Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Školgijum: Kupujmo domaći Porše

Preuzeto sa: skolegijum.ba

Pišu: Nenad Veličković, Rubina Čengić

U utorak, 20.2.2018. u zbornicama sarajevskih osnovnih škola osvanuo je album (a zapravo reklamni katalog) sa znakom kampanje Kvalitetan proizvod, Proizvedeno u Bosni i Hercegovini, a pod naslovom Skupimo domaće.

Na listi proizvoda koji se u albumu reklamiraju – a kako bi učestvovali u nagradnoj igri od učenika se očekuje da ih sve kupe – nalaze se smoki, čokolada, kečap, paštete, hrenovke, zaslađeni sokovi… dakle, sve ono što je pravilnikom o ishrani u školama zabranjeno ili redukovano na dva puta mjesečno. Među reklamama u ovom albumu pod znakom Kupujmo i koristimo domaće našla se i firma Porsche Sarajevo.

Album nema impresum, ne zna se ko ga je i gdje štampao, ko su stručnjaci, pedagozi i metodičari koji su ga uobličili, ko je odgovoran za sadržaj. Fingirajući didaktičnost, autori su marketinške poruke naslovili sa Da li ste znali, koristeći jezik i informacije neprilagođene uzrastu đaka, uz jednolična i neinventivna grafička rješenja.

Ministar ne čita sve što potpisuje

Ministar Elvir Kazazović i njegov pomoćnik Abid Fejzić, dan kasnije, 21. februara, u razgovoru drugim povodom izjavili su da album nisu vidjeli i da ne znaju da je u školama. Suočen s pitanjem kako je to moguće, kad Zakon izričito zabranjuje svaki oblik reklame, davanja usluga i prodaja proizvoda drugih pravnih i fizičkih lica bez saglasnosti ministra, ministar je, priznajući da ne čita sve što potpisuje, jer toga nekad bude hrpa na njegom stolu, pozvao i uključio u razgovor savjetnicu Nihadu Čolić, koja je taj predmet vodila. Ona u cijeloj stvari ne vidi ništa problematično, a nije se ni udubljivala, jer je sve Kapo dogovorio sa premijerom. Njen je posao bio da pazi da se ispoštuje pravilnik o ishrani.

Bjanko-saglasnost

Sumnjajući da se 27.000 primjeraka nečega može naći u školama uz saglasnost ministra a samo na osnovu dogovora Kape sa premijerom, zatražili smo dosije predmeta, odnosno, zahtjev koji je Udruženje Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH dostavilo Ministarstvu, kao i rješenje Ministarstva po tom zahtjevu.

Iako je jedan od zaključaka sastanaka bio da će Školegijum ubuduće do ovakvih informacija dolaziti brže i lakše, tražene dokumente (dva lista) dobili smo tek 5. marta.

Na prvom, neprotokolisanom, poslanom najvjerovatnije faksom, bez datuma, s potpisom Admira Kape i pečatom Udruženja, stoji (doslovno):

“Predmet: Molba za davanje saglasnosti

Poštovani dr. Kazazović

Obraćamo Vam se sa molbom ispred udruženja Kupumo I koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH da nam izdate saglasnost za realizaciju projekta “Upoznajmo BH proizvode”. Projekat planiramo realizovati u Školama KS I to među učenicima od prvog do šestog razreda. Planiramo da štampamo album u koji bi djeca lijepa bar kodove BH prizvoda. Projekat ima za cilj da naši učenici razviju svijest o BH artiklima.”

Na ovaj zahtjev odgovoreno je iz Ministarstva 28.11.2017. na sljedeći način (i opet, doslovno, tj. sa pravopisnim greškama):

“Predmet: Saglasnost, dostavlja se

Cijenjeni,

Obratili ste se Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo sa molbom za reali

zaciju projekta. “Upoznajemo BiH proizvode” u osnovnim školama Kantona Sarajevo, a koji ima za cilj razvijanje svijesti kod naših učenika o artiklima koji se proizvode u našoj domovini.

S obzirom da se radi o promociji bosansko-hercegovačkih proizvoda putem štampanih albuma koje dijelite učenicima, ovim putem Vas obavještavamo da smo saglasni sa aktivnostima koje želite provesti ovim Projektom.

Želimo vam puno uspjeha u budućem radu.

S poštovanjem.

Ministar

Elvir Kazazović”

Uz ministrov potpis, na saglasnost koje se ne sjeća, jer ga nije ni pročitao, stoji i potpis osobe koja je materijal pripremila – Čolić Nihada.

