Omladinski klub Novi val ove godine obilježava međunarodni Dan lešinara kao i 14 godina od početka projekta reintrodukcije Bjeloglavih supova u Bosnu i Hercegovinu, tačnije u Blagaju. Međunarodni Dan lešinara ima za cilj ukazati na vrlo teško stanje populacije lešinara u Bosni i Hercegovini, ali i generalno u svijetu.
Bjeloglavi sup je jedna od najvećih ptica koje lete. Dugačak je 95-105 cm, a u nas je težak najčešće između 8 i 9 kilograma. Nekim je jedinkama raspon krila dosezao gotovo 3m, ali u većine je između 2,50 i 2,70 metara. Imaju jako dug vrat koji ima veliku ulogu u procesu hranjenja. Lete na 2 načina: jedrenjem nad kosinom i koristenjem terminala (strujanjima zraka).
Evoluirali su kao ptice koje se hrane isključivo uginulim životinjama, uglavnom se hrane leševima krupnih sisavaca. Prvi pisani podaci o ovim kolonijama Bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju od 1885. godine. U Hercegovini su se gnijezdile tri odvojene kolonije ovog lešinara: – iznad izvora rijeke Bune u Blagaju, – planine Hrgud kod Stoca, – u kanjonu rijeke Neretve kod Zitomislića. Prilikom monitoringa u vrijeme gnijezdenja 1983. i 1984. godine, na ova tri lokaliteta, ustanovljena je populacija – veličine od 25 do 30 parova.
Jedna od njihovih najimpresivnijih kolonija je bila iznad Tekije u Blagaju. Od 1984.do 1991. godine kroz nesavjesne ekološke incidente, postupno su nestajale kolonije bjeloglavog supa – Gyps fulvus U Blagaju je došlo do trovanja supova 1991. godine kada je čovjek, da bi obranio svoje stado koza od vukova, otrovao jednu kozu u nadi da će ubiti vuka. Međutim, otrovao je skoro sve supove koji su nastanjivali to područje.
Omladinski klub Novi val od 2007 godine radi na povratku Bjeloglavih supova na njihova prirodna staništa, područje Blagaja, što je vrlo složen i kompliciran posao.
A little Griffon Vulture sits next to his mother at the zoo in Duisburg, Germany, 03 May 2013. The rare bird hatched from an egg one month ago. Photo: Federico Gambarini/DPA/PIXSELL
U Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja upriličena prva samostalna izložba umjetničkih slika Elene Kovačević pod nazivom „Između dvije vatre“. Ukupno 33 portreta poznatih političara, glumaca i pjevača poput Winston Churchill-a, Josipa Broza Tita, Keith Richards-a, Sophia-e Loren, Anthony Hopkins-a i mnogih drugih strastvenih pušača predstavljeni su užem krugu zvanica, osobama iz javnog i političkog života, diplomatskim i predstavnicima medija. Iznos od prve prodane umjetničke slike uručen je nevladinoj organizaciji „Centar za kreativno odrastanje“ koja stipendira socijalno ugroženu djecu iz Federacije Bosne i Hercegovine.
Iako je godinama u marketinškim vodama, Elena se tokom pandemije vratila umjetničkim korijenima sa željom da pobjegne od teških tema. Tako je i nastao ciklus slika „Između dvije vatre“. Elena je uspjela da uhvati dimne signale dobro poznatih lica iz prošlosti koji su život živjeli između dvije vatre. Portrete ličnosti koji su imali vatre i kad nije trebalo njom pripaliti cigaru, a danas ih se sjećamo kroz dim prošlog vremena. Nanosi boje portretiraju njihova lica ali i njihov unutrašnji mir uhvaćen u trenutku koji su odvojili samo za sebe… i cigaru.
„Ovo je moja prva samostalna izložba, a predstavlja putovanje u prošlost, dotičući se nekih arhetipskih tema, poput prolaznosti i stalne promjene društvenih normi. Poznate ličnosti koje sam portretisala, iako su kreirali burnu istoriju, uhvaćeni su u trenutku mira. Slike na vrlo jasan način predstavljaju suočavanje sa prošlošću „kroz dim“ budeći nostalgiju bez štipanja za oči.“ – izjavila je Elena.
Da podrška umjetnicima od strane institucija ne nedostaje, potvrdila je Elena kroz razgovor. „Iskoristila bih priliku da se još jednom zahvalim Načelniku opštine Centar Srđanu Mandiću, Gradu Sarajevo, i svojim prijateljima koji su pomogli realizaciju ove izložbe“ – izjavila je autorica.
Kako bi sam koncept izložbe i atmosfera bili ispunjeni do kraja, zvanice su imale priliku da zaigraju Američki rulet i da probaju ručno izrađene cigare sarajke Sanje Lopar, prve žene u Evropi koja pravi luksuzne kubanske cigare.
