Sarajevo International Guitar Festival 2018

Sarajevo International Guitar Festival// EuroStrings// Young Stars// Pet koncerata// Takmičenja//Majstorske radionice// Guitar expo//

Koncertom hrvatskog gitariste Zorana Dukića u četvrtak, 26. aprila 2018. godine biti će svečano otvoren Sarajevo International Guitar Festival 2018! Repertoarski odabir koncerta čine neka od reprezentantnih ostvarenja proizašlih iz stvaralačke imaginacije D. Bogdanovića (1955), J. Dowlanda ((1563-1626), S. Gossa (1964), A. Barriosa (1885 – 1944), te u kontekstu literature za gitaru neizostavnog A. Piazzolle (1921–1992). Pomenutom muzičkom događaju, koji će biti održan u Domu Oružanih snaga BiH s početkom u 20.30,  prethodit će i svečano otvorenje Festivala zakazano za 20.15 sati.

Zoran Dukić jedan je od eminentnijih klasičnih gitarista našega vremena čije koncertne izvedbe ostavljaju jednako duboke impresije na publiku i kritiku. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Darke Petrinjaka, a dalje usavršavanje je ostvario na Hochschule für Musik u Cologni. Za vrijeme svojih „tour de force“ takmičarskih godina  Zoran Dukić briljirao je na zapanjujućem broju takmičenja, među kojima se izdvajaju oba osvojena “Andrés Segovia” takmičenja u Granadi i Palma de Mallorci. Također, na najznačajnijem gitarističkom takmičenju u Španiji – podržanom od strane Kraljevske porodice, nagrađen je specijalnom nagradom za najbolju interpretaciju španjolske muzike (nagrada je po prvi puta dodijeljena takmičaru koji nije bio španjolskog porijekla). Njegovi repertoarski odabiri kreću se od J.S. Bacha pa do savemenih kompozitora, a mnogi od njih svoja djela su upravo njemu posvetili.

Pored koncerta gitarističkog maga Zorana Dukića sarajevska publika biti će počašćena sa još četiri koncertna događaja na kojima će se predstaviti mlade gitarističke nade Young Stars okupljenje oko platforme EuroStringsa (Dom OSBiH, 27. i 28. april / 20.30h),  a tu su i koncerti Marthe Masters (Dom OSBiH, 29. april / 20.30h) te briljantnog Marca Sociasa (Dom OSBiH, 30. april / 20.30h).

Napominjemo i da će 7. festivalsko izdanje biti upotpunjeno aktivnostima poput Takmičenja u 6 kategorija, koje će okupiti neke od najuspješnijih mladih gitarista iz BiH, regiona i Evrope, a tu su i majstorske radionice koje će držati renomirani evropski profesori (Zoran Dukić, Pia Offermann, Martha Masters, Darko Karajić, Matej Freml, Thomas Offermann, Jure Cerkovnik, Antonio Rumenović, Patrik Vacik, Neno Munitić, Zoran Krajišnik, Srđan Tošić, Xhevdet Sahatxhija). Festivalski dojam biti će zaokružen izložbom Guitar expo, čiji je cilj promovirati regionalne graditelje instrumenata te njihova dostignuća široj javnosti i muzičkim profesionalcima.

Novitete i aktuelnosti vezano za Sarajevo International Guitar Festival 2018 pratite na web stranici www.sigf.ba, te FB profilu Sarajevo International Guitar Festival!

Ulaz na sva festivalska dešavanja je besplatan! Dobrodošli!

Koncertni program 7. Sarajevo International Guitar Festivala:

Četvrtak / Thursday, 26.04.2018.

20.15 / Dom OSBiH / Army Hall

Ceremonija otvaranja / Opening Ceremony

20.30 / Dom OSBiH / Army Hall

Koncert / Concert: Zoran Dukić (Hrvatska / Croatia)

Petak / Friday, 27.04.2018.

20.30 / Dom OSBiH / Army Hall

Koncert / Concert: EuroStringsYoung Stars – Solisti i Hor Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu / Young Stars – Soloists and Choir of the Academy of Music, University of Sarajevo

Subota / Saturday, 28.04.2018.

20.30 / Dom OSBiH / Army Hall

Koncert / Concert: EuroStrings Young Stars

Nedjelja / Sunday, 29.04.2018.

20.30 / Dom OSBiH / Army Hall

Koncert / Concert: Martha Masters (SAD / USA)

Ponedjeljak / Monday, 30.04.2018.

20.30 / Dom OSBiH / Army Hall

Koncert / Concert: Marco Socias (Španija / Spain)

Počinje 13. književni festival “Na pola puta”

Regionalni književni festival “Na pola puta” u Užicu koji počinje u nedjelju, 22. aprila, otvoriće se predstavljanjem „Male kutije“ Predraga Lucića, što će ujedno biti i svojevrstan omaž velikom prijatelju ovog festivala. Ovo je peto izdanje „Male kutije“ koja sadrži pet knjižica njegovih tekstova,  koji je bio gost ovog festivala od osnivanja.