Jaranstvo kao jedini kriterij

Ministarstvo je, dakle, dalo saglasnost bjanko, na materijal koji nije vidjelo, samo zato jer se radi o promociji bosansko-hercegovačkih proizvoda putem štampanih albuma koji će se dijeliti učenicima. Nije postavilo niti jedan uslov (npr. da se album dostavi na recenziju, prije distribucije), nije zatražilo dopunske informacije (npr. o kriterijima izbora proizvoda koji će se reklamirati), nije postavilo uslove o didaktičkim standardima koji bi taj materijal morao zadovoljiti.

Institucija od koje se očekuje da štiti interese učenika i roditelja, tako što će svoje odluke zasnivati na potpunom uvidu u relevantne činjenice i njihovoj stručnoj obradi i analizi, ovdje se pojavljuje kao instrument jaranskog dogovora. Dogovorio Kapo s premijerom, savjetnica poturila ministru na potpis, i 27.000 reklama za Porše, kupujmo domaće i kvalitetno osvane jedno jutro u svim sarajevskim školama. A čips i čokoladice, koje je to isto Ministarstvo stavilo svojim pravilnikom o ishrani na crnu listu, moraju se kupiti ukoliko se želi osvojiti nagrada.

Upoznajmo artikle da bismo voljeli domovinu

Na web-sajtu Udruženja Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH nema kriterija po kojima se postaje član Udruženja, odnosno opisanih standarda koje proizvod mora zadovoljiti da bi dobio markicu/znak i podršku udruženja. Time se možda može objasniti da se djeci polovni folksvagenovi auti predstavljaju kao domaći proizvod.

Admir Kapo, direktor Udruženja Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH, na naš upit o kriterijima za sadržaj izjavio je:

“Mi smo poslali upit svim preduzećima, u oko 70 kompanija, i jedini uslov je bio da su njihovi proizvodi stalno dostupni u prodavnicama na području kantona Sarajevo i to u svim prodavnicama. To je oko 70 kompanija. Konkretno DITA-e nema jer su oni ušli u neku svoju vlastitu kampanju i nisu bili zainteresovani.

Neke kompanije su plaćale, neke ne, u zavisnosti od onog što su željeli da vide u ovom našem materijalu, ideja je bila da djeca barem vide kako izgledaju svi ti domaći proizvodi, da ih znaju prepoznati kada ih vide u prodavnici, ali morate znati da je fond nagrada oko 30.000 KM i da smo štampali 27.000 ovih albuma, a sve to treba isfinansirati.”

Na naknadno postavljena pitanja –

Kada je Ministarstvu poslao zahtjev za saglasnost?

Koji su kriteriji Udruženja za dobijanje znaka Kvalitetan proizvod – Proizvedeno u BiH?

Šta određuje jedan artikal kao strani, a šta kao domaći? (Kako se u albumu našao Porše?)

Koje su sve kompanije bile pozvane da učestvuju, po kojem su kriteriju odabrane?

Koliko se od njih tražilo da plate rekamni prostor u albumu?

– Kapo je odbio odgovoriti, jer projekat nije obavezujući za učenike.

Savjetnicu Nihadu Čolić, čiji se potpis nalazi pored ministrovog, pitali smo kako objašnjava neusklađenost sadržaja albuma sa pravilnikom o ishrani i kako ocjenjuje tačnost tvrdnji u albumu, ali je i ona izbjegla da odgovori.

Do premijera Konakovića, ni nakon nekoliko pokušaja, nismo uspjeli doći.

Voditeljica programa zdrave ishrane u školama, a na osnovu Pravilnika o ishrani djece – učenika u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, čija primjena je počela početkom oktobra 2017. godine, Suada Karić, ne zna ništa o ovom projektu. Nisam vidjela taj album i ne znam o čemu govorite, niko me nikada nije konsultovao oko davanja te saglasnosti, kaže ona.
I Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata u DITA-i koji je inače i zamjenik direktora, tvrdi da njih niko iz Kupujmo domaće nije zvao: Znam ja ko su oni, ali nas niko nije zvao nikada ili nam nudio takvu neku saradnju i reklamu, nikada nisam čuo za to i baš mi je čudno jer mi smo školama pomagali i dok smo u stečaju bili.

Ukoliko ovaj slučaj ne dobije epilog u Ministarstvu, u vidu povlačenja saglasnosti i pokretanja disciplinskih postupaka za odgovorne, onda vrata sarajevskih škola ostaju širom otvorena za sve slične talove, vješto upakovane u par faksiranih rečenica o razvijanju patriotske svijesti. Drugim riječima: Ko ne voli Bosnu, nek ne vozi Porše.

