Autor: urednik

Dodjelom nagrada polaznicima i polaznicama „Male škole pisanja i mišljenja“ te čitanjem odlomaka iz poezije i proze autora/ica koje su učestvovali/e u programu, sinoć je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu završen drugi Internacionalni festival književnosti Bookstan.
U četiri festivalska dana publika je uživala u susretu i komunikaciji s reprezentacijom najboljeg što nam u ovom trenutku dolazi iz svijeta, regije i naše zemlje.
Festival je otvoren predstavljanjem jednog od najznačajnijih pisaca današnjice, engleskim književnikom i scenaristom Hanifom Kureishijem. Uz Kureishija, publika Bookstana imala je priliku slušati predstavljanja autora/ica od Rusije do Kine, s akcentom na književnike/ce koji pišu na njemačkom jeziku i djeluju s pozicije izmještenosti, najčešće kao druga generacija imigranata.
Bookstan je i u drugom izdanju posebnu pažnju posvetio edukacijskim segmentima. Uz radionicu književnog prevođenja TransLab u organizaciji Fondacije Publika i Udruženja prevodilaca BiH, dio Bookstanovog programa bile su i radionice kreativnog pisanja namijenjene djevojčicama. Uz centralni okvir koji glasi-Priča je ženskog roda, u saradnji s feminističkim časopisom Bona, iznimno talentovane djevojčice o feminističkom ključu i idejama za vlastite priče razgovarale su sa književnicama i urednicama Lamijom Begagić, Lejlom Kalamujić, Marinom Veličković i Selmom Asotić.

„Mala škola pisanja i mišljenja“, edukacijski segment namijenjen mladim književnim kritičarima/kama koji je pokrenut na prvom Bookstanu i polučio iznimno dobre rezultate, ove godine se realizovao pod mentorstvom profesora Nerzuka Ćurka i uz predavanja vrsnih poznavalaca književnosti i novinarstva.
Na „Maloj školi pisanja i mišljenja“ tokom sedam dana trajanja predavali/e su: Nerzuk Ćurak, Ozren Kebo, Tarik Haverić, Viktor Ivančić, Nenad Rizvanović, Jelena Kalinić, Karmela Devčić, John Freeman i Vladislava Gordić Petković.
U večeri zatvaranja Bookstana, najboljim polaznicima/ama „Male škole pisanja i mišljenja“ dodijeljene su i nagrade. Prve tri podrazumijevaju novčane iznose i dobili su ih Matej Vrebac kao prvonagrađeni, drugo mjesto je osvojila Nihada Bećirović ,a treće Fatima Bećarović.
Specijalno priznanje koje podrazumijeva godišnju pretplatu na Buybookova izdanja osvojila je Lamija Milišić.

Festivalskoj završnici prethodilo je niz književnih predstavljanja po uobičajenom Bookstanovom rasporedu.
U podne posljednjeg dana predstavljena je savremena bh. književnost. U društvu psa Cezara i uz moderaciju urednika Gorana Samardžića, knjigu pjesama „Pseća poetika“ predstavio je Dženan Skelić.
„Malo je knjiga kao ova unijela svježinu u savremenu domaću pa i regionalnu produkciju.
Autor se od prve do zadnje strane pridržava svog kursa i nigdje ne odstupa od sižejne niti. Čovjek ovdje gospodari psom a pas njime jer je povodac dvostruki i jednako zatezljiv s obje strane. Sinergija između autora i kućnog ljubimca je ozbiljno uznapredovala, pa se ne zna baš uvijek gdje završava pas a počinje čovjek i obrnuto.Dženan Skelić je ovom zbirkom počinio pravo malo čarobnjaštvo i odmah se uvrstio u izuzetke“, naveo je povodom nesvakidašnje pjesničke zbirke urednik i promotor Goran Samardžić.

