Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Izložba Nadrealističkog integracionizma

Galerija Brodac predstavit će, od 8. do 15. decembra, izložbu postera Nadrealističkog integracionizma. Prepoznatljivi kvadrati koji fotografijama i komentarima spajaju nespojivo prvi put će izaći iz virtualnog svijeta i popuniti prostor tradicionalno namijenjen izlaganju umjetničkih djela. Osim što će fotografije ličnosti iz svijeta pop kulture, sporta, muzike, politike, religije…, duhovito kombinovane sa narodnim izrekama, svakodnevnim frazama, stihovima popularnih pjesama, parolama itd., popuniti offline prostor, izložbu će, kako bi zadržala duh medija kojem izvorno pripada, pratiti i videomaterijali.

– Kroz postavku izložbe Nadrealističkog integracionizma želimo kreirati prostor brisanja granica između “niske” i “visoke” umjetnosti. Dozvolit ćemo da obje od ovih krajnosti dođu do najviših stupnjeva svog izražaja, kako bi zbog visokog intenziteta svog istovremenog prisustva jedna drugu ukinule, rastvorile. Galerijski prostor, u skladu sa ovom idejom, preopteretit ćemo velikim brojem sadržaja iz pop kulture – sadržaja koji u isto vrijeme njoj pripadaju ali je i kritički nadilaze, kazao je, najavljujući izložbu, Mak Hubjer, voditelj galerije Brodac.

Nadrealistički integracionizam je Facebook stranica čija baza fanova prelazi broj od 53.000. Kreirana je 2014. godine, a kao autori iza nje se kriju Zerina Nezić i Almir Kljuno.

–  Nadrealistički integracionizam je skoro četiri godine dio mog života i ovom izložbom će na jednom mjestu biti prikazano i zaokruženo sve ono što se dešavalo tokom tog vremena – sva zabava, inspiracija i rad. Ono što me raduje je to što ćemo imati jedinstvenu priliku da upoznamo ljude koji prate stranicu jer su i oni dio ove cijele priče, smatra Zerina Nezić.

Koristeći svaku priliku da svima poznate ličnosti i situacije u kojima se nalaze protumače na neobičan i duhovit način, autori Nadrealističkog integracionizma i ovom izložbom žele dati prilog općem haosu riječi i slika.

– Ideja za izložbom se javljala i ranije, ali tek je sada sazrio trenutak za nju. U određenom smislu izložba je vrhunac nečeg što smo radili dugo i predano. Bit će zanimljivo vidjeti kako se ova prevashodno internet forma ponaša u stvarnosti, na papiru, u velikom formatu. Također je izazov od preko hiljadu slika predstaviti ih toliko da stanu na prste nekoliko ruku, istakao je Almir Kljuno.
Izložba je prodajnog karaktera, bit će otvorena 8. decembra u 19 sati, a ulaz na postavku je slobodan za sve posjetitelje/ice svaki dan od 12 do 20h.

Kanadski pjesnici u Zvonu

Povodom deset godina od objavljivanja antologije savremene kanadske poezije pod nazivom „Tetovirana zemlja“ koju su priredili Goran Simić i Višnja Brčić, u Zvonu ćemo ugostiti dvojicu kanadskih pjesnika, zastupljenih u antologiji u utorak 28. novembra u 21 sat.
Fraser Sutherland  i Collin Carberry biće gosti Zvona, a njihovo predstavljanje moderiraće književnik Goran Simić, autor antologije.

Važno je spomenuti i dodatnu vezu između Gorana Simića, Frasera Sutherlanda i Saše Bukvića u vrijeme zajedničkih kanadskih godina, kada su s armenskim fotografom Bergeom Arabianom formirali umjetničku grupu „4 Unlimited“ koja je djelovala po sličnim principima kao sarajevsko „Zvono“.
Sutherlandova podrška bosanskim emigrantima bila je od iznimnog značaja i zadovoljstvo nam je da se programom u galeriji Zvono barem simbolično pokušamo odužiti za svu blagonaklonost ovog sjajnog pjesnika.

Fraser Sutherland djeluje u širokoj lepezi književnih žanrova. Objavio je više od dvadeset knjiga poezije , od kojih je najznačajnija „Strange Ironies“, ambiciozna poema „Jonestwon“ koja istražuje unutrašnjost tragičnog religioznog kulta, te knjige „Mannuel for Immigrants“ i „Matuska Case“.
Sutherland manirom detektiva istražuje unutrašnjost ljudske psihe. Jednostavnost i oštrina njegovih pjesama, nerijetko je realizovana kroz ironiju.