Evropsko selo u BiH

Mreža savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine (mreSVUBiH) u narednom periodu kreće u implementaciju projekta „Evropsko selo u Bosni i Hercegovini.“

Evropsko selo (EU VILLAGE) je koncept unikatnog dizajna koji predstavlja kolekciju kulturnih centara od kojih će svaki predstavljati po jednu evropsku dražvu. Evropsko selo kao zajedničko mjesto pojedinačnih kulturnih centara predstavljat će Evropu u malom.

Svaka kuća bit će smještena na površini koja će imati stvarni oblik zemlje koju predstavlja, na taj način će iz ptičije perspektive cijelo selo imati oblik Evrope. Posjetitelji će imati priliku susresti se sa imovinom, kulturom, historijom i tradicijom evropskih zemalja. U prizemlju kuće nalazit će se baštinski elementi kulture koju kuća predstavlja, dok će gornji dio kuće služiti kao smještajni kapaciteti za posjetitelje.

Na placu Bosne i Hercegovine unutar sela bit će izgrađen trening centar koji će služiti za edukacijske sadržaje i konferencijske svečanosti kapaciteta do 100 ljudi. S obzriom da će evropske kuće predstaviti arhitektonsko nasljeđe ruralnih sredina, zamišljeno je da Evropsko selo također bude locirano u seoskoj ili prigradskoj sredini.

Mreža savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine implementacijom ovog projekta nastoji otvoriti nova radna mjesta za mlade, razvijati liderske vještine te osigurati uključivanje mladih u proces donošenja odluka. Pored toga, radit će na rješavanju problema segregacije i marginalizacije mladih u BiH te regionu i angažovati se na u procesu pomirenja.

Prednosti Evropskog sela su ušteda velikih količina novca koja se trenutno izdvaja za hotelsku uslugu kako bi se mladi mogli skupljati i biti aktivni. Osiguran prostor za sastanke, planiranje, osmišljanje kampanja svih struktura mreSVUBiH-a, kao i ostalih organizacija u BiH, regionu i Evropi. Centar za pomirenje, edukaciju i inovaciju te prilika za zapošljavanje.

Evropsko selo je potencijalna turistička atrakcija s obzirom da veliki broj turista iz sjeverne Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Češke prođe kroz našu državu kako bi doputovali do jadranske obale. Adekvatna reklamna kampanja bi povećala njihov interes da posjete Evropsko selo, ne samo da bi se odmorili od puta, nego da bi vidjeli interesantan spoj svih evropskih zemalja na jednom mjestu.

Projekat je predstavljen svim ambasadama u Bosni i Hercegovni, što je bilo ispraćeno individualnim sastancima između predstavnika Mreže i ambasadora ili zaposlenika kulturnih odjela ambasada. Naredni korak u implementaciji ovog projekta je otvaranje javnog poziva za sve općine u Bosni i Hercegovini za potencijalnu donaciju zemljišta.

Predstava “Bio je lijep i sunčan dan” sa titlovima na engleskom jeziku

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u petak, 16. marta ponovo se izvodi predstava „Bio je lijep i sunčan dan“. Predstava se izvodi sa titlovima na engleskom jeziku.

Predstava „Bio je lijep i sunčan dan“ nastala je na dokumentu, na zapisu sjećanja Sarajki i Sarajlija na 2. maj 1992. godine. To je jedan od rijetkih ratnih dana o kojima postoji jasno sjećanje među različitim ljudima; oni koji se sjećaju bili su tada djeca, studenti, djedovi, borci, policajci, novinari, domaćice… Od njihovih sjećanja predstava slaže mozaik lijepog proljetnog dana koji će zauvijek promijeniti njihove živote prvog, od 1395, dana opsade Sarajeva.

Da li su sjećanja činjenice ili fikcija? Mogu li ona sačuvati istinu? Šta ne smijemo zaboraviti? Tragajući za odgovorima predstava „Bio je lijep i sunčan dan“ ponovo je na repertoaru SARTR-a.

Glumački ansambl SARTR-a kroz proces rada na predstavi vrlo angažirano i posvećeno, osim što propituje svoja lična sjećanja, uspostavlja odnos prema svjedočenjima drugih kao bi ispričao priču vezanu za grad i njegove stanovnike koji, i kad je bilo najteže, nisu ostali bez duha i nade.

