Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Fudbal za prijateljstvo 2018 zbližava djecu iz 211 zemalja i regija svijeta

Fudbal za prijateljstvo 2018, globalno priznati i višestruko nagrađivani međunarodni društveno-odgovorni projekat za djecu, pod pokroviteljstvom kompanije Gazprom – zvaničnog partnera FIFA Svjetskog prvenstva u fudbalu u Rusiji 2018, uključuje od ove godine u svoje aktivnosti djecu Bosne i Hercegovine.

Cilj programa Fudbal za prijateljstvo, u šestoj godini njegovog postojanja, je da obuhvati mlade širom svijeta u promovisanju najvažnijih vrijednosti čovječanstva među svojim vršnjacima – prijateljstva, jednakosti, mira i poštovanja između različitih zemalja i nacija. Ukupno 211 zemalja i regija svijeta uključeno je u aktivnosti projekta ove godine – a završne manifestacije programa će se održati u Moskvi od 8. do 15. juna. Otvoreni žrijeb projekta Fudbal za prijateljstvo 2018 održan je u glavnom gradu Rusije, Moskvi tokom februara.

Formirana su 32 međunarodna Tima prijateljstva prilikom obavljanja Otvorenog žrijeba, a definisane su i igračke pozicije svakog od predstavnika zemalja-učesnica u njima. Predstavnik ili predstavnica Bosne i Hercegovine igraće na poziciji veznog igrača Tima prijateljstva Ajkula (Whale Shark) zajedno sa mladim fudbalerima i fudbalerkama iz Bruneja, Zelenortskih ostrva (Cape Verde Islands), Maldiva, Hondurasa i Libana.

Timovi su organizovani po principu projekta koji spaja sportiste različitih nacionalnosti, polova i fizičkih mogućnosti unutar istog tima. Svi igrači i igračice su uzrasta 12 godina, a svaki miješani međunarodni Tim prijateljstva će predvoditi Mladi trener – igrač ili igračica uzrasta od 14-16 godina iz različitih zemalja.

https://www.youtube.com/watch?v=CamfH5ssxXc

Ova 32 tima takmičiće se na Svjetskom šampionatu Fudbal za prijateljstvo 12. juna 2018. Više od 5000 medijskih kuća iz cijelog svijeta će izvještavati sa manifestacija, dok će Međunarodni dječiji medijski centar i ove godine okupiti talentovane dvanaestogodišnjake – mlade dopisnike iz 211 zemalja i regija svijeta. Istovremeno je započet globalni proces izbora Mladih ambasadora mira, prijateljstva i jednakosti koji će predstavljati svoje zemlje u Moskvi.

Pored toga što će djeca igrati na turniru Fudbal za prijateljstvo, ona će učestvovati i na Šestom međunarodnom forumu Fudbal za prijateljstvo – tokom kojeg će razmijeniti ideje o novim načinima da se osnovne vrijednosti projekta promovišu širom planete. Tokom Međunarodnog kampa prijateljstva mladi fudbaleri će, predvođeni mladim trenerima i nadgledani od strane proslavljenih svjetskih fudbalskih asova – pohađati kurseve o osnovnim vrijednostima projekta unutar Škole devet vrijednosti, preporučenih od strane Ujedinjenih nacija kao obrazovnog programa jedinstvenog značaja.

Ekološka inicijativa programa Fudbal za prijateljstvo obuhvatiće 32 Međunarodna tima prijateljstva – tako što će oni ponijeti imena ugroženih životinjskih vrsta naše planete. Učesnici otvorenog žrijeba održanog u Moskvi bila su djeca iz Rusije, Kine, Urugvaja, Japana, Indije i Gane, a zvanično su ih pozdravili Predsjednik Upravnog odbora kompanije Gazprom Viktor Zubkov, Generalna sekretarka FIFA Fatma Samura, olimpijska šampionka u umjetničkom klizanju Adelina Sotnikova, dvostruki ruski i evropski šampion u ragbiju u invalidskim kolicima Juri Kamenec i svjetska fudbalska legenda Marko Van Basten.

“Prvi put će međunarodni dječiji društveno – odgovorni projekat Fudbal za prijateljstvo, na istom terenu zbližiti djecu iz cijelog svijeta. Živimo u vremenu u kom ljudi cijelog svijeta teže da se ujedine po principima jednakosti i uzajamnog poštovanja. Ovaj projekat uistinu pruža tu mogućnost svima koji ga prate i koji su u njega uključeni,” rekao je Viktor Zubkov.

“Drago nam je što smo podržali ovu jedinstvenu inicijativu našeg zvaničnog FIFA partnera, kompanije Gazprom,” izjavila je Generalna sekretarka Fatma Samura. “Ovaj Forum predstavlja savršen primjer kako fudbal može da posluži da se otvore vrata sporta dječacima i djevojčicama, bez obzira na njihovo porijeklo – i to je misija koju FIFA aktivno zagovara širom sveta.”

“Najveća tekovina ovog jedinstvenog međunarodnog projekta za djecu je sklapanje prijateljstava i spoznaja važnosti jednakosti i fer-pleja, vrijednosti koje FIFA ističe širom svijeta. Radujem se druženju sa svim učesnicima projekta u Moskvi – i do tada im želim puno sreće!” naglasio je proslavljeni fudbalski as Marko Van Basten.

ISTORIJA PROJEKTA

Od 2013. godine, PJSC Gazprom organizuje međunarodni dječiji društveno – odgovorni projekat “Fudbal za prijateljstvo”. Osnovne vrijednosti projekta koje njegovi učesnici promovišu su prijateljstvo, jednakost, fer-plej, zdravlje, mir, predanost, pobjednički duh, tradicija i čast. Učesnici su mladi igrači – dječaci i djevojčice, uključujuči i djecu s poteškoćama u razvoju – kao i mladi novinari koji pokrivaju zbivanja programa unutar Međunarodnog dječijeg medijskog centra projekta. Geografski aspekt projekta se razvijao iz godine u godinu – od osam zemalja u 2013. godini do 211 zemalja i regija u 2018. Tokom prethodnih pet godina, više od 3,700 ljudi je uzelo učešća u projektu. Fudbal za prijateljstvo je zvanično podržan od strane FIFA, UEFA, Međunarodnog olimpijskog komiteta, fudbalskih federacija više zemalja, međunarodnih dečijih humanitarnih organizacija i fondova i vodećih svjetskih fudbalskih klubova.