Colin Carberry je rođen u Torontu a potom je odrastao u Sjevernoj Irskoj.
Napisao je, između ostalog, knjige poezije „The Green Table“, „The Crossing“ i „Ceasefire in Purgatory“.
U isto vrijeme tradicionalan i inovativan, Carberry ima sposobnost direktnog govora i političke detekcije kada piše o sukobima u Irskoj, uz suptilno razumijevanje ljudi i događaja.

Intervju – Želimir Altarac Čičak “Antikvarnica Snova”

“Antikvarnica snova” naziv je knjige Želimira Altarca Čička koji za nju kaže da je svojevrsna autobiografska monografija. Knjiga je predstavljena 25. Novembra na sajmu „Knjige u nišama“ u Bosanskom kulturnom dok će se 23. decembra u sarajevskom Domu mladih, desiti specijalna promocija uz koncert određenih muzičkih grupa.

Želimir Altarac Čičak je jedan od najznačajnijih kreatora sarajevske muzičke scene, pionir diskdžokejstva, promotor i organizator velikih rock manifestacija.

Otvaranje izložbe fotografija #BHtate

Kako bi istražili ulogu muškaraca, a posebno očeva, u borbi za rodnu ravnopravnost, Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini u partnerstvu sa organizacijama CARE International Balkan i INFOHOUSE, te Švedskim institutom organizuje otvaranje izložbe fotografija #BHtate u ponedjeljak, 27.11.2017. u 18:30 sati u Mikser House-u, adresa Kolodvorska 12 u Sarajevu.

Izložbu će otvoriti NJ.E. Anders Hagelberg, Ambasador Švedske u BiH.
Inicijativa #BHtate pokrenuta je kao Facebook kampanja koja je imala za cilj da pozove sve očeve u BiH da pošalju jednu ili više svojih fotografija koje prikazuju kako oni provode vrijeme sa svojom djecom. Uz fotografiju je bilo potrebno priložiti kratak opis njihovog iskustva brige o djeci i na koji način je ta briga promijenila njihov odnos. Na Facebook Page BHtate stiglo je više od 90 fotografija od očeva iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, a petnaest najboljih bit će dio izložbe. Prve tri najbolje fotografije bit će nagrađene!

U Bosni i Hercegovini je mali broj očeva koju su u proteklom periodu koristili porodiljsko odsustvo. Prema podacima Javnog fonda za dječiju zaštitu RS prošle godine je u ovom entitetu porodiljsko odsustvo koristilo 18 očeva. U Federaciji BiH nema podataka ali procjenjuje se da je broj sličan. Upravo zato, izložba može poslužiti kao poticaj BiH institucijama, civilnom društvu i građanima da preuzmu proaktivniju ulogu u stvaranju uslova koji bi podržali
muškarce da preuzmu veću odgovornost u raspodjeli brige o djetetu, te da se potraže odgovori na pitanja koja se odnose na trenutne nedostatke Zakona o porodiljskom dopustu, kako poslodavci mogu da se angažuju, te ko su potencijalni akteri u postavljanju društvenih normi koje su vezane za produženje trajanja porodiljskog, odnosno roditeljskog dopusta za očeve.

Nastala je kao spin off izložbe fotografija autora Johana Bävmana pod nazivom “Očevi u Švedskoj” koja prikazuje očeve koji su odlučili ostati kod kuće da se brinu o svojim bebama.

Više informacija o inicijativi kao i fotografije očeva iz cijele Bosne i Hercegovine možete pogledati na Facebook page-u kampanje: https://www.facebook.com/BHtate-114486019146083/

Kampanju #BHtate provode Ambasada Švedske u BiH, CARE International Balkan, INFOHOUSE i
Švedski institut.

Dječija predstava “Mala sirena” u četvrtak na sceni Sartr-a

Predstava za djecu “Mala sirena” rađena u koprodukciji između Sarajevskog ratnog teatra i Studija lutkarstva Sarajevo, se ponovo izvodi na sceni SARTR-a u četvrtak, 30. novembra u 18h.
Cijena ulaznice iznosi 5KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na broj 033 664 070. Blagajna SARTR-a će raditi od 16h na dan predstave.