Sarajevski ratni teatar SARTR je jedan od partnera projekta “Kultura svima!” koji provodi Udruženje “Novis” uz podršku Grada Sarajeva, a koji ima za cilj uvođenje audio deskripcije u kulturne aktivnosti u BiH. Članica glumačkog ansambla SARTR-a prvakinja Selma Alispahić i dramaturginja Nejra Babić će učestvovati u edukativnoj radionici gdje će kroz rad sa slijepim osobama proći proces pripreme audio deskripcije za predstavu “Bio je lijep i sunčan dan”.

Produkcija: Sarajevski ratni teatar i Festival MESS
Rediteljica: Tanja Miletić Oručević
Igraju: Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Maja Salkić, Snežana Bogićević, Amila Terzimehić, Benjamin Bajramović, Adnan Kreso, Sead Pandur i Jasenko Pašić
Dramaturgija: Dubravka Zrnčić – Kulenović
Scenografija i kostimografija: Lejla Hodžić
Muzika: Nedim Zlatar

Predstava je realizirana kao koprodukcija između Sarajevskog ratnog teatra i Festivala MESS, a u okviru Švicarskog kulturnog programa Zapadnog Balkana -“Network for Participative Cultures of Remembrance” .

Cijena ulaznice iznosi 10KM, a za studente i penzionere 5KM. Rezervacija ulaznica: 033 664 070 ili slanjem poruke u inboks https://www.facebook.com/sartr1992/.

Probijen još jedan rok za početak rada sa više od stotinu djece s poteškoćama

Nakon višemjesečne borbe Savjeta roditelja EDUS-a da nadležne institucije obezbijede nastavak programa koji se pokazao izuzetno efektivnim u radu sa djecom s poteškoćama u razvoju i trenutno bez alternative, danas je probijen još jedan rok u kojem su Vlada i Ministarstvo obrazovanja KS obećali rješenje problema.

Prvo polugodište borili smo se da ovaj problem uopšte bude ozbiljno razmotren i zahvaljujući ogromnoj upornosti uspjeli smo biti saslušani od strane Skupštine Kantona gdje smo iznijeli i svoj prijedlog u vidu Elaborata za osnivanje Naučnog centra za podršku inkluziji koji bi trebao ovaj problem dugoročno riješiti. Iako je Skupština KS podržala našu inicijativu te naložila Vladi KS da uradi sve što je potrebno da se djeci obezbijedi obrazovanje, naša djeca i dalje nemaju potreban program, a većina njih je trenutno primorana da bude kod kuće i bespovratno gubi dragocjeno vrijeme za razvoj.

Prvo se čekalo da Vlada budžetira potrebe za 2018. godinu i da Centar Vladimir Nazor, koji je predložen za nastavak implementacije EDUS programa nakon što je Zavod Mjedenica odbio, prikupi potrebnu dokumentaciju te od Općine Novo Sarajevo preuzme objekat koji je nominiran za ovu svrhu, tako da djeca nisu mogla krenuti ni početkom drugog polugodišta. Tada je obećano da će se sve procedure oko dokumentacije i angažmana dovoljnog broja stručnog kadra te fizička priprema objekta biti završeni najkasnije do 1. marta.

Nažalost, i taj rok je, evo, prošao i evidentno je da je još mnogo potrebno da bi djeca krenula sa programom u tom objektu i da je upitno hoće li to moći i u aprilu mjesecu. Zasad je tu zgrada koju je na korištenje dobio Centar Vladimir Nazor i koja je u toku mjeseca, uz pomoć djece iz Centra i Građevinske tehničke škole iznutra okrečena “u prvu ruku” tako da, što se fizičkog dijela tiče, ostaje da se prilagodi mokri čvor djeci manjeg uzrasta te izvrši hitna nabavka potrebnog dodatnog namještaja i opreme, što bi se i moglo završiti tokom mjeseca, ali je i dalje upitno da li će se uspjeti riješiti radni status, odabir i osnovna priprema za rad stručnog kadra u ovim prostorijama sa djecom koja već mjesecima čekaju i koja su time dovedena u stanje regresije.

Sporosti cijelog procesa uveliko je doprinijela “hajka” koju su organizirali pojedini uposlenici specijalnih ustanova, neke od nevladinih organizacija i roditelji čija djeca pohađaju ove ustanove i navodno su zadovoljni s njihovim radom te insistiraju na tome da se cijeli proces obustavi pod izgovorom traženja rješenja “za svu djecu s poteškoćama”. Osim što smo sablažnjeni njihovom nesolidarnošću, to nas neće spriječiti da i dalje tražimo ispunjenje osnovnih prava naše djece.