Elena Kovačević je diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.Njena ljubav prema slikanju godinama je bila intimna strast. Za svoj profesionalni put odabrala je Marketing i organizovanje velikih događaja u regiji i u nekoliko evropskih gradova (Beograd, Ljubljana, Varšava, Beč, Berlin, Wiesbaden, Dusseldorf). U posljednjih 20 godina sticala je iskustvo radeći za Sarajevo Film Festival, američku reklamnu agenciju TBWA, Microsoft i austrijsku tvrtku WeAreDevelopers. Trenutno radi kao COO u njemačkoj kompaniji Nubelus i organizuje međunarodne konferencije za IT stručnjake. Između dvije vatre prva je Elenina samostalna izložba slika koja se bavi kultom ličnosti, uticajem na istoriju i ljude pojedinačno. Istodobno, to je povratak u gotovo zaboravljena “analogna” vremena.
Iako je Sarajevo širom svijeta poznato kao zimski olimpijski grad, ljeto i jesen su periodi koji svake godine privlače veliki broj turista.
Pored bogate kulturno-historijske baštine i vrhunske gastronomske ponude glavni grad BiH nudi dosta lokacija na samo nekoliko kilometara od samog centra, na kojima možete uživati u prelijepoj prirodi. Odmori u BiH donosi listu od 5 prelijepih lokacija koje biste trebali posjetiti tokom vašeg narednog boravka u Sarajevu.
Vrelo Bosne
Vruće ljetne dane u Sarajevu je puno lakše podnijeti u prelijepom prirodnom okruženju, u podnožju planine Igman, na mjestu gdje izvire rijeka Bosna, a ova lokacija još je možda i ljepša u jesen. Vrelo Bosne je 2006. godine proglašeno spomenikom prirode, a prostire se na 603 hektara.
Sastoji se od kompleksa jezeraca i potočića koji presjecaju stoljetnu šumu. Kombinacija hladne vode, čija temperatura ni tokom vrućih ljetnih mjeseci ne prelazi 18 stepeni, i debele hladovine, stvara izuzetno ugodnu mikroklimu za šetnju i odmor. Mala jezera su povezana bajkovitim mostićima, a poseban šarm cijelom izletištu daju labudovi i patke koji plivaju uokolo. U okviru izletišta se nalaze brojne klupe za odmor, dječije igralište te restoran. Do samog Vrela Bosne može se doći automobilom, biciklom ili pješice, a za potpuni ugođaj preporučujemo vožnju fijakerom Velikom Alejom od Ilidže prema Vrelu Bosne i obrnuto.
Trebević
Rijetko koji grad se može pohvaliti činjenicom da iz gradske vreve i sa vrućeg asfalta za samo desetak minuta možete pobjeći na 1.160 metara nadmorske visine. Trebević od davnina predstavlja omiljeno izletište Sarajlija, a zahvaljujući Trebevićkoj žičari ili uspinjači kako su je žargonski zvali, ta ljubav je procvjetala. Trebevićka žičara svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je Bistrik sa Vidikovcem na Trebeviću. Tokom opsade grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom potpuno uništena. Obnovljena žičara je puštena u pogon 2018. godine.
Od dolazne stanice gdje je smješten restoran “Vidikovac” laganom šetnjom doći ćete do bob staze, jednog od relikta XIV Zimskih olimpijskih igara, koji svakako vrijedi posjetiti i napraviti fenomenalne fotografije. Također, put će vas brzo dovesti i do čuvenog hotela “Pino Nature” koji se potpuno uklopio u ambijent, a nudi odličnu gastro ponudu i opuštajuće wellness i spa tretmane.
Na Trebeviću možete posjetiti i sportsko-rekreativni centar Brus koji u svom sastavu ima restorane, ljetne bašte i brojne sadržaje za sve generacije. Nastavak šetnje vodi vas do Trebevićkog raja, još jedne adrese za dobru hranu i odmor u prirodi te Vile Andrea, hotela i restorana sa prelijepim ljetnim baštama, šadrvanima i sadržajima za djecu. Možda vam iz podnožja izgleda daleko, ali do vrha Trebevića (1.627 mnv), od hotela Pino Nature ili Brusa, možete doći za nekih 2,5 do 3 sata šetnje označenim planinarskim stazama kroz šumu.
Vodopad Skakavac
Samo 12 kilometara od centra Sarajeva nalazi se Spomenik prirode Skakavac koji se osim istoimenim vodopadom može pohvaliti i predivnim stazama koje gotovo cijelim putem vijugaju u debeloj šumskoj hladovini. Pored staza su postavljeni plakati koji opisuju floru i faunu ovog područja, a koja je bogata endemskim vrstama.