Lucić je preminuo u januaru ove godine u 54. godini.

Narednih dana i večeri užički srednjoškolci i čitalačka publika imaće priliku da prisustvuju časovima i večernjim čitanjima književnih stvaralaca iz regiona. Gosti festivala su, Dino Bauk iz Slovenije, kolumnista nedjeljnika Mladina, Mira Otašević iz Beograda, dramaturgkinja, čiji je roman „Gorgone“  bio u najužem izboru za NIN-ovu nagradu ove godine, Dejan Atanacković, profesor  vizuelene umetnosti i kulture na univerzitetskim programima u Firenci i Sijeni, dobitnik je NIN-ove nagrade za roman Luzitanija, Barbara Matejčić, novinarka i književnica iz Zagreba, Mustafa Zvizdić iz Sarajeva pjesnik i romanopisac, Aida Šečić Nezirević, pjesnikinja, lektorica  južnoslovenskih jezika, srpski romanopisac Vladimir Pištalo koji živi i radi u Americi. Na festivalu će biti i Bojan Krivokapić, mladi  književnik iz Novog Sada, a stalni gosti festivala i ove godne su  Dejan Ilić iz Beogarda i Nenad Veličković iz Sarajeva, koji su među idejnim tvoracima Festivala zajedno sa profesoricom  književnosti u užičkoj Gimnaziji Ružicom Marjanović.

Festival će biti otvoren na Maloj sceni Narodnog pozorišta, trajaće do 26. aprila.

Pored časova koji se održavaju u Užičkoj gimnaziji, postoje i večernja čitanja na kojima nakon razgovora sa učenicima, gosti čitaju svoja djela. Takođe, organizuju se radionice dramskog, prevodilačkog i drugog sadržaja. Svaku festivalsku godinu prati poseban prateći program

Gosti užičkih gimnazijalaca ove godine su serdnjoškolci iz Sarajeva, Zagreba, Novog Sada i Rijeke.

Aktivnosti udruženja Akcija u Domu kulture Hrasnica

Udruženje Akcija sprovodi projekat pod nazivom „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“ u sklopu kojeg će se u Domu kulture Hrasnica u četvrtak 26. aprila 2018. godine, s početkom u 14 sati održat će se promocija kataloga izložbe “Domovi kulture u Sarajevu” autorice Lejle Kreševljaković.

Tom prilikom, prisutnima će se obratiti sama autorica izložbe, kao i Amina Bulić iz Udruženja “Akcija” i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Svi zainteresovani će imati priliku pogledati i samu izložbu koja je  rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja „Akcija“.

U sklopu projekta Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, a izložbom je prikazano pet objekata koji se nalaze na području Sarajeva, uključujući i sami Dom kulture Hrasnica. Prikupljena građa će biti dostupna na web platformi domovikulture.ba.

Dom kulture u Hrasnici bio je jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu.  U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo – FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji.

Dom kulture u Hrasnici otvoren je 23. oktobra 1954. godine.  Velika i tada veoma moderna građevina imala je kino salu sa 416 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom, učionicu i opremu za učenje stranih jezika, sale za konferencije i kulturno- umjetničko društvo, tri manje prostorije i veliki restoran. Biblioteka Doma je na početku imala oko 13 hiljada knjiga i oko 1.500 članova.  U Domu je djelovao Centar za stručno obrazovanje radnika FAMOS-a, koji je kontinuirano orgazirao različite seminare i kurseve namijenjene radnicima i njihovim rukovodiocima. Zavod za učenje stranih jezika je unutar Doma organizirao i kurseve stranih jezika, koje je godišnje pohađalo stotine radnika.

Upravnik Doma kulture bio je Dodo Semić. Arhiv BiH posjeduje jedan od njegovih izvještaja upućenih  gradskom Savjetu za kulturu, u kojem se navodi  da je tokom sezone 1958./59., Dom posjetilo više od 116 hiljada ljudi. Dokumentovano je kako je te godine, u Domu kulture u Hrasnici prikazano preko 300 filmskih, te 16 pozorišnih predstava, kao i da su organizovani mnogi koncerti, plesne večeri, izložbe, akademije i različita predavanja. Posjetioci Doma kulture su te sezone imali priliku gledati čak i pet boks mečeva.

Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta .

Rat i postratni ekonomski kolaps Fabirke motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

Projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja Akcija početak je prijeko potrebne informisane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima.