Odlučili smo biti konstruktivni i nastaviti pomagati i Centru Vladimir Nazor i Ministarstvu da što prije završi sa svim pripremama kako bi djeca krenula makar u aprilu. EDUS će također početi sa pripremama osoblja kroz rad sa manjom grupom djece unutar objekta Vladislav Skarić, čim se ustanovi lista odabranog kadra. Ukoliko se sa radom ne počne ni u aprilu, Svjetski dan svjesnosti o autizmu 2. aprila obilježavamo protestnom šutnjom, nakon koje svakom roditelju preostaje da djeluje samostalno i po vlastitom nahođenju.

Pozivamo sve zainteresovane medije da odgovore na pitanja zašto djeca sa poteškoćama još nisu krenula u školu traže od onih koji su odgovorni za ovu situaciju: premijer Kantona Sarajevo, Elmedin Konaković, ministar obrazovanja, nauke i mladih KS, Elvir Kazazović, stručna saradnica ministarstva obrazovanja, nauke i mladih KS, Nihada Čolić, predsjednica Skupštine KS, Ana Babić i direktor Centra “Vladimir Nazor“, Mersudin Kadrić.

Potrebna je hitna akcija za spas planeta

WWF-ova inicijativa Sat za planet Zemlju ponovno će ujediniti milijune ljudi diljem svijeta koji će tako pokazati svoju predanost planetu. Kako je naš zajednički dom suočen s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, najveći svjetski pokret za okoliš usmjeren je na mobiliziranje pojedinaca, poduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.

Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sydneyu 2007. godine, Sat za planet Zemlju danas se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Na Internetu, #EarthHour i srodni izrazi prošle su godine spomenuti više od 3,5 milijarde puta, a pokret je postao ključan faktor u popularizaciji klimatskih i okolišnih akcija diljem planeta. Budući da se globalna biološka raznolikost smanjuje zastrašujućom brzinom, Sat za planet Zemlju će se ove godine usredotočiti na djelovanje u smjeru biološke raznolikosti i prirode.

“Biološka raznolikost je temelj našeg živog planeta. Danas, kako guramo planet i njegove prirodne sustave prema rubu, Sat za planet Zemlju je naša šansa da iskoristimo svoju moć, kao pojedinci i kao kolektiv, da zaštitimo ovo tkivo života u zamjenu za sve što nam daje. Za dobrobit cijelog života na Zemlji kao i naše vlastite budućnosti “, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF International.

U proteklom desetljeću, WWF je kroz Sat za planet Zemlju pomogao temu klimatskih promjena prenijeti iz konferencijskih dvorana u boravke naših domova. Sada je trenutak da se isto učini s biološkom raznolikošću o kojoj smo svi ovisni. Kroz slogan ‘Connect2Earth’ (poveži se sa Zemljom) ovogodišnji Sat za planet Zemlju ističe najvažnije probleme zaštite okoliša. Kolumbijci će od vlade zahtijevati prestanak krčenja šuma do 2020. godine. Francuska Polinezija krenut će u zaštitu pet milijuna kvadratnih kilometara mora, dok će se Indijci obvezati na promjenu prema održivijem životnom stilu.

U našoj regiji WWF će kroz Sat za planet Zemlju istaknuti povezanost bioraznolikosti i klimatskih promjena. Sloganu ‘Connect2Earth’ WWF dodaje ‘Connect2Rivers’ i cijelu inicijativu usmjerit će na zaštitu slatkovodnih ekosustava, močvare, i važnih rijeka.

„ U Bosni i Hercegovini usredotočeni smo na močvare i hitnu potrebu za njihovom revitalizacijom. U Hrvatskoj inicijativu usmjeravamo na zaštitu rijeke Drave na kojoj je planirana izgradnja dviju hidroelektrana. Uskoro ćemo pokrenuti peticiju za njezin spas“, ističe Zoran Šeremet iz odjela za komunkacije WWF Adrije u BiH. „U Sloveniji privodimo kraju peticiju za spas rijeke Mure kojoj prijeti izgradnja osam hidroelektrana. U Albaniji je fokus na rijeci Valboni, gdje se grade dvije hidroelektrane, a u planu je i izgradnja dodatnih. “.

Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih vrsta na svijetu – 81 posto u posljednjih 50 godina – uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. Ovo smanjenje je više nego 100 puta brže od propadanja kopnenih vrsta. S našim slatkovodnim ekosustavima koji su već ugroženi postojećim hidroelektranama izgrađenim bez mjera zaštite okoliša, i s više od 2.700 novih brana planiranih u regiji, hidroenergetika je jedna od najznačajnijih prijetnji našoj bioraznolikosti. Gubitak slatkovodnih ekosustava smanjuje našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

„WWF poziva sve gradove da se uključe u Sat za planet Zemlju te još jednom zamrače svoja središta i ključne znamenitosti. Bosna i Hercegovina se u ovu inicijativu uključila, a broj gradova koji sudjeluju raste iz godine u godinu“, ističe Šeremet dodajući da je prošle godine više od 14 gradova isključilo svoju javnu rasvjetu.