Priliku da predstave svoj samizdatski put na drugom Bookstanu imali su pisci koji su odlučili djelovati van uobičajene prakse i sami se upustiti u avanturu nezavisnog produciranja i promovisanja knjiga. Prvi od njih je Boris Lalić, mladić kog prepoznajemo po beskrajno duhovitom nazivu njegove „izdavačke kuće“ Roto pres mačkica i kog ćemo nerijetko sresti s koferom u kojem se nalaze knjige koje potpisuje i samostalno prodaje. Ova neobična avantura naišla je na brojne simpatije a autoru omogućila pristup kanonskim krugovima i postavljanje njegove drame na scenu Kamernog teatra 55. U istoj produkciji nastao je i literarni prvijenac Saše Džine koji je po vokaciji slikar, a samizdatskoj ekipi se pridružio i Hamza Hodžić koji je vlastitu samizdatsku djelatnost označio imenom Vakat zbog niza simbolika.
Na ovoj odličnoj promociji s autorima je razgovarao književni kritičar Đorđe Krajišnik.

Posljednjeg dana Bookstana predstavljena je i beogradska izdavačka kuća Partizanska knjiga i njeni autori Faruk Šehić i Uroš Bojanović. S njima je razgovarao književni kritičar i urednik Vladimir Arsenić. Buybook kao osnivač Bookstana nastoji predstaviti i autore koje „dijeli“s drugim izdavačima. U ovom slučaju to je Faruk Šehić koji je izostao s prethodnog festivalskog izdanja zbog niza uspješnih nastupa koje je u svijetu imao kao dobitnik Evropske nagrade za književnost i jedan od najboljih regionalnih pisaca.

U programu predstavljanja regionalnih autora/ica uz predstavnike Slovenije i Hrvatske nastupili su i ator/ica iz Makedonije. Riječ je o Rumeni Bužarovskoj i Tihomiru Jančvskom s kojima je razgovarala Elma Porobić i čije su nove knjige objavljene povodom Bookstana u izdanju Buybooka.

„U vremenu napada neo-koncepata, stalnog podsjećanja na veliku i slavnu prošlost – koja je uvijek lažna i uvijek samo interpretacija nekakvog scenarija koji se hoće koristiti kao slika projektirane budućnosti – Jančovski je ponudio, valjda, najviše što se može. Preciznu, minimalističku, duhovitu i istinitu sliku sadašnjosti. Ako se na taj način smije suditi, ovo je knjiga kojoj će se čitaoci ove, ali i budućih generacija uvijek moći vratiti. Godine su anamneza velikog broja sudbina i jednog vremena koje nećemo moći zvati svojim, jer je puno stvari činjeno u ime kolektiva, u ime nas, bez da se nas išta pitalo. Ali, duboko ćemo znati da to jeste bilo naše vrijeme, upravo, zbog ovakve poezije, zbog knjige koje je napisao Tihomir Jančovski, za koju, vjerujte na riječ, skoro da nema pjesnika koji ne bi poželio da je napiše“, napisao je Ahmed Burić povodom knjige „Godine“ Tihomira Jančovskog za koju je s autorom pjesme odabrao i preveo s makedonskog jezika.

„Rumena Bužarovska je nesvakidašnja pojava na literarnoj sceni regije. Njene priče su melem za sve one koji ne misle da su brakovi nužno idealni, ljubavi savršene, vlastita djeca najljepša, a nasilje negdje drugdje, daleko od nas…
Atmosfera koju stvara pisanjem čitatelje dovodi u poziciju zahvaljujući kojoj imaju osjećaj da su i sami zatočenici nekog jednosobnog stana i lošeg braka u kojem se prave kako je sve u redu, ili su možda nastanjeni u veleljepnom zdanju gdje svi moraju ponašati kao da vjeruju kako je gospodarica kuće savršena slikarka iako je neinventivna amaterka čijim se opskurnim mrtvim prirodama svi iza leđa smiju. Iako bi se njene priče mogle u duhu prigodne terminologije nazvati onim koje se čitaju u dahu, mnogo više od toga potrebno je da se apsorbuje napisano i suoči sa slojevima licemjerstva koje smo spremni brižljivo uzgajati, a sve da se ne bi srušio savršeni poredak satkan od patrijarhalnih vrijednost te da ne bismo sebi, a posebno drugima, pokazali koliko smo nesretni i nesretne“, napisala je o gošći iz Makedonije Kristina Ljevak.