Sarajevski ratni teatar SARTR – Scena Sartrčići

Studio lutkarstva Sarajevo

Ljubica Ostojić

MALA SIRENA

Prema motivima bajke H.C.Andersena

Režija: Dubravka Zrnčić-Kulenović

Likovna rješenja, tehnologija i izrada lutaka: Adisa Vatreš Selimović,  Melisa Musić i Danijela Madacky (Princ i Mala sirena u ljudskom obličju)

Scenografija: Adisa Vatreš Selimović

Muzika:  Ivan Vrhunc

Video projekcije: Irhad Hodžić

Uloge:

Mala sirena – Staša Dukić, asistencija u animaciji Jasminka Požek Božuta

Sestra sirena – Jasminka Požek Božuta

Školjka – Maja Salkić

Hobotnica – Jasminka Požek Božuta, Maja Salkić i Sanjin Arnautović

Princ – Sanjin Arnautović, asistencija u animaciji Maja Salkić

Majka – Maja Salkić

O PREDSTAVI:

Lutkarska predstava “Mala sirena” ima za cilj da, iako je inspirirana Andersenovom bajkom, progovori o nekim problemima imanentnih današnjem djetetu. Baveći se propitivanjem drugog i drugačijeg, ona nas uvodi u današnji svijet u kojem djeca odrastaju, prezentira nam društvo koje postaje sve više zatvoreno, a sve manje tolerantno, gdje različitost po nacionalnosti, svjetonazoru, jeziku, fizičkim manama, itekako postaju prepreka u komunikaciji i izgradnji jednog kvalitetnijeg društva temeljenog na poštivanju osnovnih ljudskih prava. S toga je ova „Mala sirena“ upućena i djetetu jednako kao i njegovim odgajateljima.

Naši junaci iz priče, ta mala i nježna bića, bez obzira sa koje su planete ili iz kojeg svijeta su došli, usamljeni su i kada se susretnu, koliko god bili jedno drugome strani, oni se uvažavaju, uče jedno od drugoga, postaju nerazdvojni i dobri prijatelji. Ali takav odnos izaziva prijekor društva, jer zajednica je isključiva, puna predrasuda…

Treći dan sajma “Knjige u nišama“ u znaku crnogorske književnosti

U ponedjeljak 27. novembra, trećeg dana prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine “Knjige u nišama“ (KUN), publika će imati priliku prisustvovati predstavljanju knjiga “Nisam te se nagledao“ i “Ismail aga Čengić“, promociji časopisa Ars te predstavljanju autora Ethema Mandića, Vaska Raičevića, Milorada Popovića i Envera Kazaza. Dan će uobičajeno početi u 10 sati i 30 minuta formatom “Jutro sa autorom“ na kojem će voditeljica Dragana Tripković zajedno sa Ethemom Mandićem i Vaskom Raičevićem govoriti o stanju izdavače djelatnosti u Crnoj Gori.

Termin od 12 do 13 sati rezervisan je za promociju časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars. Glavni koncepcijski zadatak časopisa čiji je prvi broj publikovan još 1986. godine, je da pored kritičke prezentacije savremene crnogorske književnosti i prevođenja inostrane literature, uspostavi ponovnu saradnju pisaca, publikacija i izdavača EX JU književnosti. Časopis Ars će svojim riječima predstaviti urednici Milorad Popović i Dragana Tripković.

U 13 sati i 30 minuta novinar i pisac Edin Krehić predstavit će svoj novi roman “Nisam te se nagledao“ objavljen u izdanju PalmBooks. Porodični korijeni i odnosi osnova su Krehićevog romana, a radnja se odvija najvećim dijelom u ratnoj Srebrenici. “Nisam te se načitao bi možda bila adekvatna emocionalna reakcija čitaoca koji se susreće sa Krehićevim opisima sudbine Srebrenice opisane kroz priču o Srebrenu i Selmi Pozder i njihovom sinu Ismaru“, napisao je u svojoj kritici novinar, Mirnes Kovač.

Izdavačka kuća Dobra knjiga u 15 sati predstavit će izdanje “Ismail aga Čengić“ koje je priredio prof. dr. Muhidin Džanko. O ovom djelu će govoriti i Hadžem Hajdarević i Izedin Šikalo.

Od 16 sati i 30 minuta Dragana Tripković razgovarat će sa dobitnikom nagrade Njegoš za 2017. godinu, Miloradom Popovićem. “Popović u romanu Čovjek bez lica sažima ključne elemente stogodišnje istorijske drame crnogorskog prostora i čovjeka. Fenomene emigracije, ideologije i unutrašnjih drama ličnosti koje su se našle na velikoj pozornici nemilosne zemlje, pisac donosi izražajnim literarnim sredstvima. Rezultat je djelo čije upoznavanje predstavlja veliko čitalačko iskustvo. Strukturna vertikala crnogorskog nacionalnog stasavanja“, obrazložio je žiri prilikom dodjele nagrade.