Na danas pokrenutoj internetskoj stranici connect2earth.org svi su pozvani da napišu što za njih znače biološka raznolikost i priroda. Napravljena u partnerstvu s tajništvom Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda, ta platforma služi za osvještavanje o vrijednostima bioraznolikosti pokretanjem globalnih razgovora o temama kao što su klimatske promjene, zdravi oceani i održivo poslovanje. Taj projekt podržava Njemačko savezno ministarstvo zaštite okoliša, očuvanja prirode, graditeljstva i nuklearne sigurnosti, uz financiranje Međunarodne inicijative za klimatske promjene.

“Prijašnjih smo godina kroz sat vremena promislili o svojem otisku na planet i o akcijama koje možemo poduzeti kako bismo ga umanjili. Ove godine pozivamo sve pojedince da tijekom Sata za planet Zemlju razmisle što za njih znači priroda i koja je ključna uloga bioraznolikosti te kako je možemo zaštititi i živjeti u skladu s prirodom“, zaključuje Zoran Šeremet. WWF poziva sve ljubitelje prirode da posjete stranicu www.prirodazaljude.org na kojoj mogu saznati o vrijednostima prirode u svojoj zemlji.

Posjetite www.earthhour.org da biste saznali što se događa na lokacijama širom svijeta i pročitajte priče pojedinaca o tome što rade za naš planet. Ovo je naše vrijeme da osiguramo zdravu, održivu i klimatsku budućnost za sve.

Javni poziv za dodjelu stipendija Fonda Branka Inić

FOND BRANKA INIĆ raspisuje javni poziv za dodjelu stipendije redovnim studenticama pravnih fakulteta za period od 08.03. do 20.03. 2018. godine.

Želeći odati poštovanje i zahvalnost pokojnoj advokatici Branki Inić za sav nesebičan doprinos tokom života građanima/kama BiH i zaštiti ljudskih prava, Fondacija INFOHOUSE je pokrenula inicijativu „Fond Branka Inić“ za stipendiranje studentica Pravnog fakulteta.

Stipendija će biti dodijeljena osobi koja ispunjava slijedeće kriterije:

odlična studentica pravnog fakulteta
da redovno volonterski doprinosi društvu
da je iz kategorije socijalno ugroženih osoba

Uz prijavu, za ostvarivanje prava na stipendiju, studentica treba da priloži slijedeću dokumentaciju:

potvrdu o upisu godine studija kao redovna studentica (prvi put)
potvrda fakulteta o položenim ispitima sa prosječnom ocjenom
izjavu da studentica ne prima drugu stipendiju
kratak opis o volonterskom doprinosu društvu

Prijave slati na infohouse@infohouse.ba

Stipendija će biti dodijeljena 01.04.2018. godine.

Žene koje inspirišu

Povodom Međunarodnog dana žena 2018. godine, agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini predstavljaju 10 aktivistkinja koje svojim radom poboljšavaju živote žena u svojim zajednicama, te doprinose ostvarenju Ciljeva održivog razvoja na koje se svijet, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, obavezao.

Agencije Ujedinjenih nacija su u februaru pozvale bh. javnost da nominira žene koje ih svojim radom inspirišu. Cilj kampanje je prikazati različite aspekte ženskog aktivizma, uključujući žene na selu, u sportu, sprječavanje rodno-zasnovanog nasilja, političko učešće žena, te njihovu ulogu u izgradnji mira i sigurnosti. Borba za ljudska prava nije jednostavan proces, ona ne traje jedan dan, niti jedan mjesec. Aktivistkinje širom svijeta nas svakodnevno podsjećaju na to.

Indira Bajramović, Samira Hurem, Sanja Živković, Maja Gačić, Ranka Ninković – Papić, Hata Hurem i žene Kruščice, Sabiha Husić, Emina Bošnjak, Stela Kapidžić i Danka Zelić su bh. aktivistkinje koje su podijelile svoje priče, osvrćući se na važnost 8. marta i korake koje bosanskohercegovačko društvo još uvijek treba da preduzme u ostvarivanju rodne ravnopravnosti.

