Autor: urednik

Konferencija „Vidljivost djece rođene kao posljedica rata“ koja se organizuje povodom 25. Novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama počinje 24.11. u 13:00 i traje do 26.11.2021. Na konferenciji će prisustvovati predstavnici civilnog sektora, predstavnici vlasti entitetskih i državnih struktura, ministarstava i institucije Ombudsmena u BiH. Koristimo ovu priliku da pored izvještavanja javnosti o održavanju i ciljevima konferencije, ukoliko smatraju važnim, imenuju svoje predstavnike za prisustvo cjelokupnom programu. Smatramo da je uloga medija u procesima tranzicijske pravde jedna od ključnih uloga.
Konferencija ima za cilj da u saradnji sa srodnim organizacijama u BiH, te drugim akterima, osiguramo učešće žena preživjelih i djece rođene zbog rata u procesima izrade strategija, politika i procesa koji utiču na njihov status čime bi se doprinijelo poboljšanju položaja žena preživjelih i jednakosti djece rođene zbog rata u BH društvu i globalno. U cilju pravnog i društvenog prepoznavanja i uvažavanja djece rođene zbog rata, kroz aktivizam, javna zagovaranja, istraživanja, umrežavanja i umjetnost, doprinosimo eliminaciji stigme i diskriminacije ove društvene kategorije. Želimo solidarno i inkluzivno društvo bez nasilja, u kojem se poštuje vladavina prava.
Konferencija će trajati u periodu od 24. do 26. Novembra 2021. godine, a prvi dan konferencije će se desiti u prostorijama Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine gdje će učesnici imati priliku da posjete izložbu Breaking Free, ali i da poslušaju panel diskusiju pod nazivom „Pravna prepoznatljivost djece rođene zbog rata“.  Moderaciju panela će voditi Hana Sokolović, psihologinja, novinarka i aktivistica dok će učesnice panela biti: Ajna Jusić (predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata), Lejla Arnaut (pravnica, vanjska saradnica Udruženja Zaboravljena djeca rata), dr. Amra Delić (istraživačica “Children Born of War – Past, Present and Future”, EU funded Marie Sklodowska-Curie Actions Training Network, Plava poliklinika, Tuzla) i Mirela Spahović (Federalno ministarstvo rada i socijalne politike).
Drugi i treći dan konferencije će se desiti u hotelu Holiday gdje smo pripremili važan program. Na konferenciji će se posebno tematizirati uticaj koji nasilje ostavlja na žene, djecu i društvo u cjelini, problem neprijavljivanja nasilja kao i važnost podataka za donošenje državnih akcionih planova za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Tokom programa konferencije će se govoriti o ključnim prioritetima i potrebama djece rođene kao posljedica ratnog silovanja. Istaknut će se izazovi s kojima se svakodnevno susreću i oblici podrške koji su im potrebni. Svakako, gledajući iz ugla djece rođene od seksualnog nasilja, izmjene pravne i administrativne prakse obavezna su tema konferencije. Kako bi konferencija bila potpuna, te u skladu sa važnim procesima tranzicijske pravde, obavezno ćemo se baviti i pitanjem uloge mladih u borbi protiv stigme seksualnog nasilja. 

Sagovornici i panelisti tokom drugog i trećeg dana konferencije su Selma Korjenić (Trial International, Sarajevo), Midheta Kaloper Oruli (Udruženje žrtava rata Foča 92-95), Mirsada Tursunović (Udruženje za pomoć žrtvama i preživjelim seksualnog nasilja u ratu „Naš glas“, Tuzla), Adila Suljević (Udruženje za pomoć žrtvama seksualnog nasilja u ratu “SUZE”, Brčko), Medina Mujić (Fondacija CURE), Azra Frlj (Udruženje za psiho-socijalnu podršku i bolju budućnost “Progres”), Edna Haznadarević (Pedagoški zavod Mostar), Layla Mulić (Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini), Marijana Toma (ekspertkinja na polju Tranzicijske pravde), Denis Džidić (Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine – BIRN BiH) i Benjamin Sabljica (Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje -TPOS).
I za kraj, umjetnost u ulozi suočavanja s prošlošću je od velike važnosti i zbog toga je umjetnost još jedan tematski fokus konferencije. Sa velikim zadovoljstvom najavljujemo predavanje na temu spomenika „Što te nema“. ŠTO TE NEMA je spomenik sjećanja na genocid u Srebrenici, počinjen 1995. godine. Od 2006. godine, osnivačica projekta, umjetnica Aida Šehović u saradnji sa bosanskohercegovačkom dijasporom, predstavlja ovaj spomenik na gradskim trgovima svijeta sa ciljem zajedničkog stvaranja mjesta sjećanja.

