sijamija, direktor programa.

U okviru festivala bit će održani i okrugli stolovi na kojima će se razgovarati s akterima komedija. Voditelj okruglih stolova bit će Almir Imširević.

“U ponudi imamo sve od klasika do novih pozorišnih imena. Festival sadrži i edukativnu dimenziju i insistirao sam da studenti akademije dođu i gledaju predstave. Svih ranijih godina voditelji okruglih stolova su bili gostujući profesori i umjetnici. Ostao sam šokiran kada su me pozvali da ja budem voditelj. Naglašavam da okrugli stolovi ne podrazumijevaju prepadanje publike teorijskim raspravama, već je riječ o razgovorima za koje se nadam da će biti pametni i veseli”, rekao je Imširević.

Sve predstave i prateći program Festivala bit će održani u Bosanskom kulturnom centru (BKC), kao i završna ceremonija te dodjela nagrada posljednje festivalske večeri. Bit će dodijeljeno pet nagrada i to u kategorijama: najbolja predstava, najbolji glumac, najbolja glumica, te u kategoriji najbolji mladi glumac i najbolja mlada glumica.

Takmičarski žiri čine glumica Tatjana Šojić, glumac i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti Alen Murtović i glumica Amra Kapidžić.

Večeras u Kamernom teatru 55

Večeras, 10. maja, s početkom u 20:00 sati, na sceni Kamernog teatra 55, bit će izvedena predstava ”UMRI MUŠKI”, u režiji Admira Glamočaka.

Predstava „Umri muški“ je nastala davne 1990. kao diplomska predstava Tatjane Šojić, i od tada nije prestala puniti salu Kamernog teatra 55 i doživjela je preko 250 izvođenja postavši najizvođenijom bosanskohercegovačkom predstavom svih vremena. Nastala kao nepretenciozna i niskobudžetna komedija o muško-ženskim odnosima, „Umri muški“ je, isključivo zahvaljujući neprekidnom interesu publike, postala kultna predstava Kamernog teatra 55.

Eva, Bruno i Mario u briljantnoj interpretaciji Tatajane Šojić, Admira Glamočaka i Senada Bašića postali su tako junaci čije replike njihovi brojni fanovi, koji su predstavu gledali i po deset, petnaest ili dvadeset puta, znaju napamet, uvijek u njima otkrivajući novu istinitost, životnost i duhovitost.

Svoje ulaznice možete rezervisati svaki dan, od ponedjeljka do subote, od 10:00 do 12:00 i od 16:00 do 20:00 sati, na broj +387 33 550 476.

“EPK 2024: Koraci do kandidature za gradove iz BiH”

UG Akcija Sarajevo Vas poziva na seminar o programu Evropska prijestonica kulture pod nazivom “EPK 2024: Koraci do kandidature za gradove iz BiH”, koji će se održati 22. 5. 2017., u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu, s početkom u 11 sati.

Događaj je jedinstvena prilika da predstavnici gradova iz BiH koji se žele kandidovati za EPK 2024. uspostave kontakt i posavjetuju se s ekspertima iz Brisela, te predstavnicima izabranih gradova, evropskih prijestonica kulture iz regiona, nekoliko mjeseci prije raspisivanja zvaničnog konkursa za kandidaturu. Cilj seminara je pružiti više informacija gradovima koji se planiraju prijaviti za EPK 2024, kao i gradovima koji žele strateški planirati razvoj kulture, a javnost upoznati s koristima koje bi eventualni izbor donio na polju kulturnog razvoja, ali i na ekonomskom, socijalnom i drugim aspektima razvoja grada.

Na seminaru će govoriti:

 Sylvain Pasqua, viši ekspert, glavni koordinator programa European Capitals of Culture pri Evropskoj komisiji u Briselu;

  • Christian Potiron, direktor Centra za savremenu umjetnost u Bratislavi, ekspert za kulturnu politiku i savjetnik/koordinator na EPK projektima Košice 2013, Plzen 2015, Novi Sad 2021;
  • Branka Ćurčić, art kritičarka i ekspertica za kulturnu politiku, Grupa za konceptualnu politiku, Novi Sad;
  • Slaven Tolj, konceptualni umjetnik i umjetnički direktor projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture.