Međunarodni dan žena je samo jedan dan u godini kada se prisjećamo borbe za ženska prava, ali nikako ne smijemo zaboraviti da ta borba i dalje traje. Bosna i Hercegovina i dalje je tradicionalno društvo u kome se žene svakim danom bore za bolji položaj. Niže plate, duži periodi nezaposlenosti, ustaljeni stereotipi samo su neki problem sa kojima se suočavaju žene. Međutim, u svakodnevnom životu, žene pokazuju da su mogućnosti neizmjerne, te da borba za ravnopravnost nije uzaludna.

Poluljubavna pjesma o jednom poludruštvu

“‘Supermarket’ je jedna vesela poluljubavna pjesma o jednom neveselom tranzicionom poludruštvu”

Muziku i tekst potpisuje Dino Šaran. Za aranžman je bio zadužen Bojan Ahac, a za mix Alan Omerović.

Režiju spota potpisuje Admir Švrakić. Osim članova benda Letu štuke (Dino Šaran, Dejan Ostojić, Emir Jugo, Bojan Ahac i Amar Češljar) u spotu se pojavljuju Alisa Čajić Drmać, Vanesa Glođo, Arsen Lunel, Misad Ibišević, Mija Šego, Davor Golubović, Vanja Hadžić, Ivanka Pilipović, Albina i Davor Čubak.

“Sad je red na nju”

“Sad je red na nju”, novi izvještaj Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR), ukazuje na činjenicu da će se samo polovina djevojčica srednjoškolskog uzrasta vjerovatno upisati u školu u odnosu na dječake istog doba, iako djevojčice i djevojke čine polovinu izbjegličke populacije školskog uzrasta.

Pristup obrazovanju je osnovno ljudsko pravo. Ipak, milionima žena i djevojaka među sve brojnijom izbjegličkom populacijom u svijetu, obrazovanje ostaje težnja, a ne stvarnost.

Širom svijeta, školska vrata se znatno teže otvaraju izbjegličkoj djeci nego njihovim vršnjacima iz domicilne populacije. Djevojčice – izbeglice još teže nalaze i zadržavaju mjesto u školskim klupama. Kako odrastaju one se sve više suočavaju s marginalizacijom, a rodni nesrazmjer u srednjim školama se širi.

“Vrijeme je da međunarodna zajednica prepozna nepravdu uskraćivanja obrazovanja za djevojke i žene izbjeglice”, rekao je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice. “Nalazi ovog izvještaja su globalni poziv za buđenje, i pozivam sve da se pridruže u našem zahtjevu: Sad je red na nju.”

Izvještaj UNHCR-a otkriva da društvene i kulturne norme često dovode do toga da dječaci imaju prioritet u odnosu na djevojčice kada je u pitanju školovanje. Loši školski objekti, nedostatak adekvatnih toaleta i sredstava za higijenu mogu otežati pristup školovanju djevojčicama izbjeglicama. Troškovi za udžbenike, uniforme i transport do škole mogu biti previsoki za izbjegličke porodice, što predstavlja dodatni izazov.

“Pronalaženje rješenja za izazove s kojima je suočavaju djevojčice izbjeglice u njihovoj namjeri da idu u školu, zahtijeva djelovanje u svim sferama- od nacionalnih ministarstava obrazovanja do institucija za obuku nastavnika, u zajednicama i učionicama”, dodao je Grandi. “Postoje ogromne barijere koje se trebaju prebroditi. Pozivamo sve zemlje da nam se pridruže u međunarodnom napor kako bismo preokrenuli ovaj trend.

Izvještaj UNHCR-a iznosi niz aktivnosti i politika koje su i efikasne i izvodljive kako bi se pomoglo djevojčicama izbjeglicama da steknu kvalitetno obrazovanje.

Ako osiguramo zaposlenje odraslima kako bi bili u mogućnosti izdržavati svoje porodice, vjerovatnije je da će dopustiti svojoj djeci da nastave školovanje.

Nijedna djevojčica ne bi trebala propustiti nastavu jer je put do škole predugačak ili suviše opasan. Djevojčice izbjeglice trebaju bolju zaštitu od uznemiravanja, seksualnog nasilja i kidnapovanja na putu ka školi.

Postoji i hitna potreba za zapošljavanjem i obukom više žena nastavnica iz izbjegličkih i primateljskih zajednica kako bi se osiguralo da promovišu najbolju praksu i štite djevojčice od ponašanja koje će ih odvratiti od odlaska u školu.

Izvještaj navodi da kvalitetno obrazovanje predstavlja vid zaštite djevojčica. Smanjuje mogućnost eksploatacije, seksualnog nasilja i rodnog nasilja, tinejdžerske trudnoće i problema maloljetničkih brakova. Pored toga, ukoliko bi sve žene stekle osnovno obrazovanje, opala bi stopa smrtnosti djece od dijareje, malarije i upale pluća.