Treći sajamski dan završit će se razgovorom Kenana Muminagića i bosanskohercegovačkog urednika, kritičara i književnog teoretičara, Envera Kazaza. Razgovor će početi u 18 sati.

Najava drugog dana sajma “Knjige u nišama”

Razgovor višestruko nagrađivane hrvatske autorice, Tanja Mravak i književnog urednika, kritičara i publiciste, Krune Lokotara, u nedjelju, 26. novembra u Bosanskom kulturnom centru u 10 sati i 30 minuta otvorit će drugi dan sajma “Knjige u nišama“. U opuštenoj atmosferi ljubitelji i ljubiteljice pisane riječi moći će se upoznati sa jednim od najuspješnijih ovogodišnjih naslova u Hrvatskoj, zbirci “Naša žena”, koja govori o različitim obiteljskim odnosima i njihovim akterima. Od 12 sati, Ervin Jahić, Jovan Brajović i Nenad Rizvanović prezentovat će Festival književnosti “Faro(pi)s“ koji se već sedamnaest godina održava u Starom Gradu na Hvaru. U svojih 17 godina, Faro(pi) je ugostio dvjestotinjak pjesnika i prozaika iz regije i Evrope, a višekratno je predstavljao i kulturnu scenu BiH.

Jedan od važnih ciljeva koji stoje pred Zajednicom izdavača/nakladnika u BiH je i stručno usavršavanje i stvaranje boljih infrastrukturnih uvjeta za poslovanje bh. izdavača. Kao konkretan doprinos ostvarenju tih ambicija, Zajednica izdavača/nakladnika u BiH pokreće edukativno-obrazovni program “Urednička niša“, koji na prvom izdanju sajma nosi radni naziv “Gdje je nestao urednik” i posvećen je ulozi i značaju uredničkog posla u procesu nastanka knjiga. U formi javnog razgovora, od 13 sati i 30 minuta o ovoj temi govorit će Selvedin Avdić, Mišo Nejašmić, Nenad Rizvanović, Marko Tomaš, Ida Hamidović, Šejla Šehabović i Muamer Spahić.

Ostatak sajamskog dana bit će posvećen promocijama knjiga i autora. U 15 sati, Izdavačka kuća Vrijeme iz Zenice predstavit će naslov “Zaboravljeni klasici moderne“ koji sadrži prijevode knjiga Arthura Schnitzlera i Maxa von Dauthendeya. O ovom prevodilačkom projektu govorit će Irma Duraković, Vahidin Preljević, Naser Šečerović, Ivana Nevesinjac i Matija Bošnjak. Od 16 sati i 30 minuta o knjizi izdavačke kuće University Press, “Kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja“, uz autora prof.dr. Najila Kurtića, govorit će prof.dr. Jelenka Vočkić Avdagić, prof. dr. Dževad Termiz i prof.dr. Damir Kukić. Drugi sajamski dan zvanično će zatvoriti predstavljanje autorice, Lejla Kalamujić, dobitnice književne nagrade Istarske županije Edo Budiša za 2016. godinu. Razgovor koji će voditi novinarka Kristina Ljevak počet će u 18 sati.

Prvi Sajam izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine – “Knjige u nišama“ (KUN) ljubiteljima i ljubiteljicama knjige ponuditi će vrlo bogat i zanimljiv program koji će uključivati promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice. Gosti prvog Sajma izdavača Bosne i Hercegovine bit će brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici, a ulaz za sve zainteresovane građane i građanke je slobodan.

U nedjelju u programu sajma “Knjige u nišama” gostuje Lejla Kalamujić

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na predstavljanje autorice Lejle Kalamujić u nedjelju, 26. novembra u 18:00 u Bosanskom kulturnom centru.