Posljednji da se predstavi u zvaničnom programu Bookstana imao je Tijan Sila koji je nastupio u programu posvećenom autorima/cama koji pišu na njemačkom jeziku a njemačka im nije domovina. Tijan je Sarajlija po rođenju i s razlogom je promovisan u literarnu zvijezdu nakon posljednjeg lajpciškog sajma knjiga. Njegov roman prvijenac uskoro će u prevodu na naš jezik biti objavljen u Buybookovom izdanju, dok ovaj sjajni autor već završava novi roman na njemačkom.
S Tijanom Silom razgovarao je književni kritičar i književnik Dragoslav Dedović, jedan od glavnih moderatora drugog Bookstana, čije je poznavanje savremene njemačke književnosti i književnosti općenito, bilo dragocjeno za realizaciju ovogodišnjeg festivala.

Na zatvaranju festivala Kristina Ljevak, Buybookova urednica, podsjetila je na to da je tokom drugog Bookstana centralna pozornica na Akademiji likovnih umjetnosti bila uokvirena fotografijama najznačajnijeg sarajevskog fotografa Milomira Kovačevića Strašnog koji je i zvanični fotograf Bookstana. Riječ je o segmentu impozantne postavke najprije izložene u Umjetničkoj galeriji BiH pod nazivom „Strašni grad, Strašni pisci, fotograf Strašni“ koja je inicijalno kreirana s ciljem predstavljanja književnika i književnica koji su portretisani u ratu. „Organizovanje festivala poput Bookstana dio je i obaveze prema onima koji su i u najtežim vremenima, putem književnosti i umjetnosti općenito, uspjeli sačuvati dostojanstvo“, rekla je dodajući kako je prizor iz bašte Buybooka na kojem je Hanif Kureishi bio okružen našim sugrađanima i sugrađankama jedna od dominantnih slika drugog Bookstana i dio obaveze da se i u narednim festivalskim izdanjima publika nikada ne razdvoji od autora/ica, poštujući ideju Aleksandra Saše Hemona, Bookstanovog suosnivača, koji je festival i zamislio kao mjesto na kojem su u središtu ljudi i njihove priče.

Dodjelom nagrada najboljim polaznicima/ama „Male škole pisanja i mišljenja“ i čitanjem odlomaka iz poezije i proze Bookstanovih gostiju i gošći, završava se drugi Internacionalni festival književnosti Bookstan.
Uz vrhunske domaće, regionalne i inostrane predavače/ice, polaznici/e radionice su i prije početka festivala imali mogućnost sticati znanja o pisanju o književnosti.

Petog dana radionice sutudentima/icama predavala je novinarka kulturne rubrike u Jutarnjem listu Karmela Devičić Sažeto, koncizno i s pregršt primjera, Karmela Devičić je opisala načine i principe svoga rada, prvenstveno se referirajući na intervju – formu koja je trenutno dominanta u njezinom novinarskom stvaralaštvu. Objašnjavajući polaznicima oblike intervjua – intervju uživo, e-mail intervju, telefonski intervju – novinarka je svu teoriju dodatno začinila pričama o intervjuima s poznatim svjetskim i regionalnim književnicima. Amos Oz, Hanif Kureishi, Svetlana Aleksijević, samo su neki od svjetski poznatih autora koje je intervjuirala. No, osim dobre pripreme i poznavanja forme, za dobar i zanimljiv intervju najvažnije je biti znatiželjan, autentičan, otkriti nešto o sebi i uvijek govoriti iz čitateljske, a ne iz novinarske perspektive. Svojom vidnom ljubavlju prema književnosti, ali i prema svojem poslu, Karmela Devičić je polaznicima ponudila možda ljepšu perspektivu dvaju polja koja se danas vrlo malo cijene.