Obrazovanje takođe osnažuje. Što više djevojčica stiče više stepene obrazovanja, to više razvijaju liderske veštine, preduzetništvo, samopouzdanje i otpornost.

Ove prednosti jasno ilustriraju primjeri pojedinaca iz izvještaja – od tinejdžerki iz Burundija i Ruande koje su postaje dobre prijatljice zajedno pohađajući Paysannat L školu nedaleko od izbjegličkog kampa Mahama, do učiteljice, pripadnice naroda Rohinja, koja provodi večeri podučavajućo brojne nove izbjeglica iz te zajednice koje bježe od nasilja u Mijanmaru.

“Ako nastavimo zanemarivati obrazovanje djece izbjeglica, očigledno je da će se posljedice osjećati generacijama”, rekao je Grandi. Vrijeme je da damo prioritet obrazovanju djevojčica izbjeglica.”

Samo 61 procenat djece izbjeglica ima pristup osnovnom obrazovanju, u poređenju s međunarodnim prosjekom od 91 procent. Na nivou srednjeg obrazovanja, 23% izbjeglica adolescenata pohađa školu, u poređenju s 84% na globalnom nivou.

Pravo Ljudski putuje… u Jajce

Pravo Ljudski se vraća na put! Od marta do juna tim Pravo Ljudski će posjetiti Jajce, Čapljinu, Mostar, Trebinje, Doboj, Kiseljak, Banja Luku i Bihać.

Od 9. do 13. marta Pravo Ljudski će dio 12. izdanja PLJFF predstaviti građanima i građankama Jajca, kroz filmski program obogaćen edukativnim umjetničkim radionicama stripa, koje će biti otvorene za sve.

Filmski program predstaviti će 7 filmova, ukljućujući kako filmove svjetski poznatih i renomiranih reditelja i rediteljica, tako i uradke novih autora i autorica iz BiH.

Film njemačkog redatelja Alexandra Kleidera Berlinska buntovnička srednja škola će biti prikazan u petak, 9. marta sa početkom u 19h u Velikoj sali Općine Jajce. Njemačka najčudnovatija srednja škola nema direktora, hijerarhije ni pritiska. Ovu berlinsku školu u potpunosti vode njeni učenici bez bilo kakvog vanjskog finansiranja. Odrasli đaci plaćaju svojim nastavnicima i sami odlučuju šta žele učiti.

Film bugarskog redatelja Tonislava Hristova Dobri poštar biti će prikazan u subotu, 10. marta u 19h.Tokom kandidature za gradonačelnika mjestašca na turskoj granici, bugarski poštar će shvatiti da, iako dobre namjere nisu dovoljne, i najmanje djelo je važno.

U nedjelju, sa početkom u 19h bit će prikazani filmovi nastali u okviru Škole kreativnog dokumentarnog filma Oslikavanje humanosti, koju je Pravo Ljudski organizovao u partnerstvu sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta.

Svi zainteresirani građani i građanke Jajca svih uzrasta pozvani su da učestvuju na radionici stripa Hoćeš strip? u nedjelju, 11. marta, u 15h sati, koju će voditi učesnici/ce projekta Hoćeš kod mene?, a održati će se u sali Frame Jajce. Radovi nastali na radionici stripa u okviru projekta Hoćeš kod mene? biti će izloženi 13.marta, od 10h do 13h u Srednjoj strukovnoj školi Jajce.

Lokalni partneri programa su Općina Jajce, Frama Jajce te Srednja strukovna škola Jajce.

Ulaz na sve događaje Pravo Ljudski putuje… u Jajce je slobodan.

Pravo Ljudski putuje… je inicijativa decentralizacije programa Pravo Ljudski Film Festivala, podržana od NED (Nacionalna fondacija za demokratiju iz Washingtona, DC), Fondacije Konrad Adenauer Predstavništvo u BiH i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

Hoćeš kod mene? je umjetnički laboratorij filma i stripa koji uključuje 20 mladih kreativnih ljudi iz Doboja, Čapljine, Jajca i Kiseljaka koji će tokom jednogodišnjeg učešća raditi sa filmskim i strip umjetnicima, razmjenjivati iskustva i zajedno učiti i družiti se. Tokom radionica u spomenutim gradovima, učesnici/ice će biti smješteni kod svojih vršnjaka/inja, te će i ugostiti drugog/u učesnika/icu kod sebe tokom radionica u svom gradu. Projekat Hoćeš kod mene? Podržan je od Američke ambasade u Sarajevu.