Malo je knjiga kakva je „Zovite me Esteban“ autorice Lejle Kalamujić. Potvrđuju to i prevodi te regionalna izdanja. Za nju je dobila nagradu „Edo Budiša“, a knjiga je svojevremeno nagrađena na konkursu Fondacije za izdavaštvo FBiH.
Uskoro će u izdanju Buybooka biti objavljen njen prvi roman, koji će bez sumnje mnogobrojna publika prethodne zbirke priča s radošću dočekati. Lejla Kalamujić nastavlja pisati o onome o čemu se najčešće kod nas ćuti i svojim besprijekornim literarnim stilom progovara u ime svih deprivilegovanih. Čini to naravno van pamfletskog nivoa i društvenog angažmana koji je sam sebi svrha. Isto možemo reći i za „Esteban“ gdje ogoljava vlastite traume, u prvom redu vezane za prerani gubitak majke, odrastanje s bakama i dedama, uz oca koji je više i u svakom smislu bio odsutan već prisutan. Drugi ram ove maestralne proze podrazumijeva teme metalnog zdravlja i otkrivanja vlastite seksualnosti. Sve skupa zaokružuje lično iskustvo rata i izbjeglištva te život u prividu mira. Onaj život u kom se svako od nas može već sutra naći na nekoj od tačaka margine i kao takav/a biti potpuno neprihvaćen/a.
„Nije to, na sreću, nikakva pretenciozna kvir teorija (koja je za neke druge žanrove i rodove, ne za pripovetku), nego punokrvna pripovedačka umetnost o samoćama i traženjima Drugog/Druge, dakle, o večnim temama svake pomena vredne književnosti otkad čovek uopšte nastoji da svoja neprevrela osećanja, stanja i misli ukroti u reči i rečenice koje transcendiraju svoj tako odviše ljudski povod, i tako prevazilaze puku privatnost ili nereflektovani autoterapijski učinak, postajući deo našeg zajedničkog egzistencijalnog, emotivnog i dakako estetskog iskustva“, napisao je o knjizi „Zovite me Esteban“ književni kritičar Teofil Pančić, dodajući kako Lejla Kalamujić piše o tome šta ju je zapravo načinilo takvom osobom kakva jeste, i to čini na način koji plijeni pažnju.

O traumama koje određuju biografije i književne opuse, uspješnom „životu“ knjige koja je lišena bilo kakve pretenzije, baš kao i njena autorica, o romanu u nastanku i važnosti pisanja i mišljenja o „Drugom i Drugačijem“ s Lejlom Kalamujić u programu na Sajmu izdavača/nakladnika „Knjige u nišama“, u nedjelju, 26. novembra u 18:00 razgovaraće Kristina Ljevak.

Tanja Mravak u programu “Jutro s autorom” na sajmu “Knjige u nišama”

U izdanju zagrebačke izdavačke kuće Hena com objavljena je knjiga priča „Naša žena“ autorice Tanje Mravak. Čekali smo je punih sedam godina nakon što je svojom prvom zbirkom priča „Moramo razgovarati“ (Algoritam, 2010) osvojila brojne nagrade i naklonost čitateljske publike.

Ona je i kraljica Pričigina, festivala usmene književnosti gdje iz godine u godinu publiku uveseljava nesvakidašnjim darom usmenog kazivanja priče.

Nastojala sam obuhvatiti širok spektar žena, da se ne govori uvijek o našoj ženi kao nekakvoj koja je podložna. Znamo da u našem kraju, i uopće u Hrvatskoj, postoje jako uspješne i vrlo pametne i samosvjesne žene. Mislim da je vrijeme da se NAŠA ŽENA počne zvati takva žena, kazala je Mravak na zagrebačkoj promociji njene nove knjige.

Mitskih sedam godina prošlo je od objave prve zbirke priča Tanje Mravak Moramo razgovarati, o kojoj se nije prestalo razgovarati. Zbirka od jedanaest priča Naša žena donosi novu, još veću kvalitetu na, sa četiri nagrade za književnost utvrđenoj, podlozi.

Od jedanaest priča dvije, „Meso“ i „Duša kuće“ govore o ljubavnim vezama, dok ostale govore o različitim obiteljskim odnosima i njihovim akterima, pa bilo to i iz perspektive ljubavnice- manipulantice, kao u antologijskoj naslovnoj priči i psihološkoj studiji.

Teško je opisati s koliko malo riječi Tanja Mravak postiže puno, da to znamo bili bismo ona, a ona ne bi bila jedna i jedina. Minimalnim i nenametljivim jezikom, realističkim sredstvima, uglavnom dijalozima za koje dobar scenarist ubija, Tanjine priče otkrivaju grčeve u likovima i pletu dinamične fabule o životu običnih ljudi u običnim situacijama koje otkrivaju izrečenu ili češće prešućenu, u pravilu unutarnju, osobnu dramu. Zakotrlja se iz nevine situacije groteska, komedija koja nikada nije samo smiješna nego sa sobom donese i nešto melankolije, tuge ili sućuti, empatije i s patološkim – djedom piromanom, recimo.