Formirana su 32 Međunarodna tima prijateljstva tokom zvaničnog Otvorenog žrijeba projekta, a unutar njih igračke pozicije njegovih članova iz cijelog sveta (golman, odbrambeni igrač, vezni igrač ili napadač). Devetnaest zemalja je, metodom slučajnog žrijeba, dalo svoje predstavnike za ulogu djece-mladih trenera, dok će im kolege biti stručnjaci iz 11 gradova domaćina FIFA Svetskog prvenstva u fudbalu u Rusiji 2018. Dvoje mladih trenera će dodatno biti izabrano iz selekcije najistaknutijih učesnika projekta iz prethodnih godina.

“Građani ujedinjeni u očuvanju rijeka”

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine organizovala je akciju povodom obilježavanja Međunarodnog dana akcije za rijeke na obalama Vrbasa, Željeznice, Drine, Orlje i Kruščice sa istom porukom, da rijeke moraju ostati netaknute.

Stotine ljudi svake godine širom svijeta podižu svoj glas kako bi slavili rijeke svijeta i ljude koji se bore za njihovu zaštitu. Međunarodni dan akcije za rijeke, koji se obilježava 14. marta, dan je kada se slave uspjesi kao što su uklanjanje brana i uspostavljanje riječnog toka. To je dan kada se izlazi na ulice, organizuju protesti i zahtjeva poboljšanje u politikama i dosadašnjim lošim praksama upravljanja rijekama. Prije svega, to je dan kada zajedno djelujemo i pokazujemo da ti problemi nisu samo lokalnog karaktera, već predstavljaju globalni problem.

Koalicija od svog osnivanja 2016. upozorava da su rijeke u BiH u velikom riziku da ostanu bez svojih najvećih vrijednosti, od kojih su najvažniji kvalitet vode i bogatstvo biodiverziteta, zbog planova za izgradnju velikog broja hidroelektrana na njima.

Izgradnja novih hidroenergetskih objekata u BiH ne garantuje veći doprinos energetskoj sigurnosti, zbog efekta klimatskih promjena i njihovih uticaja na režim voda, a male hidroelektrane daju izuzetno nizak doprinos energetskom bilansu u odnosu na ogromne štete nastale kao posljedice njihove gradnje i upotrebe. Hidroenergetski projekti, osim što mogu dovesti do trajnih poremećaja i nesagledivih posljedica na prirodu, ograničavaju pristup vodi lokalnim zajednicama i utiču na neravnopravnu raspodielu korištenja vode kao zajedničkog prirodnog resursa.

BiH je jedna od posljednjih zemalja u Evropi koja ima kvalitetnu prirodnu vodu za piće što se izgradnjom hidroelektrana drastično mijenja i ugrožava pravo naših građana na čistu i zdravu vodu za piće.

Danas su se grupe građana fotografisale na obalama rijeka, sa porukama vezanim za tu rijeku, za njihovu zaštitu, o borbi protiv hidroelektrana ili problemima sa zagađenjem. Upozorili smo na probleme sa kojima se borimo u cilju očuvanja rijeka i pokazali da ima ljudi koji su spremni da se za njih bore.

Koalicija će nastaviti sa zagovaranjem pravednog korištenja vodenih resursa za vodosnabdijevanje, zaštitu prirode, sportske i sve druge aktivnosti koje ne nanose štetu društvu, prirodi i ekonomiji naše države.

“Zaleđeno Kraljevstvo” ponovo je na sceni Pozorišta mladih

POZORIŠTE MLADIH SARAJEVO Mjuzikl “Zaleđeno Kraljevstvo” premašilo je sva očekivanja organizatora već u prvim mjesecima prikazivanja. Nakon deset javnih izvođenja u prethodnoj sezoni, interes za Disneyevu zaleđenu priču sve je veći, a mjuzikl je do sada pogledalo više od 5000 gledatelja. Na radost mnogih koji nisu uspjeli doći do svojih ulaznica u prethodnoj sezoni Pozorište mladih Sarajevo, MUZIČKI ATELJE U BOSNI I HERCEGOVINI i Basics škola i ove godine donose nova izvođenja mjuzikla „Zaleđeno Kraljevstvo“.
23.03. u 18.00 sati JEDANAESTO IZVOĐENJE
Pozorište mladih Sarajevo
23.03. u 19.30 sati DVANAESTO IZVOĐENJE
Pozorište mladih Sarajevo
24.03. u 18.00 sati TRINAESTO IZVOĐENJE
Pozorište mladih Sarajevo
‘Jedva čekam da ponovo podignemo zavjesu i krenemo u magičnu ledenu avanturu koja je osvojila sve naše vjerne gledaoce u prethodnih 10 izvođenja. S težnjom da uvijek budemo kvalitetniji i produkcijski zahtjevniji, a time i zanimljiviji, nova izvođenja mjuzikla donose sa sobom osvježenje. Pored nove postave mladih bh. glumaca, pjevača i plesača, inače učenika Basics škole, u ovoj sezoni ćemo još više centralizovati lik Else. S tim u vezi donosimo premijerno novi Elsin song koji niste imali priliku ranije čuti, novi i bogatiji kostim Else kao ledene kraljice, a po prvi put će nam se na sceni pojaviti tri Else u isto vrijeme. Sigurno se pitate kako i zašto – neka to ostane iznenađenje!’, kazao je Đorđe Jovančić, izvršni i muzički producent mjuzikla. Ono što ovaj mjuzikl izdvaja od svih drugih sličnih projekata su upravo glumci mjuzikla. Najmlađa glumica Mona Skikić ima samo 5 godina, a najstarija glumica Hana Guska 16 godina. Mona i Hana zajedno sa ostalih 40 glumaca, pjevača te članova plesnog ansambla redovno pohađaju nastavu u Muzičko – obrazovnom sistemu „Basics škola“ te u sklopu Odsjeka za muzički teatar vježbaju sve segmente mjuzikla sa profesorima glume, pjevanja i scenskog pokreta. Sve uloge u mjuziklu igraju upravo ovi mladi glumci i pjevači prezentirajući publici što su sve naučili. U glavnim ulogama našli su se Hana Guska, Ana Jovančić, Nedim Begović, Una Bjelica i Aleksandra Cinco. Iza ovog najgledanijeg dječijeg mjuzikla postavljenog na daskama jednog bh. pozorišta stoje mladi profesionalci iz Muzičkog ateljea u Bosni i Hercegovini i Muzičko – obrazovnog sistema „Basics škola“ dok scenografiju i svjetlo potpisuje Pozorište mladih Sarajevo. Vokalni supervizor na projektu je profesorica pjevanja Jelena Radović dok je za scenski pokret zadužena balerina Iman Fagin. Za šminku je zadužena make-up artistica Maja Talović. Glumačke elemente mjuzikla vrijedno rade sa profesoricom, bh. glumicom Stašom Dukić, koja uz Đorđa Jovančića potpisuje i režiju mjuzikla. Mjuzikl dodatno čine uzbudljivijim 3D efekti i hologrami na sceni, rotirajuća scenografija kao i animacije koje potpisuje Marko Jovančić, dok su za ton zaduženi New Event, MAUBIH muzička produkcija i Pozorište mladih. “Moje kolege i ja trudimo se da djeci mjuzikl, kao jednu od najtežih scenskih formi, predstavimo kroz igru, ali pristupajući poslu profesionalno. Upravo zbog toga su ovi mladi glumci uspjeli postaviti na scenu jedan ovako velik i zahtjevan projekat.”, kazala je Jelena Radović, profesorica pjevanja. Više informacija možete pronaći na facbook eventu “Mjuzikl ZALEĐENO KRALJEVSTVO”, blagajni Pozorišta mladih Sarajevo i na zvaničnoj web stranici mjuzikla www.basicsofficial.com/zaledjeno-kraljevstvo