Kako pisati književnu kritiku i koji su elementi dobre kritike, na pretposljednjem je danu Bookstanove male škole pisanja i mišljenja polaznicima objasnio John Freeman, poznati američki književni kritičar. Ističući kako je kontekst uvijek bitan, Freemen je isprva upoznao polaznike sa svojim počecima s književnom kritikom te istaknuo kako je potrebno biti uporan u tome da se uspije. No, s druge strane, svjestan kako je nakladničko tržište puno razvijenije u SAD-u, dok na ovim područjima vlada drugačija, mračnija situacija, potaknuo je polaznike da promisle o stvaranju vlastite platforme za objavljivanje svojih tekstova. Nakon konteksta, Freeman je predstavio nekoliko njemu dragih književnih kritika koje je zajedno s polaznicima analizirao te im zadajući kratke zadatke potaknuo na kreativno pisanje i promišljanje različitih oblika kritika. Biti dobar kritičar, znači pisati o osjećaju koji knjiga proizvodi u pojedincu te znati to prenijeti koristeći se i riječima pisaca o kojima se piše – na taj način, a da se ne upadne u preveliki cinizam ili hvalu, proizvodimo nešto vrijedno čitanja jednako kao i sama književnost.

Žene u književnosti, žene spisateljice, žene u društvu i svijetu – teme su ostavljene za posljednji dan Bookstanove male škole pisanja i mišljenja. Profesorica na novosadskom fakultetu, anglistica – Vladislava Gordić Petković – završnim je predavanjem na radionici polaznike potaknula na propitkivanje društvenih, kulturnih i umjetničkih prostora u kojima žene žive i djeluju. Lajtmotiv predavanja bila je poezija Sylvie Plath, no priča o ženama u književnosti krenula je od imaginarne biografije Shakespearove sestre koju je izmaštala Virgina Woolf do njezine Vlastite sobe, završiviši sa Sylviom Plath. No, između toga našle su se pukotine, mjesta na kojima su se kroz radionicu otkrivale ideje o ženi, o tome što bi trebala, a što ne bi trebala biti. Odišući rijetko viđenom mirnoćom, konstruktivnošću i odmjerenošću, Vladislava Gordić Petković je nizom književnih primjera ukazala na proizvodnju različitih reprezentacija o ženskom i ženi, ističući četiri oblika predstavljanja žena u literaturi: anonimizacija, mistifikacija, tjelesnost te nijemost. Iako u suvremenom svijetu težimo mijenjaju okoline/konteksta koji ponižava ili zanemaruje žene, ipak i dalje duboko u nama ostaje misao Simone de Beauvoir: “Ženom se ne rađa, ženom se postaje”. Upravo je zbog toga predavanje Vladislave Gordić Petković jedan značajan trenutak u dekonstrukciji patrijarhalnog poretka.

pred nama je posljednji dan drugog Internacionalnog festivala književnosti Bookstan.
Uz odličan program koji nas očekuje tokom posljednjeg dana a podrazumijeva između ostalog predstavljanje sjajnih predstavnika/ca makedonske književnosti-Rumenu Bužarovsku i Tihomira Jančevskog, na Bookstanovoj pozornici ugostićemo i novu zvijezdu njemačke književnosti. Riječ je o Tijanu Sili, Sarajliji po rođenju, koji je osvojio publiku i kritiku svojim prvim romanom,nedavno predstavljanim na sajmu knjiga u Lajpcigu.
Uz predstavljanje knjige „Pseća poetika“ Dženana Skelića kad će nam se na promociji pridružiti i autorov pas kom je knjiga posvećena, u posljednjem danu Bookstana očekuje nas i promocija Partizanske knjige, izdavačke kuće iz Beograda i njenih autora Uroša Bojanovića i Faruka Šehića.