 

UG Akcija Sarajevo ostaje jedina organizacija iz kulturnog sektora koja u BiH sistematski obavještava javnost o specifičnostima i potencijalima programa EPK.

 

  1. 5. 2017. godine, Historijski muzej Bosne i Hercegovine

DNEVNI RED

10:45     Izjave za medije

11:00     Pozdravno obraćanje: Aida Kalender, programska direktorica  Akcije

11:05     Sylvain Pasqua: Kriteriji i procedure za prijavu na EPK 2024

11:35     Slaven Tolj: Prezentacija projekta Rijeka 2020: Luka različitosti

12:05     Pitanja i odgovori

 12:25     Pauza

12:50     Christian Potiron: Kako pokrenuti  vaš grad da bi postao EPK?

13:50     Pauza

14:00     Branka Ćurčić: Nezavisna kulturna scena prije, u toku i poslije EPK Novi Sad 2021

                       

14:30     Pitanja i odgovori

Napomena: Izlaganja na engleskom bit će simultano prevođena.

„Lino-Fest 2017“

15. festival dječje pjesme „Lino-Fest 2017“ održat će se 27. svibnja/maja 2017. godine, s početkom u 17:00 sati, u „Domu mladih“ u Sarajevu. Tema ovogodišnjeg Festivala je „Djeca i sport“. Prodaja ulaznica za festival je na blagajni „Doma mladih“ po cijeni od 5 KM.

    S društveno-kulturološkog gledišta, tema ovogodišnjeg festivala ‘Lino-Fest’ – „DJECA I SPORT“ – izuzetno je značajna. Koristeći djeci prihvatljiv scenarij festivala o poznatim sportašima i različitim sportskim disciplinama, osnovni je cilj razvijanje interesa učenika mlađe školske dobi za bavljenje sportom, ujedno promičući temeljne ljudske i društvene vrednote: dobrotu, nenasilje, toleranciju, upornost, marljivost, prijateljstvo bez obzira na vjeru, rasu ili spol – u duhu olimpizma“, izjavila je PR festivala Ivana Krstanović.

    „Scenarij čine sportske priče o ljudima koji su baveći se sportom doživjeli, ili još doživljavaju, ljepotu i sreću, tako da će djeca doznati sve o nizu poznatih sportaša, osvajača medalja i olimpijskih pobjednika. Svi ti velikani, osvajači najsjajnijih svjetskih odličja, sportom su se počeli baviti u dječjoj dobi. Otkrit ćemo njihov put do uspjeha, sve lijepe stvari koje su doživljeli baveći se sportom“, kazali su Dino Porović i Tamara Čapelj, scenaristi ovogodišnjeg festivala.

    U natjecateljskom dijelu nastupit će 16 izvođača iz BiH i regije, koji će izvesti nove autorske skladbe, a njihov nastup bit će upotpunjen tematskim izvedbama dječje baletne skupine „Bellarte“, zabavnim programom i dodjelama nagrada najboljim izvođačima.

    Režiser i scenograf festivala je Adnan Đindo, a koreografiju potpisuje Dajana Popović.

    Obilježavanje 25. godišnjice Sarajevskog ratnog teatra

    U srijedu, 17. maja Sarajevski ratni teatar SARTR će obilježiti svoju 25. godišnjicu.

    Program obilježavanja počinje u 19h slušanjem praizvedbe radio drame „Hazreti Fatima“ autora Safeta Plakala u režiji Miralema Ovčine. Glume: Selma Alispahić, Mirela Lambić , Maja Salkić, Ana-Mia Milić, Sead Pandur , Adnan Hasković, Adnan Kreso, Davor Sabo, Dragan Jovičić, Semir Krivić, Mehmed Porča, Skender Šehović, Uma Atifa Maira Kurt i Eren Burazerović.

    U 20h slijedi otvaranje izložbe „Foto-Gluma“ koja predstavlja izbor fotografija predstava SARTR-a od osnivanja pa do danas. Autori fotografija su Fuad Fočo, Slobodan Samardžić Sam i Velija Hasanbegović. Tema izložbe je glumačka ekspresija.