PRODUKCIJSKI TIM: Naziv: Mjuzikl ZALEĐENO KRALJEVSTVO (orig. FROZEN) Priča: Chris Buck, Jennifer Lee, Shane Morris Adaptacija scenaria: Đorđe Jovančić Režija: Đorđe Jovančić i Staša Dukić Uloge: Ana Jovančić, Hana Guska, Nedim Begović, Una Bjelica, Aleksandra Cinco Produkcija: MUZIČKI ATELJE U BOSNI I HERCEGOVINI i Muzičko – obrazovni sistem BASICS ŠKOLA Koprodukcija: Pozorište mladih Sarajevo Izvršni i muzički producent: Đorđe Jovančić Producent: Ana Gluhović Gluma: Staša Dukić Scenski pokret: Iman Fagin Vokalni supervizor: Jelena Radović Ispicijent: Marija Ivančević Stipić Korepetitor: Dalila Kurtić Šminka: Maja Talović Kostimografija: Atelje “Princezina haljina” Majstor scene: Sulejman Trako Majstor stolar: Avdulah Musić Vajar/izvođač: Mirjana Čistopoljski Dekorateri: Muamer Juhić, Narcis Hasanbegović, Haris Landžo Svjetlo: Edin Memić i Adis Mirojević Video animacije i grafički dizajn: Marko Jovančić Ton: Lejla Osmanbegović i MAUBIH produkcija Rukovodilac tehnike: Ismir Fazlić

SINOPSIS
U Kraljevstvu Arendelle, princeza Elsa ima moć smrzavanja i stvaranja leda i snijega, a njena mlađa sestra Anna voli se igrati sa njom. Kada Elsa slučajno udari Annu u glavu ledenim moćima, i skoro je ubije, odlaze do trolova koji spašavaju Annin život i brišu joj sjećanje na nezgodu njene sestre. Elsa se vraća u dvorac i počinje samački život godinama nakon toga u njenoj sobi sa strahom od povećavanja moći i boli koju je nanijela sestri Anni. Njihovi roditelji umiru u brodolomu, a tri godine kasnije krunidba će Elsu, kao nasljednicu kraljevskog trona, natjerati da otvori dveri kako bi proslavila sa svojim građanima. Anna se tada prvi put susreće sa spoljašnjim svijetom nakon toliko godina i upoznaje princa Hansa te se odmah zaljubljuje u njega i odlučuje da se uda. Elsa ne prihvata brak i u trenutku bijesa gubi kontrolu nad moćima čime će zalediti cijeli Arendelle. Elsa bježi u planinske krajeve u potrazi za samoćom i sigurnošću, a Anna zajedno sa planinskim čovjekom Kristoffom i njegovim irvasom Svenom kao i snješkom Olafom kreće u potragu za njom. Ana pronalazi Elsu u njenom ledenom dvorcu na vrhu snježne planine i nakon ubjeđivanja da se vrati u Arendelle i otopi vječni snijeg, ponovo dolazi do sukoba i Elsa slučajno pogađa Annu u srce njenim ledenim moćima. Sada samo prava ljubav može spasiti Annu od smrti…