Drugi Bookstan završava se večeras u 20:30 na Akademiji likovnih umjetnosti kada, kao i prethodne godine, uz čitanje odlomaka iz poezije i proze autora i autorica koji su se predstavljali na Bookstanu, biti i dodijeljene nagrade najboljim polaznicima/ama Bookstanove radionice „Mala škola pisanja i mišljenja“.

Drugi i treći dan Bookstana obilježio je bogat program koji je podrazumijevao predstavljanja od savremene bh. književnosti do najvećih autora/ica njemačkog jezika. Uz okrugle stolove posvećene politikama prevođenja i kasne promocije književnih časopisa iz regije i naše zemlje.

Festivalsko predstavljanje knjige „Priče iz taksija“ imao je Amer Tikveša.
Zenička izdavačka kuća Vrijeme predstavila se sjajnom reperezentacijom pjesništva, odnosno auotrima/cama novih naslova u okviru biblioteke „Nova osjećajnost“. O knjigama poezije govorili su Dijala Hasanbegović, Darko Cvijetić i Vuk Rodić te urednik biblioteke Marko Tomaš.
Knjigu poezije „Mape“ u razgovoru s Adisom Bašić, predstavio je i Bookstanov suosnivač John Freeman. „Mape“ su djelimično nastale i tokom njegovog prošlogodišnjeg boravka u Sarajevu kada je započeto prijateljstvo i saradnja sa ovim vrsnim kritičarem, autorom i urednikom.
U programu posvećenom regionalnim autorima/cama drugog festivalskog dana u razgovoru s Kristinom Ljevak predstavio se vrsni hrvatski autor Damir Karakaš čije je stvaralaštvo dominantno definisano iskustvom odrastanja u Lici te specifičnim odnosom s ocem koji je bio omeđen patrijarhalnim pravilima i o čemu između ostalog piše u posljednjem romanu „Sjećanje šume“.

U završnici drugog dana festivala upriličen je susret s Ilijom Trojanowim u programu posvećenom auotorima koji pišu na njemačkim jeziku. S njim je razgovarao kritičar i književnik Dragoslav Dedović.
Program je završen predstavljanjem, kao i svake večeri, književnih časopisa i portala. Ovoga puta književnog portala Proleter iz Podgorice o kojem su govorili Vladimir Đurišić i Marko Pogačar.

Jučerašnji Bookstanov program započet je promocijom knjige priča „Kuća bez krova“ autorice Saide Mustajbegović s kojom je razgovarao profesor Almir Bašović.
Nakon toga gost izdavač Dobra knjiga predstavila je svoje autore-Dragosava Dedovića i Mileta Stojića.
U programu predstavljanja regionalnih autora trećeg dana Bookstana učestvovali su književnici iz Slovenije, Goran Vojnović i Tadej Golob s kojima je razgovarao prevodilac njihovih djela na bosanski jezik, Ahmed Burić.
Odmah nakon ove promocije Ahmed Burić je predstavio svoj roman prvijenac „Tebi šega što se zovem Donald“ objavljen u izdanju Buybooka. S Burićem je razgovarao književni kritičar iz Hrvatske Nenad Rizvanović.

U završnici trećeg dana Bookstana publika je imala priliku upoznati sjajnu britansku autoricu kineskog porijekla Xialou Guo koja je na Bokstan stigla zahvaljujući Johnu Freemenu koji je s njom i razgovarao u pogramu predstavljanja autora/ica iz svijeta. Guo je autorica niza sjajnih romana i višestruko nagrađivana filmska rediteljka koja je između ostalog posvećena emigrantkim tema.

Nakon nje na Bookstanu je Dragoslav Dedović razgovarao sa vrsnim književnikom Vladimirom Pištalom, po rođenju Sarajlijom, koji ima svjetski uspješnu karijeru i niz nagrada za plodonosni književni rad, posebno za djelo „Tesla, portret među maskama“.

U kasnim satima rezervisanim za promociju književnih časopisa na Bookstanovoj pozornici nastupili su predstavnici/e bh. časopisa Sic! i Putevi.