    Nakon izložbe bit će upriličena promocija Specijalnog izdanja SARTR-ovih novina koje objedinjuju Teatrografiju – detaljan spisak svih premijerno izvedenih predstava  od osnivanja Sarajevskog ratnog teatra  1992. godine, pa sve  do 31.12.2016. godine i priloge za monografiju.

    U 20:30 sati prikazat će se dokumentarni film „Sklonište“ u režiji Emira Z Kapetanovića. Dokumentarni film “Sklonište” baziran je na sjećanjima i osjećanjima kreativnog tima i publike koji su učestvovali/gledali premijerno izvođenje predstave “Sklonište” 06.09.1992. godine.

    Tekst direktora Sarajevskog ratnog teatra, Aleša Kurta, povodom obilježavanja 25. godišnjice

     

    MORAŠ SE BOJATI, SINKO

     Moraš se bojati, sinko. Tako čovjek postaje pošten građanin. – Jean-Paul Sartre

    Nisam mogao da odolim ovoj prilici da iskoristim citat velikog francuskog filozofa Sartra, za rođendan teatra koji nosi njegovo ime. Šta je čovjekova egzistencija bez prava na slobodno odlučivanje i prava na slobodu riječi. Teatar je mjesto gdje se u formi dostojanstvenog socijalnog okupljanja, ispituju ova prava i njihovo postojanje u svakodnevnom životu. Teatar provocira našu inertnost i nedostatak empatije. Teatar doziva i našu savjest. Teatar prije svega postavlja pitanja. Teatar je živa umjetnost. Tvrde da je ovo digitalno doba. Tvrde i da neprestana digitalna uvezanost, rapidno povećava broj samoubistava. Teatar je zgodno mjesto da ne budete sat i po digitalno uvezani sa svijetom. Možda se to dobro odrazi na vaše mentalno zdravlje? Možda je za početak sat i po predugo? Možda treba početi sa deset minuta? Ne znam, vidjećemo. Ne treba pretjerivati ni sa mentalnim zdravljem.

     Vratimo se u Sarajevo 1992. Mada znam da vam se ne slušaju priče o ratu. Ali stvarno, treba biti hrabar i usred rata osnovati teatar. Ako pažljivo razmislite o tome shvatićete da tu ima i ludo zabavnih elemenata. Danas je puno manje zabavno osnivati teatar nego tada. Prvo – danas ćete imati problem da nađete prostor. Tada – jedina lokacija koja je dobra je ona koja neće biti direktno granatirana. Drugo – imaćete onaj problem sa parama. Tada – para nema, nema ni problema. Treće – glumci i autori će propitivati da li vaš teatar ima budućnost? Tada – niko nije bio siguran ni da će doživjeti sljedeći dan. Četvrto – danas se pitate o čemu praviti predstavu?  Tada – sve je predstava.  I tako dalje… Ali stvarno, osnovati teatar i u ratu i u miru nije lako.

    Nije bilo bolje ideje u haosu rata, nego osnovati teatar. I nakon pet mjeseci izaći sa prvom predstavom. I to sa predstavom koja dolazi direktno iz srca čovjeka pod opsadom. SARTR je jedno od čuda Sarajeva, kojima ne treba spomenik, jer su nekim čudom još živa.

    Što bi rekao Jean Paul: ne bi znali ni šta je egzistencijalizam da nije bilo Sartra.

     

     

    “Slikom pričam, pričom slikam” – Ismar Mujezinović u Zvonu

    Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono sa zadovoljstvom vas poziva na izložbu crteža i promociju knjiga Ismara Mujezinovića u Zvonu (Obala Maka Dizdara 10).
    Događaj pod nazivom ”Slikom pričam, pričom slikam” biće upriličen u četvrtak, 11. maja u 21.00.

    ”Slikom pričam, pričom slikam”
    Dječak na fotografiji ima tri godine i zove se Ismar Mujezinović. Prošlog mjeseca napunio je 75. U nekim redovnim okolnostima, a s obzirom na opus i staž, neka zvaničnija institucija sigurno bi obilježila ovaj važni jubilej. Kako nismo skloni/e njegovanju nerealnih ambicija, odlučili smo da proslava bude u Zvonu, na naše zadovoljstvo, zahvaljujući povjerenju autora.