ULOGE
MILICA MRKAJA MALA ELSA (SPOREDNA ULOGA)
ANJA MEHOVIĆ MALA ANNA (SPOREDNA ULOGA)
ZARA RAŠIDAGIĆ SREDNJA ELSA (SPOREDNA ULOGA)
NORAH AGIĆ SREDNJA ANNA (SPOREDNA ULOGA)
ANA JOVANČIĆ VELIKA ELSA (GLAVNA ULOGA)
HANA GUSKA VELIKA ANNA (GLAVNA ULOGA)
ALEKSANDRA CINCO HANS (SPOREDNA ULOGA)
NEDIM BEGOVIĆ KRISTOFF (GLAVNA SPOREDNA ULOGA)
UNA BJELICA OLAF (GLAVNA SPOREDNA ULOGA)
EMA DURIĆ VOĐA TROLOVA I (SPOREDNA ULOGA)
NIKA ČOBELIĆ VOĐA TROLOVA II (SPOREDNA ULOGA)
DANIS BEGOVIĆ NARATOR I / TROL
MAHIR JAKUPOVIĆ NARATOR II / TROL
AJNA BEŠIĆ TROL (SPOREDNA ULOGA)
ANJA VASILJEVIĆ TROL (SPOREDNA ULOGA)
IRIS GUSKA TROL (SPOREDNA ULOGA)
JAN BARBAROS G. OZKAN TROL (SPOREDNA ULOGA)
NAIDA HALILOVIĆ TROL (SPOREDNA ULOGA)
MIA MRKAJA TROL (SPOREDNA ULOGA)
HELENA LUKIĆ TROL (SPOREDNA ULOGA)
MIRJEN SELMANOVIĆ TROL (SPOREDNA ULOGA)
NIKOLINA GOLIJANIN TROL (SPOREDNA ULOGA)
MONA SKIKIĆ TROL (SPOREDNA ULOGA)
ASJA SKIKIĆ TROL (SPOREDNA ULOGA)
EMILIJA NOVAKOVIĆ DVORSKI ANSAMBL – glavna dama
IVA VUKOVIĆ DVORSKI ANSAMBL – princeza / SVEN
ANDREA MIĆIĆ DVORSKI ANSAMBL – princeza
TEA SEJMENOVIĆ DVORSKI ANSAMBL – princeza
SONJA VUKOVIĆ DVORSKI ANSAMBL – princeza
NAĐA TOŠIĆ DVORSKI ANSAMBL – mala princeza
NADŽA PLANJA DVORSKI ANSAMBL – mala princeza
EJRA SELMANOVIĆ DVORSKI ANSAMBL – mala princeza
ALEKSA LUKIĆ DVORSKI ANSAMBL – princ
MAHIR JAKUPOVIĆ DVORSKI ANSAMBL – princ
RIAN HUREMOVIĆ DVORSKI ANSAMBL – princ
NEDIM BEGOVIĆ DVORSKI ANSAMBL – princ

RIJEČ IZVRŠNOG PRODUCENTA MJUZIKLA
Jedan od najvećih Disneyevih ostvarenja, baš kako je to i THE LION KING, je animirani film FROZEN. Svjedoci smo da u svijetu uz animirane verzije nevjerovatnih priča za djecu pratimo i razne igrokaze, predstave i mjuzikle ostavljajući najmlađima, ili i svima koji to žele, produžetak te divne čarolije kakvu samo Disney ima. Zato se morao dogoditi mjuzikl ZALEĐENO KRALJEVSTVO. Upuštati se u ovakve projekte, najblaže rečeno, nije jednostavno. Možda mi pomaže petarpanovski motiv: Nikada ne odrasti, a imati mogućnost da letiš u projektima u kojim cijeli produkcijski tim uživa, stvarajući jednu čaroliju koja treba ljudima u svakoj životnoj dobi, naročito u djetinstvu. Bio bih presretan kada bi projekti poput ovog, a koje realizujemo u Basics školi, bili lijepo obilježje djetinstava današnjih generacija. Buduće vrijeme će to pokazati, a u ovom sadašnjem trenutku mogu reći da mjuzikl ZALEĐENO KRALJEVSTVO predstavlja izuzetno kvalitetne kombinacije svih scenskih elemenata i nadam se da ćemo ponovo imati mjuzikl koji se pamti. Vraćajući ovaj mjuzikl ponovo u život dajemo prilku svim drugim životima (i učesnicima i gledaocima) da budu bogatiji za jedno novo kvalitetno, bajkovito iskustvo gdje će osjećaji koji će publika imati priliku osjetiti, nadam se, biti dugotrajni (do nekog novog projekta) i tako sve nas zajedno voditi u bolje sutra.
Đorđe Jovančić, izvršni producent mjuzikla

Školgijum: Kupujmo domaći Porše

Preuzeto sa: skolegijum.ba

Pišu: Nenad Veličković, Rubina Čengić

U utorak, 20.2.2018. u zbornicama sarajevskih osnovnih škola osvanuo je album (a zapravo reklamni katalog) sa znakom kampanje Kvalitetan proizvod, Proizvedeno u Bosni i Hercegovini, a pod naslovom Skupimo domaće.

Na listi proizvoda koji se u albumu reklamiraju – a kako bi učestvovali u nagradnoj igri od učenika se očekuje da ih sve kupe – nalaze se smoki, čokolada, kečap, paštete, hrenovke, zaslađeni sokovi… dakle, sve ono što je pravilnikom o ishrani u školama zabranjeno ili redukovano na dva puta mjesečno. Među reklamama u ovom albumu pod znakom Kupujmo i koristimo domaće našla se i firma Porsche Sarajevo.

Album nema impresum, ne zna se ko ga je i gdje štampao, ko su stručnjaci, pedagozi i metodičari koji su ga uobličili, ko je odgovoran za sadržaj. Fingirajući didaktičnost, autori su marketinške poruke naslovili sa Da li ste znali, koristeći jezik i informacije neprilagođene uzrastu đaka, uz jednolična i neinventivna grafička rješenja.

Ministar ne čita sve što potpisuje

Ministar Elvir Kazazović i njegov pomoćnik Abid Fejzić, dan kasnije, 21. februara, u razgovoru drugim povodom izjavili su da album nisu vidjeli i da ne znaju da je u školama. Suočen s pitanjem kako je to moguće, kad Zakon izričito zabranjuje svaki oblik reklame, davanja usluga i prodaja proizvoda drugih pravnih i fizičkih lica bez saglasnosti ministra, ministar je, priznajući da ne čita sve što potpisuje, jer toga nekad bude hrpa na njegom stolu, pozvao i uključio u razgovor savjetnicu Nihadu Čolić, koja je taj predmet vodila. Ona u cijeloj stvari ne vidi ništa problematično, a nije se ni udubljivala, jer je sve Kapo dogovorio sa premijerom. Njen je posao bio da pazi da se ispoštuje pravilnik o ishrani.

Bjanko-saglasnost

Sumnjajući da se 27.000 primjeraka nečega može naći u školama uz saglasnost ministra a samo na osnovu dogovora Kape sa premijerom, zatražili smo dosije predmeta, odnosno, zahtjev koji je Udruženje Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH dostavilo Ministarstvu, kao i rješenje Ministarstva po tom zahtjevu.

Iako je jedan od zaključaka sastanaka bio da će Školegijum ubuduće do ovakvih informacija dolaziti brže i lakše, tražene dokumente (dva lista) dobili smo tek 5. marta.