Nakon konferencije, objavit ćemo pregled događaja sa ključnim razmatranjima, razmišljanjima i preporukama. Ovaj pregled će se koristiti i u radu međunarodne zagovaračke mreže za pravnu i društvenu vidljivost djece rođene zbog rata čiji ćemo rad zvanično najaviti na otvorenju konferencije 24. novembra 2021.
Više informacija o programu kao i učesnicima možete pratiti na našim društvenim mrežama u narednim danima. Konferencija se implementira u sklopu projekta „Unaprijeđenje tranzicijske pravde i razumijevanja historije“ koje podržava National Endowment for Democracy (NED).

Elektronski zvukovi u kombinaciji s bubnjem nisu svakidašnja kombinacija duo bendova. Pandemic Stereo, koji čine DJ Ernad Bihorac i bubnjar Duško Kostić, dvojac je koji stvara harmonične melodije koristeći ova dva različita muzička instrumenta.

RADIYO ACTIVE: Zašto je nastao Pandemic Stereo?

ERNAD BIHORAC: Pandemic Stereo je nastao za vrijeme lockdown-a, odnosno zbog nemogućnosti da bend BruhUuhu, klasični bend u kojem sviramo Duško – bubnjar i ja, svira. Onda smo mi nekako počeli raditi zajedničke probe. Ja sam unaprijed već imao spremne neke bitove i eto – iz te neke čiste potrebe da bi se sviralo, nastao je Pandemic Stereo.

S obzirom da u ostalim bendovima sviraš gitaru, kako ti izgleda muziciranje pomoću miksete i kontrolera?

Mislim da je ovo jedan totalno drugačiji način sviranja i muziciranja, i baš mi je nekako izazov. Možda se malo plašim da kažem, ali to me možda čak i više zadovoljava nego sviranje gitare.

Zašto si odlučio da stvaraš ovakvu vrstu muzike, kao što je techno?

Pa u suštini ne komponujem samo techno muziku, komponujem svašta nešto, ali ovo je muzika koju mogu na laganiji način da prezentujem, nekako je pitka za ljude. A inače, techno muzika mi se sviđa i slušam to, ne toliko dugo, ali me baš ispunjava, i ti bitovi koje napravim i te melodije koje se uklapaju su fantastične i to me nekako baš fura.

Zbog čega vaša prva objavljena pjesma, koja je snimana u hali Željezare u Zenici, nosi naziv ”Industry”?

Sva muzika koju radim nekako ima veze sa Željezarom, i onda me inspirišu ti zvukovi i super mi je i taj ambijent. ”Industry” je pjesma koja sama po sebi ima industrijski zvuk i onda je bilo logično da spot snimimo u Željezari, odnosno u napuštenoj hali. Željezara, kao i cijela Zenica, zbog svog su industrijskog okruženja i izgleda inspirativne za snimanje i za neke druge umjetničke projekte. Mislim da je to baš neiskorišten potencijal, a ljudi misle da je to samo neka napuštena stara fabrika koja ne radi i koja malo zapošljava, ali mislim da ljudi treba da gledaju umjetničku vrijednost te hale.https://www.youtube.com/embed/ORT_x8qFWy8?feature=oembedVideo spot za pjesmu “Industry” objavljen na službenom Youtube kanalu Pandemic Sterea

Šta muzika koju producirate poručuje slušateljima/icama? Ispunjava li vas lično?

Najviše ispunjava nas lično iako u pjesmama, u nekim trakama, puštamo i govore koji imaju neku poruku. Poruka muzike je muzika; i ta melodija, i to što nas nosi i taj bit. Ne mislimo da ćemo promijeniti svijet s našom muzikom, ali definitivno mislimo da ćemo doprijeti do šire publike nego što smo dosad na nekim drugim projektima.

Koliko vam je važno mišljenje publike?

Meni je apsolutno bitno mišljenje publike, ali naravno publike za koju ja smatram da je bitna. Dakle, za pojedince ili grupe za koje ja mislim da su relevantne. Bitni su mi njihovi komentar i kritika, pozitivna i negativna – to nam može samo pomoći da se još više razvijamo i pravimo bolju muziku. Bitno nam je da je publika na našim živim nastupima prisutna, jer da nema publike ti živi nastupi ne bi imali nikakvog smisla.