    Ismar Mujezinović, pored slikarstva u kojem je vrhunski umjetnik, posljednjih godina odlučio je da djeluje i u drugim umjetničkim formama te nam se predstavi kao filmski reditelj, snimatelj, scenarista, montažer i autor muzike sa objavljenim ”nosačem zvuka” ali i književnik.

    Novi susret u Zvonu pod nazivom ”Slikom pričam, pričom slikam” pored izložbe u koju su uvršteni radovi iz ovog doba na fotografiji i kasnije skice za njegove grafike, predstaviće čak tri knjige. Dvije posvećene Sarajevu i Zagrebu i jednu u kojoj su objedinjeni scenariji za nesnimljene filmove.
    Riječ je o autorskim izdanjima u ograničenom tiražu štampanim u vlastitoj autorovoj produkciji i odlučili smo da ih označimo kao alternativno izdavaštvo.

    Naslovi su ”Zlo.ba dobro.ba”, ”Zagre.ba-čke” i ”Nesnimljeni scenariji, ideje, zabilješke”.
    Izložbu crteža koje do sada nikada nije izlagao možemo posmatrati kao ilustracije njegovih novih knjiga, nastalih u duhu odluke da se ne obazire na norme i nastavi predano demisitificirati umjetnost.
    Osim autora, o novim knjigama Ismara Mujezinovića na promociji će govoriti Majo Dizdar i Kristina Ljevak.

    ”Već otrcano zvuči često korištena sentenca kako je neko ‘…najbolji slikar među piscima i najbolji pisac među slikarima’ i obratno, pa je ni po koju cijenu neću primijeniti u slučaju ove knjige autora Ismara Mujezinovića, slikara, pisca, fotografa,filmadžije, muzičara kantautora, pri čemu ga njegov izbor zanimanja i aktivnosti na polju umjetnosti može svrstati u neku vrstu homo univerzalisa ili pak modernog renesansnog čovjeka. Ali ću zato reći da je Ismar Mujezinović u slikarstvu jedan od najboljih među najboljima, a u literaturi koju piše, i to bez ikakvih književnih pretenzija, dakle amaterski, bolji, zanimljiviji i svakako korisniji od mnogih profesionalnih pisaca u regiji, kako se to danas kaže za prostor bivše Jugoslavije.

    Ismar Mujezinović je ovdje, u ovoj knjizi, koju je originalno (kao i sve drugo što radi) nazvao

    ‘Zlo.ba i Dobro.ba’, u prvom njenom dijelu (Zlo.ba) uhvatio djelić sarajevske likovne, pa i akademske zajednice, iz one perspektive iz kakve je nikada niko prije njega nije zabilježio. Dakle spustio je na zemlju svu tu uzvišenu atmosferu koja tobože vlada u svijetu umjetnosti, pa i slikarstva, ogolivši taj svijet do gole kože, pri čemu je u svojim pričama opisao neke veće ili manje, benignije ili malignije pakosti koje su mu kolege u karijeri napravile, ali ih nije imenovao, niti je imao namjeru da te ličnosti budu prepoznate, jer njegova namjera nije bila identifikacija sa ličnostima, nego identifikacija sa ljudskim osobinama i karakterima, iliti nekarakterima.

    U tim svojm sjećanjima on nije ostao na evociranju uspomena samo na umjetnički, nego i politički život tadašnje Jugoslavije, BiH i Sarajeva, i na susrete i iskustva sa vodećim, ali i beznačajnim političkim ličnostima, pri čemu je političke aparatčike sa najvišim ambicijama mezetio sa posebnim ćeifom, ne zato što se osjećao nadmoćnima prema njima, nego zato što je imao iskustvo druženja sa najvećim među njima (političarima), makar i samo preko slavnog oca Ismeta, i što je jako dobro znao kako zapravo stvari u suštini stoje. U drugom dijelu knjige, Dobro.ba, uradio je neku vrstu literarnog ‘amarkorda’ Sarajeva, bilježeći događaje iz najranijeg djetinjstva, do gimnazijskih dana, prvih ljubavi i svirki u kultnoj ‘Slogi’, do prvih profesoinalnih angažmana na filmu, i to ni manje ni više nego na ‘Neretvi’.”