Na prvom, neprotokolisanom, poslanom najvjerovatnije faksom, bez datuma, s potpisom Admira Kape i pečatom Udruženja, stoji (doslovno):

“Predmet: Molba za davanje saglasnosti

Poštovani dr. Kazazović

Obraćamo Vam se sa molbom ispred udruženja Kupumo I koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH da nam izdate saglasnost za realizaciju projekta “Upoznajmo BH proizvode”. Projekat planiramo realizovati u Školama KS I to među učenicima od prvog do šestog razreda. Planiramo da štampamo album u koji bi djeca lijepa bar kodove BH prizvoda. Projekat ima za cilj da naši učenici razviju svijest o BH artiklima.”

Na ovaj zahtjev odgovoreno je iz Ministarstva 28.11.2017. na sljedeći način (i opet, doslovno, tj. sa pravopisnim greškama):

“Predmet: Saglasnost, dostavlja se

Cijenjeni,

Obratili ste se Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo sa molbom za reali

zaciju projekta. “Upoznajemo BiH proizvode” u osnovnim školama Kantona Sarajevo, a koji ima za cilj razvijanje svijesti kod naših učenika o artiklima koji se proizvode u našoj domovini.

S obzirom da se radi o promociji bosansko-hercegovačkih proizvoda putem štampanih albuma koje dijelite učenicima, ovim putem Vas obavještavamo da smo saglasni sa aktivnostima koje želite provesti ovim Projektom.

Želimo vam puno uspjeha u budućem radu.

S poštovanjem.

Ministar

Elvir Kazazović”

Uz ministrov potpis, na saglasnost koje se ne sjeća, jer ga nije ni pročitao, stoji i potpis osobe koja je materijal pripremila – Čolić Nihada.

Jaranstvo kao jedini kriterij

Ministarstvo je, dakle, dalo saglasnost bjanko, na materijal koji nije vidjelo, samo zato jer se radi o promociji bosansko-hercegovačkih proizvoda putem štampanih albuma koji će se dijeliti učenicima. Nije postavilo niti jedan uslov (npr. da se album dostavi na recenziju, prije distribucije), nije zatražilo dopunske informacije (npr. o kriterijima izbora proizvoda koji će se reklamirati), nije postavilo uslove o didaktičkim standardima koji bi taj materijal morao zadovoljiti.

Institucija od koje se očekuje da štiti interese učenika i roditelja, tako što će svoje odluke zasnivati na potpunom uvidu u relevantne činjenice i njihovoj stručnoj obradi i analizi, ovdje se pojavljuje kao instrument jaranskog dogovora. Dogovorio Kapo s premijerom, savjetnica poturila ministru na potpis, i 27.000 reklama za Porše, kupujmo domaće i kvalitetno osvane jedno jutro u svim sarajevskim školama. A čips i čokoladice, koje je to isto Ministarstvo stavilo svojim pravilnikom o ishrani na crnu listu, moraju se kupiti ukoliko se želi osvojiti nagrada.

Upoznajmo artikle da bismo voljeli domovinu

Na web-sajtu Udruženja Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH nema kriterija po kojima se postaje član Udruženja, odnosno opisanih standarda koje proizvod mora zadovoljiti da bi dobio markicu/znak i podršku udruženja. Time se možda može objasniti da se djeci polovni folksvagenovi auti predstavljaju kao domaći proizvod.

Admir Kapo, direktor Udruženja Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH, na naš upit o kriterijima za sadržaj izjavio je:

“Mi smo poslali upit svim preduzećima, u oko 70 kompanija, i jedini uslov je bio da su njihovi proizvodi stalno dostupni u prodavnicama na području kantona Sarajevo i to u svim prodavnicama. To je oko 70 kompanija. Konkretno DITA-e nema jer su oni ušli u neku svoju vlastitu kampanju i nisu bili zainteresovani.

Neke kompanije su plaćale, neke ne, u zavisnosti od onog što su željeli da vide u ovom našem materijalu, ideja je bila da djeca barem vide kako izgledaju svi ti domaći proizvodi, da ih znaju prepoznati kada ih vide u prodavnici, ali morate znati da je fond nagrada oko 30.000 KM i da smo štampali 27.000 ovih albuma, a sve to treba isfinansirati.”

Na naknadno postavljena pitanja –

Kada je Ministarstvu poslao zahtjev za saglasnost?

Koji su kriteriji Udruženja za dobijanje znaka Kvalitetan proizvod – Proizvedeno u BiH?

Šta određuje jedan artikal kao strani, a šta kao domaći? (Kako se u albumu našao Porše?)

Koje su sve kompanije bile pozvane da učestvuju, po kojem su kriteriju odabrane?

Koliko se od njih tražilo da plate rekamni prostor u albumu?

– Kapo je odbio odgovoriti, jer projekat nije obavezujući za učenike.

Savjetnicu Nihadu Čolić, čiji se potpis nalazi pored ministrovog, pitali smo kako objašnjava neusklađenost sadržaja albuma sa pravilnikom o ishrani i kako ocjenjuje tačnost tvrdnji u albumu, ali je i ona izbjegla da odgovori.

Do premijera Konakovića, ni nakon nekoliko pokušaja, nismo uspjeli doći.

Voditeljica programa zdrave ishrane u školama, a na osnovu Pravilnika o ishrani djece – učenika u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, čija primjena je počela početkom oktobra 2017. godine, Suada Karić, ne zna ništa o ovom projektu. Nisam vidjela taj album i ne znam o čemu govorite, niko me nikada nije konsultovao oko davanja te saglasnosti, kaže ona.
I Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata u DITA-i koji je inače i zamjenik direktora, tvrdi da njih niko iz Kupujmo domaće nije zvao: Znam ja ko su oni, ali nas niko nije zvao nikada ili nam nudio takvu neku saradnju i reklamu, nikada nisam čuo za to i baš mi je čudno jer mi smo školama pomagali i dok smo u stečaju bili.

Ukoliko ovaj slučaj ne dobije epilog u Ministarstvu, u vidu povlačenja saglasnosti i pokretanja disciplinskih postupaka za odgovorne, onda vrata sarajevskih škola ostaju širom otvorena za sve slične talove, vješto upakovane u par faksiranih rečenica o razvijanju patriotske svijesti. Drugim riječima: Ko ne voli Bosnu, nek ne vozi Porše.