Ova je knjiga i karta našeg patrijarhata. Likovi imaju jasno zacrtane rodne uloge, neki su im sluge, drugi ih nadilaze, a jedan miš u priči zna biti dovoljan i da se te uloge zamijene. Ove priče govore o sitnicama i njihovim strašnim posljedicama, rekao je o knjizi „Naša žena“ njen urednik Kruno Lokotar koji će s autoricom Tanjom Mravak razgovarati u programu „Jutro s autorom“ Sajma izdavača/nakladnika „Knjige u nišama“u nedjelju, 26. novembra u 10:30 u Bosanskom kulturnom centru.

Zvanično otvoren Prvi Sajam “Knjige u nišama”

“Na dan kada obilježavamo jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, šaljemo poruku o važnosti i značaju izdavaštva i knjige, kao temeljnog, javnog i svetog dobra za kulturni razvoj i identitet naše države“, istakao je danas na otvaranju prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine “Knjige u nišama“ (KUN) direktor JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo, Edin Kukavica. U narednih pet dana, Sajam će ljubiteljima i ljubiteljicama knjige ponuditi vrlo bogat i zanimljiv program koji će uključivati promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice. Gosti prvog Sajma izdavača Bosne i Hercegovine bit će brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici, a ulaz za sve zainteresovane građane i građanke je slobodan.

“U okolnostima u kojima je bh. izdavaštvo/nakladništvo uslijed višegodišnje nebrige društva doslovno dovedeno pred zid, zajedno sa Zajednicom izdavača/nakladnika u BiH i Ministarstvom kulture i sporta KS odlučili smo se za organizaciju Sajma koji predstavlja i svojevrsnu borbu sa vjetrenjačama. Ipak, odlučni smo u tome da slavimo domaću knjigu, domaćeg autora, domaćeg izdavača i domaćeg čitaoca“, naveo je Kukavica i pozvao građane i građanke da posjete Sajam.

Naglašavajući da je vraćanje digniteta sajmovima knjiga u BiH definsan kao jedan od glavnih ciljeva prilikom utemeljenja Zajednice izdavača/nakladnika u BiH, predsjednik Zajednice, Muamer Spahić, rekao je da je Sajam “Knjige u nišama“ samo jedan korak u tom smjeru. “Knjiga koja se nalazi u mojoj ruci zove se “Ne nadajte se da ćete se riješiti knjiga“, a njen autor je Umberto Eko. On knjigu definiše kao biološki izum, poredi je sa točkom ili makazama i kaže da jednom kad se otkrije, nikad više se ne mijenja. Ja zaista vjerujem u to i vjerujem da knjiga nikad neće izaći iz naših života“, kazao je Spahić te podsjetio da će Sajam u narednih pet dana predstaviti 30 različitih programskih sadržaja.

Proglašavajući Sajam zvanično otvorenim, ministar kulture i sporta KS, Mirvad Kurić, istakao je da ko god negira knjigu, negira zapravo samog sebe. “Sva naša saznanja nastala su iz knjige. Knjiga je korijen civilizacije, društva i nas samih, ali kao takva je u Bosni i Hercegovini u velikom problemu. Zbog toga imamo veliku obavezu da olakšamo put knjige do čitaoca, a da bismo to uradili moramo olakšati rad izdavača/nakladnika“, rekao je ministar Kurić.

Nakon zvaničnog otvaranja Sajma, Fondacija Kemal Bakaršić kao podstrek za daljnji rad, dodijelila je donacije u vidu novih knjiga bh. izdavača narodnoj biblioteci Ivo Andrić iz Čelinca, gradskoj biblioteci Kakanj, biblioteci Osme osnove škole iz Brčkog te gradskoj biblioteci Stolac koja je u fazi formiranja. “Sve biblioteke u BiH imaju male ili nikakve budžete za obnovu bibliotečkog fonda. Naše donacije su skoro pa jedini način da biblioteke dođu do potrebnih i društveno vrijednih knjiga i ponosni smo što to radimo već nekoliko godina“, istakao je u ime Fondacije, Dragan Marković, te naglasio da je ukupan iznos do sada doniranih sredstava 33 600 američkih dolara, odnosno 4620 knjiga.