Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju romana „Motivi za knjigu kajanja“ autora Dennisa Gratza. Promocija će se održati u četvrtak, 22. februara u knjižari Buybook u 19:30 sati.
Sa autorom će razgovarati Kristina Ljevak.
O knjizi:
”Naše odluke nisu proizvod samo ličnog iskustva i namjera, nerijetko na njih utiču ukupne okolnosti, a njih Gratz u maniru vještog pripovjedača odlično prepoznaje, i nudi nam sliku svijeta koju najčešće pokušavamo ignorisati, kako bi nam bilo lakše živjeti ono što moramo.
Uz temu nemogućnosti začeća, Gratz se posvećuje i temi ljubavi, odnosno završetku bračne veze i praznini koja nastaje kada iz našeg života odlazi osoba koja ga je u dobroj mjeri činila. S jedne strane autor nam donosi portret privilegovanih junaka tranzicije, s druge opisuje ono univerzalno, što socijalne prilike ne definišu. Čini to vješto i angažovano.
Iznevjerena očekivanja, izdaja u prijateljstvu, urbani ritam glavnog grada druge dekade dvijehiljaditih i jedan novi autorski glas, dio je onoga što nam Motivi za knjigu kajanja nude.”
Goran Samardžić
”Kažu da su ljudi nakon razvoda braka po sebe i društvo jednako opasni kao i vozači automobila u alkoholisanom stanju. O tome se malo govori jer mi o većini onoga što nas muči najčešće ćutimo. Kultura u kojoj smo ponikli poziv u pomoć uglavnom će protumačiti kao slabost.
Zbog toga prijatno iznenađuje odluka Dennisa Gratza da se posveti temi života nakon razvoda braka. Onim trenucima razmišljanja koji uvijek podrazumijevaju našu blagu iznenađenost zbog spoznaje da je nekada čvrsta, strastvena, puna razumijevanja veza naprosto nestala. Da je nema, kao što nema nas onakvih kakvi smo bili.
Gratz piše i o zlatnoj mladeži, statusnim simbolima, nemogućnosti začeća prirodnim putem u vremenu kada maternice postaju skupštinske teme… O onima koji su privilegovani i onima koji su daleko od privilegija ispisao je stranice vrhunske proze i u savremenu bosanskohercegovačku književnost donio novi stil koji bi mogao, nadamo se, postati i odlika onih rođenih krajem sedamdesetih, koji još uvijek imaju snage i energije da grade bolje društvo i bolju književnost u njemu.”
Kristina Ljevak
O autoru:
Dennis Gratz rođen je 1978. godine u Sarajevu.
Pravo je diplomirao u Sarajevu, magistrirao u Bologni i doktorirao na Univerzitetu u Hamburgu, gdje je bio angažovan i kao gostujući predavač. Na Univerzitetu Columbia u New Yorku boravio je kao Fulbrightov postdoktoralni stipendista. Do 2014. godine radio je kao advokat. Suosnivač je i jedan od bivših predsjednika Naše stranke. Producirao je i režirao nekoliko kratkih filmova. Prije ”Motiva za knjigu kajanja” objavio je romane ”Sve o Aidi”, ”Ispod crvenog tepiha” i ”Deblokada”.
Nakon promocije autor će potpisivati knjige i družiti se s gostima.
Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH i Hrvatske, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 18,00 KM.
Roman “Motivi za knjigu kajanja” na promociji će biti dostupan po promotivnoj cijeni od 12,00 KM.
O romanu „Motici za knjigu kajanja“
Podići ušteđevinu iz banke, sjesti automobil i krenuti ka bordelu u najbližem inostranstvu čini se kako dobar način da pobjegnemo i od vlastitog života ili krhotina koje su od njega ostale.
Tako je učinio glavni junak romana „Motivi za knjigu kajanja“. Iako je opterećen onim perifernim, kao što su marka automobila i odjeće, ubrzo nas kao čitatelje/ice dovodi u poziciju navijača, jer i sami bismo nerijetko spakovali ono što nam je ostalo i otisnuli se u neizvjesnost. Jer neizvjesnost se ponekad čini mnogo boljim izborom od izvjesnosti i privida sigurnosti koji imamo, a koji nam se svezao kao omča oko vrata.
Gratzov junak bježi od braka kog je napustila ljubav, od mučnog iskustva pokušaja začeća i spoznaje da on, izdanak zlatne mladeži, jednostavno nije sposoban ostvariti potomstvo. A sve mu je na prvi pogled bilo potaman. I taj stan u epicentru Sarajeva, i divna žena na kojoj je volio sve, od oblika očiju do nožnih prstiju, i taj najbolji prijatelj i uzor, i otac, tranzicijski pobjednik, koji možda nije najnježniji roditelj, ali je uvijek bio tu kao stabilna finansijska podrška. I posao koji ne donosi pretjerano uzbuđenje ali je iz spektra onih djelatnosti koji osiguravaju poziciju moći. Sve je to preko noći postalo nevažno. Bijeg je bio najbolji izbor, a takve izbore obično prati odsustvo spoznaje da od sebe, makar otišli na kraj svijeta, ne možemo pobjeći.
Iako junaka pratimo na putovanju, njegova sjećanja na život koji je imao nas stalno vraćaju u Sarajevo koje postaje ravnopravni protagonista i u kojem u zrelije doba ulaze oni formirani u godinama kratkog poratnog blagostanja. To današnje Sarajevo zadržalo je ponešto od šarma iz gradskih prošlih života, ali ga je ispunilo otuđenje, besmislene zabave, preokupacija statusnim simbolima, kojima se posvećujemo onda kada se posvetiti nečemu drugom i svrsishodnijem ne možemo.
„Ja sam skoro opsesivno posvećen zabilježavanju svega onog što pripada i postoji u Sarajevu a odnosi se na moju generaciju, generaciju koja je odrasla u zlatnim godinama međunarodnih donacija i pažnje, od kraja rata pa do 2006, a zatim egzistencijalno počela propitivati politički i ekonomski ponor u koji smo upali od 2006. naovamo“, rekao je Dennis Gratz nakon objavljivanja romana u kom prepoznajemo sublimaciju različitih talenata koje autor posjeduje i zahvaljujući čemu se nameće kao jedan od iznimno važnih glasova u savremenoj bh. prozi.
Kristina Ljevak
„Zato mi je bilo interesantno da opišem u kakvim krugovima se kreće, na koja mjesta izlazi, kakvi su njegovi prijatelji, kakvi su odnosi koji se razvijaju u jednom gradu dobrih dvadeset godina nakon rata, a da se rat nigdje ne spominje iako je sveprisutan. Pokušao sam niz tema dotaći bez namjere da tematiziram pitanje razvoda, društvenih okova BiH, našeg podneblja, uticaja politike, vantjelesne oplodnje… To su sastavni elementi nekog mozaika. Osnovna ideja podrazumijevala je pitanje- šta bi se desilo da neko sjedne u auto i odluči da pobjegne. I sve vrijeme mi je bilo važno da mi dobijemo prikaz Sarajeva 2016. godine kada su se paralelno dešavale važne stvari na svjetskom planu, kada su ljudi iz Azije hrlili prema Evropi, gdje su se zbivale mnogo veće drame od njegove. Bilo mi je važno da prema cijeloj njegovoj nesreći imamo jednu zdravu, objektivnu distancu, i da ga na određeni način ironiziram.