Evropsko selo u BiH

Mreža savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine (mreSVUBiH) u narednom periodu kreće u implementaciju projekta „Evropsko selo u Bosni i Hercegovini.“

Evropsko selo (EU VILLAGE) je koncept unikatnog dizajna koji predstavlja kolekciju kulturnih centara od kojih će svaki predstavljati po jednu evropsku dražvu. Evropsko selo kao zajedničko mjesto pojedinačnih kulturnih centara predstavljat će Evropu u malom.

Svaka kuća bit će smještena na površini koja će imati stvarni oblik zemlje koju predstavlja, na taj način će iz ptičije perspektive cijelo selo imati oblik Evrope. Posjetitelji će imati priliku susresti se sa imovinom, kulturom, historijom i tradicijom evropskih zemalja. U prizemlju kuće nalazit će se baštinski elementi kulture koju kuća predstavlja, dok će gornji dio kuće služiti kao smještajni kapaciteti za posjetitelje.

Na placu Bosne i Hercegovine unutar sela bit će izgrađen trening centar koji će služiti za edukacijske sadržaje i konferencijske svečanosti kapaciteta do 100 ljudi. S obzriom da će evropske kuće predstaviti arhitektonsko nasljeđe ruralnih sredina, zamišljeno je da Evropsko selo također bude locirano u seoskoj ili prigradskoj sredini.

Mreža savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine implementacijom ovog projekta nastoji otvoriti nova radna mjesta za mlade, razvijati liderske vještine te osigurati uključivanje mladih u proces donošenja odluka. Pored toga, radit će na rješavanju problema segregacije i marginalizacije mladih u BiH te regionu i angažovati se na u procesu pomirenja.

Prednosti Evropskog sela su ušteda velikih količina novca koja se trenutno izdvaja za hotelsku uslugu kako bi se mladi mogli skupljati i biti aktivni. Osiguran prostor za sastanke, planiranje, osmišljanje kampanja svih struktura mreSVUBiH-a, kao i ostalih organizacija u BiH, regionu i Evropi. Centar za pomirenje, edukaciju i inovaciju te prilika za zapošljavanje.

Evropsko selo je potencijalna turistička atrakcija s obzirom da veliki broj turista iz sjeverne Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Češke prođe kroz našu državu kako bi doputovali do jadranske obale. Adekvatna reklamna kampanja bi povećala njihov interes da posjete Evropsko selo, ne samo da bi se odmorili od puta, nego da bi vidjeli interesantan spoj svih evropskih zemalja na jednom mjestu.

Projekat je predstavljen svim ambasadama u Bosni i Hercegovni, što je bilo ispraćeno individualnim sastancima između predstavnika Mreže i ambasadora ili zaposlenika kulturnih odjela ambasada. Naredni korak u implementaciji ovog projekta je otvaranje javnog poziva za sve općine u Bosni i Hercegovini za potencijalnu donaciju zemljišta.

Predstava “Bio je lijep i sunčan dan” sa titlovima na engleskom jeziku

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra u petak, 16. marta ponovo se izvodi predstava „Bio je lijep i sunčan dan“. Predstava se izvodi sa titlovima na engleskom jeziku.

Predstava „Bio je lijep i sunčan dan“ nastala je na dokumentu, na zapisu sjećanja Sarajki i Sarajlija na 2. maj 1992. godine. To je jedan od rijetkih ratnih dana o kojima postoji jasno sjećanje među različitim ljudima; oni koji se sjećaju bili su tada djeca, studenti, djedovi, borci, policajci, novinari, domaćice… Od njihovih sjećanja predstava slaže mozaik lijepog proljetnog dana koji će zauvijek promijeniti njihove živote prvog, od 1395, dana opsade Sarajeva.

Da li su sjećanja činjenice ili fikcija? Mogu li ona sačuvati istinu? Šta ne smijemo zaboraviti? Tragajući za odgovorima predstava „Bio je lijep i sunčan dan“ ponovo je na repertoaru SARTR-a.

Glumački ansambl SARTR-a kroz proces rada na predstavi vrlo angažirano i posvećeno, osim što propituje svoja lična sjećanja, uspostavlja odnos prema svjedočenjima drugih kao bi ispričao priču vezanu za grad i njegove stanovnike koji, i kad je bilo najteže, nisu ostali bez duha i nade.

Sarajevski ratni teatar SARTR je jedan od partnera projekta “Kultura svima!” koji provodi Udruženje “Novis” uz podršku Grada Sarajeva, a koji ima za cilj uvođenje audio deskripcije u kulturne aktivnosti u BiH. Članica glumačkog ansambla SARTR-a prvakinja Selma Alispahić i dramaturginja Nejra Babić će učestvovati u edukativnoj radionici gdje će kroz rad sa slijepim osobama proći proces pripreme audio deskripcije za predstavu “Bio je lijep i sunčan dan”.

Produkcija: Sarajevski ratni teatar i Festival MESS
Rediteljica: Tanja Miletić Oručević
Igraju: Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Maja Salkić, Snežana Bogićević, Amila Terzimehić, Benjamin Bajramović, Adnan Kreso, Sead Pandur i Jasenko Pašić
Dramaturgija: Dubravka Zrnčić – Kulenović
Scenografija i kostimografija: Lejla Hodžić
Muzika: Nedim Zlatar

Predstava je realizirana kao koprodukcija između Sarajevskog ratnog teatra i Festivala MESS, a u okviru Švicarskog kulturnog programa Zapadnog Balkana -“Network for Participative Cultures of Remembrance” .

Cijena ulaznice iznosi 10KM, a za studente i penzionere 5KM. Rezervacija ulaznica: 033 664 070 ili slanjem poruke u inboks https://www.facebook.com/sartr1992/.

Probijen još jedan rok za početak rada sa više od stotinu djece s poteškoćama

Nakon višemjesečne borbe Savjeta roditelja EDUS-a da nadležne institucije obezbijede nastavak programa koji se pokazao izuzetno efektivnim u radu sa djecom s poteškoćama u razvoju i trenutno bez alternative, danas je probijen još jedan rok u kojem su Vlada i Ministarstvo obrazovanja KS obećali rješenje problema.