Do podnožja Skakavca može se doći samo pješice, stepeništem izrađenim od drveta i kamena sa rukohvatima, koje je izvanredno uklopljeno u prirodu ili planinarskom stazom koja, od ulaza u zaštićeno područje, vodi kroz gustu šumu. Iako je ljeti vodopad siromašniji vodom, pogled na ovo čudo prirode ostavlja bez daha. Skakavac je visok 98 metara, što ga čini jednim od najviših vodopada u Evropi. Većina posjetilaca se rado osvježi vodenom maglicom koja pada sa visoke stijene.
Šetalište Dariva
Ako se zasitite vreve Baščaršije, od Vijećnice produžite do najstarijeg sarajevskog šetališta. Dariva je smještena na istočnom ulazu u grad, između Bentbaše i Kozije ćuprije. Dobila je naziv prema prvom sarajevskom vinaru Josefu Da Rivi, koji je na tom prostoru sagradio kuću i gostionicu.
Staza je duga oko 3 kilometra, a zahvaljujući tome što su najvećim dijelom s jedne strane stijene, a s druge Miljacka, ugodno je za šetnju i u toplim ljetnim danima. Duž šetališta nalazi se mladi drvored lipa koje su dio “Aleje ambasadora”. Naime, sve diplomate koje borave Sarajevu tokom mandata obavezno svojeručno zasade stablo lipe, o čemu danas svjedoče i table sa njihovim imenima.
Pokraj šetališta se nalazi stijena koja je omiljeno penjalište brojnih alpinista, a u blizini je i Babin zub, gdje je i započela historija alpinizma u Sarajevu. Pored šetališta Dariva nalazi se igralište koje je prilagođeno i djeci s invaliditetom.
Nagrada za najupornije šetače nalazi se na kraju staze, prelijepa Kozija ćuprija, nacionalni spomenik BiH. Kozija ćuprija je sagrađena u 16. vijeku na Carskoj džadi, putu koji je iz Sarajeva vodio za Istanbul. Na njoj su se nekad dočekivali osmanlijski veziri i ispraćale hadžije na daleki put u Meku. Preporučujemo da pređete preko ćuprije i u grad se vratite stazom sa druge strane Miljacke.
Barice i Čavljak
Samo devet kilometara od Sarajeva nalaze se dva veoma popularna izletišta – Barice i Čavljak. Barice su zbog svoje blizine gradu najpopularnija lokacija za vikend izlet, a za to su uređene i posebne sjenice sa klupama i mjestom za roštilj. Do izletišta se, osim automobilom, može doći i minibusom, pješice ili biciklom.
Na putu od Sedrenika ka Baricama naići ćete i na Park-šumu prijateljstva koja se prostire na površini većoj od šest hektara. U ovom parku nalazi se i nekoliko stabala sekvoje koja nisu tipična za naše podneblje pa su veoma zanimljiva posjetiocima. U parku su uređene staze za šetnju, sjenice i šadrvani te igrališta za najmlađe. Tu su i malo vještačko jezero sa mostovima, amfiteatar, prostor za vježbanje…
Samo nekoliko kilometara iznad Barica nalazi se Čavljak sa istoimenim planinarskim domom. Od Čavljaka vode uređene planinarske staze prema planinskim vrhovima Crepoljsko i Bukovik koje ćete savladati bez problema i ako niste u dobroj fizičkoj formi.
Pionirska dolina
Sarajevski zoološki vrt “Pionirska dolina” nalazi se samo dva kilometra od centra pa se do njega može lako doći pješice, automobilom ili trolejbusom.
“Pionirska dolina” je najstariji rekreativno-zabavni centar ovakve vrste u BiH, osnovan neposredno po završetku Austro-Ugarske vladavine. Prostire se na površini od oko 9 hektara, a smješten je uz obje obale Koševskog potoka.
U ovom zoološkom vrtu nalazi se više od 500 životinja, odnosno 57 životinjskih vrsta iz svih krajeva svijeta. U “Pionirskoj dolini” možete vidjeti lavove, tigra, medvjeda, bizona, servala, berberske ovce, antilope, alpake, lemure, merkate, majmune i brojne druge životinje.
Najmlađim posjetiocima na raspolaganju su brojna igrališta i mini luna park, a starijim restoran i kafić. Ovaj Zoo vrt je zbog blizine centru grada odlično mjesto za predah tokom ljeta i jeseni, budući da nudi brojna mjesta na kojima možete uživati u hladovini i prirodi.
Ukoliko planirate posjetiti Sarajevo ne zaboravite pogledati odlične ponude za vikend odmor u glavnom gradu BiH na odmoriubih.ba, gdje možete ostvariti i popust na kupovinu ako platite UniCredit mobilnim ili internet bankarstvom.