Prvo polugodište borili smo se da ovaj problem uopšte bude ozbiljno razmotren i zahvaljujući ogromnoj upornosti uspjeli smo biti saslušani od strane Skupštine Kantona gdje smo iznijeli i svoj prijedlog u vidu Elaborata za osnivanje Naučnog centra za podršku inkluziji koji bi trebao ovaj problem dugoročno riješiti. Iako je Skupština KS podržala našu inicijativu te naložila Vladi KS da uradi sve što je potrebno da se djeci obezbijedi obrazovanje, naša djeca i dalje nemaju potreban program, a većina njih je trenutno primorana da bude kod kuće i bespovratno gubi dragocjeno vrijeme za razvoj.

Prvo se čekalo da Vlada budžetira potrebe za 2018. godinu i da Centar Vladimir Nazor, koji je predložen za nastavak implementacije EDUS programa nakon što je Zavod Mjedenica odbio, prikupi potrebnu dokumentaciju te od Općine Novo Sarajevo preuzme objekat koji je nominiran za ovu svrhu, tako da djeca nisu mogla krenuti ni početkom drugog polugodišta. Tada je obećano da će se sve procedure oko dokumentacije i angažmana dovoljnog broja stručnog kadra te fizička priprema objekta biti završeni najkasnije do 1. marta.

Nažalost, i taj rok je, evo, prošao i evidentno je da je još mnogo potrebno da bi djeca krenula sa programom u tom objektu i da je upitno hoće li to moći i u aprilu mjesecu. Zasad je tu zgrada koju je na korištenje dobio Centar Vladimir Nazor i koja je u toku mjeseca, uz pomoć djece iz Centra i Građevinske tehničke škole iznutra okrečena “u prvu ruku” tako da, što se fizičkog dijela tiče, ostaje da se prilagodi mokri čvor djeci manjeg uzrasta te izvrši hitna nabavka potrebnog dodatnog namještaja i opreme, što bi se i moglo završiti tokom mjeseca, ali je i dalje upitno da li će se uspjeti riješiti radni status, odabir i osnovna priprema za rad stručnog kadra u ovim prostorijama sa djecom koja već mjesecima čekaju i koja su time dovedena u stanje regresije.

Sporosti cijelog procesa uveliko je doprinijela “hajka” koju su organizirali pojedini uposlenici specijalnih ustanova, neke od nevladinih organizacija i roditelji čija djeca pohađaju ove ustanove i navodno su zadovoljni s njihovim radom te insistiraju na tome da se cijeli proces obustavi pod izgovorom traženja rješenja “za svu djecu s poteškoćama”. Osim što smo sablažnjeni njihovom nesolidarnošću, to nas neće spriječiti da i dalje tražimo ispunjenje osnovnih prava naše djece.

Odlučili smo biti konstruktivni i nastaviti pomagati i Centru Vladimir Nazor i Ministarstvu da što prije završi sa svim pripremama kako bi djeca krenula makar u aprilu. EDUS će također početi sa pripremama osoblja kroz rad sa manjom grupom djece unutar objekta Vladislav Skarić, čim se ustanovi lista odabranog kadra. Ukoliko se sa radom ne počne ni u aprilu, Svjetski dan svjesnosti o autizmu 2. aprila obilježavamo protestnom šutnjom, nakon koje svakom roditelju preostaje da djeluje samostalno i po vlastitom nahođenju.

Pozivamo sve zainteresovane medije da odgovore na pitanja zašto djeca sa poteškoćama još nisu krenula u školu traže od onih koji su odgovorni za ovu situaciju: premijer Kantona Sarajevo, Elmedin Konaković, ministar obrazovanja, nauke i mladih KS, Elvir Kazazović, stručna saradnica ministarstva obrazovanja, nauke i mladih KS, Nihada Čolić, predsjednica Skupštine KS, Ana Babić i direktor Centra “Vladimir Nazor“, Mersudin Kadrić.

Potrebna je hitna akcija za spas planeta

WWF-ova inicijativa Sat za planet Zemlju ponovno će ujediniti milijune ljudi diljem svijeta koji će tako pokazati svoju predanost planetu. Kako je naš zajednički dom suočen s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, najveći svjetski pokret za okoliš usmjeren je na mobiliziranje pojedinaca, poduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.

Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sydneyu 2007. godine, Sat za planet Zemlju danas se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Na Internetu, #EarthHour i srodni izrazi prošle su godine spomenuti više od 3,5 milijarde puta, a pokret je postao ključan faktor u popularizaciji klimatskih i okolišnih akcija diljem planeta. Budući da se globalna biološka raznolikost smanjuje zastrašujućom brzinom, Sat za planet Zemlju će se ove godine usredotočiti na djelovanje u smjeru biološke raznolikosti i prirode.

“Biološka raznolikost je temelj našeg živog planeta. Danas, kako guramo planet i njegove prirodne sustave prema rubu, Sat za planet Zemlju je naša šansa da iskoristimo svoju moć, kao pojedinci i kao kolektiv, da zaštitimo ovo tkivo života u zamjenu za sve što nam daje. Za dobrobit cijelog života na Zemlji kao i naše vlastite budućnosti “, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF International.

U proteklom desetljeću, WWF je kroz Sat za planet Zemlju pomogao temu klimatskih promjena prenijeti iz konferencijskih dvorana u boravke naših domova. Sada je trenutak da se isto učini s biološkom raznolikošću o kojoj smo svi ovisni. Kroz slogan ‘Connect2Earth’ (poveži se sa Zemljom) ovogodišnji Sat za planet Zemlju ističe najvažnije probleme zaštite okoliša. Kolumbijci će od vlade zahtijevati prestanak krčenja šuma do 2020. godine. Francuska Polinezija krenut će u zaštitu pet milijuna kvadratnih kilometara mora, dok će se Indijci obvezati na promjenu prema održivijem životnom stilu.

U našoj regiji WWF će kroz Sat za planet Zemlju istaknuti povezanost bioraznolikosti i klimatskih promjena. Sloganu ‘Connect2Earth’ WWF dodaje ‘Connect2Rivers’ i cijelu inicijativu usmjerit će na zaštitu slatkovodnih ekosustava, močvare, i važnih rijeka.

„ U Bosni i Hercegovini usredotočeni smo na močvare i hitnu potrebu za njihovom revitalizacijom. U Hrvatskoj inicijativu usmjeravamo na zaštitu rijeke Drave na kojoj je planirana izgradnja dviju hidroelektrana. Uskoro ćemo pokrenuti peticiju za njezin spas“, ističe Zoran Šeremet iz odjela za komunkacije WWF Adrije u BiH. „U Sloveniji privodimo kraju peticiju za spas rijeke Mure kojoj prijeti izgradnja osam hidroelektrana. U Albaniji je fokus na rijeci Valboni, gdje se grade dvije hidroelektrane, a u planu je i izgradnja dodatnih. “.

Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih vrsta na svijetu – 81 posto u posljednjih 50 godina – uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. Ovo smanjenje je više nego 100 puta brže od propadanja kopnenih vrsta. S našim slatkovodnim ekosustavima koji su već ugroženi postojećim hidroelektranama izgrađenim bez mjera zaštite okoliša, i s više od 2.700 novih brana planiranih u regiji, hidroenergetika je jedna od najznačajnijih prijetnji našoj bioraznolikosti. Gubitak slatkovodnih ekosustava smanjuje našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

„WWF poziva sve gradove da se uključe u Sat za planet Zemlju te još jednom zamrače svoja središta i ključne znamenitosti. Bosna i Hercegovina se u ovu inicijativu uključila, a broj gradova koji sudjeluju raste iz godine u godinu“, ističe Šeremet dodajući da je prošle godine više od 14 gradova isključilo svoju javnu rasvjetu.

Na danas pokrenutoj internetskoj stranici connect2earth.org svi su pozvani da napišu što za njih znače biološka raznolikost i priroda. Napravljena u partnerstvu s tajništvom Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda, ta platforma služi za osvještavanje o vrijednostima bioraznolikosti pokretanjem globalnih razgovora o temama kao što su klimatske promjene, zdravi oceani i održivo poslovanje. Taj projekt podržava Njemačko savezno ministarstvo zaštite okoliša, očuvanja prirode, graditeljstva i nuklearne sigurnosti, uz financiranje Međunarodne inicijative za klimatske promjene.

“Prijašnjih smo godina kroz sat vremena promislili o svojem otisku na planet i o akcijama koje možemo poduzeti kako bismo ga umanjili. Ove godine pozivamo sve pojedince da tijekom Sata za planet Zemlju razmisle što za njih znači priroda i koja je ključna uloga bioraznolikosti te kako je možemo zaštititi i živjeti u skladu s prirodom“, zaključuje Zoran Šeremet. WWF poziva sve ljubitelje prirode da posjete stranicu www.prirodazaljude.org na kojoj mogu saznati o vrijednostima prirode u svojoj zemlji.

Posjetite www.earthhour.org da biste saznali što se događa na lokacijama širom svijeta i pročitajte priče pojedinaca o tome što rade za naš planet. Ovo je naše vrijeme da osiguramo zdravu, održivu i klimatsku budućnost za sve.

Javni poziv za dodjelu stipendija Fonda Branka Inić

FOND BRANKA INIĆ raspisuje javni poziv za dodjelu stipendije redovnim studenticama pravnih fakulteta za period od 08.03. do 20.03. 2018. godine.

Želeći odati poštovanje i zahvalnost pokojnoj advokatici Branki Inić za sav nesebičan doprinos tokom života građanima/kama BiH i zaštiti ljudskih prava, Fondacija INFOHOUSE je pokrenula inicijativu „Fond Branka Inić“ za stipendiranje studentica Pravnog fakulteta.

Stipendija će biti dodijeljena osobi koja ispunjava slijedeće kriterije:

odlična studentica pravnog fakulteta
da redovno volonterski doprinosi društvu
da je iz kategorije socijalno ugroženih osoba

Uz prijavu, za ostvarivanje prava na stipendiju, studentica treba da priloži slijedeću dokumentaciju:

potvrdu o upisu godine studija kao redovna studentica (prvi put)
potvrda fakulteta o položenim ispitima sa prosječnom ocjenom
izjavu da studentica ne prima drugu stipendiju
kratak opis o volonterskom doprinosu društvu

Prijave slati na infohouse@infohouse.ba

Stipendija će biti dodijeljena 01.04.2018. godine.

Žene koje inspirišu

Povodom Međunarodnog dana žena 2018. godine, agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini predstavljaju 10 aktivistkinja koje svojim radom poboljšavaju živote žena u svojim zajednicama, te doprinose ostvarenju Ciljeva održivog razvoja na koje se svijet, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, obavezao.

Agencije Ujedinjenih nacija su u februaru pozvale bh. javnost da nominira žene koje ih svojim radom inspirišu. Cilj kampanje je prikazati različite aspekte ženskog aktivizma, uključujući žene na selu, u sportu, sprječavanje rodno-zasnovanog nasilja, političko učešće žena, te njihovu ulogu u izgradnji mira i sigurnosti. Borba za ljudska prava nije jednostavan proces, ona ne traje jedan dan, niti jedan mjesec. Aktivistkinje širom svijeta nas svakodnevno podsjećaju na to.

Indira Bajramović, Samira Hurem, Sanja Živković, Maja Gačić, Ranka Ninković – Papić, Hata Hurem i žene Kruščice, Sabiha Husić, Emina Bošnjak, Stela Kapidžić i Danka Zelić su bh. aktivistkinje koje su podijelile svoje priče, osvrćući se na važnost 8. marta i korake koje bosanskohercegovačko društvo još uvijek treba da preduzme u ostvarivanju rodne ravnopravnosti.

Međunarodni dan žena je samo jedan dan u godini kada se prisjećamo borbe za ženska prava, ali nikako ne smijemo zaboraviti da ta borba i dalje traje. Bosna i Hercegovina i dalje je tradicionalno društvo u kome se žene svakim danom bore za bolji položaj. Niže plate, duži periodi nezaposlenosti, ustaljeni stereotipi samo su neki problem sa kojima se suočavaju žene. Međutim, u svakodnevnom životu, žene pokazuju da su mogućnosti neizmjerne, te da borba za ravnopravnost nije uzaludna.