Dom kulture Hrasnica istog dana bit će domaćin i sastanaka Koordinacionog odbora i  Treće godišnje Skupštine mreže Kultura 2020. Kultura 2020 je jedina mreža kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca u BiH koja artikuliše zajedničke interese kulturnog sektora u našoj zemlji. Koordinacioni odbor sastat će se u 10 sati, dok će Skupština početi u 12 sati, a središnja tema će biti rasprava o smjernicama za učešće nezavisnog kulturnog sektora u izradi strateških dokumenata kulturnog razvoja u projektima poput Evropske prijestonice kulture za koju će se ove godine kandidovati dva bh. grada- Banjaluka i Mostar. Još jedna važna tema biće izrada registra kulturnih institucija i organizacija u BiH.

Navedene aktivnosti dio su  napora koje Udruženje Akcija poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak.

Promocija kataloga dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

Akcija čišćenja otpada na Dobrinji

Zaposlenici Konzuma i volonteri „Let's Do It“ projekta danas su uspješno proveli akciju čišćenja šireg područja Dobrinje. U akciji koja je trajala tri sata, više od 50 učesnika otklonilo je otpad sa zelenih površina, te je tom prilikom sakupnjeno više od 150  vreća otpada zapremine 120l.

„Neodgovornost građana i niska svijesti o zaštiti okoliša i životne sredine je nešto s čim se svakodnevno susrećemo. Nepropisno odlaganje otpada i uništene zelene površine slike su naše svakodnevnice što posebno dolazi do izražaja u proljeće. Ali postoje entuzijasti, poput nas u “Let's Do It” projektu, koji se ne mire sa trenutnim stanjem i u saradnji sa našim partnerom Konzumom danas smo očistili Dobrinju koja sada čista dočekuje Dan planete zemlje – 22.april.“ – rekao je Junuz Elkaz, koordinator „Let's Do It” projekta.

“Dobrinja je jedno od ljepših naselja u Sarajevu koje krase mnoge zelene površine, te vjerujemo da smo realizacijom današnje akcije učinili da ovo naselje sada izgleda još ljepše, a ujedno želimo podizati svijest o važnosti brige o okolišu. Svoju društvenu odgovornost Konzum je ove, kao i prethodnih godina, iskazao saradnjom sa volonterima “Let’s Do It“ projekta kroz zajedničku akciju čišćenja u kojoj su učestvovali i Konzumovi zaposlenici. Konzum već dugi niz godina prati najsavremenije trendove zaštite okoliša te je tako 2012. godine uspješno certificirao Sistem upravljanja okolišem prema normi ISO 14001 i postao prvi trgovački lanac u Bosni i Hercegovini sa ovim međunarodnim certifikatom. “- istakla je Selma Ovčina, PR menadžer Konzuma.

Ovom prilikom najavljena je velika akcija čišćenja „Let's Do It – očistimo zemlju za 1 dan“ koja će biti održana sinhronizovano u jednom danu 15. septembra 2018. godine u više od 150 zemalja širom svijeta.

 

 

Promocija knjige “I sreli su medu” autorice Nine Tikveše

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju knjige „I sreli su medu“ autorice Nine Tikveše. Promocija knjige održaće se u okviru programa „Proljeće u Buybooku“ u četvrtak, 19. aprila u 19:30 sati. Razgovor sa autoricom vodiće Kristina Ljevak.
Sretni/e smo što je s književnim, dugo čekanim prvijencem, Nina Tikveša postala članica Buybookove literarne porodice te što je bosanskohercegovačka književnost postala bogatija za jedno novo autorstvo izbrušenog stila, posvećeno margini i svima onima deprivilegovanim koji/e se u ovom vremenu i ovim okolnostima „nisu snašli“.

Naslov „I sreli su medu“ može zavarati i učiniti da pomislimo kako je riječ o čudesnom svijetu životinja ili infantilnom pripovijedanju o čarobnoj šumi.
Budući čitatelji/ce brzo će otkriti ironijski otklon prema izbjeglištvu, preživljavanju i prekarijatu. I znati da imaju sagovornicu sa izvanrednim smislom za humor i vrhunsku prozaistkinju. Smijeh, zbog znalačke upotrebe humora, prekinuće priče o nasilju u emotivnim vezama, bolestima ovisnosti, životu u ženskom zatvoru i porodicama koje su potomcima u amanet ostavljale najčešće samo nasljedne bolesti.
Knjiga priča „I sreli su medu“ je utočište za sve nesrećne i nezbrinute, za sve Bose i Bureke, za one koji/e su spas od vlastitog života tražili na pogrešnim mjestima.

Nina Tikveša rođena je 1974. godine u Beogradu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo. Radila je kao lektorica, kolumnistica i novinarka u printanim i TV medijima.
Živi i ne radi u Sarajevu.

Nakon promocije autorica će potpisivati knjige i družiti se s gostima.
Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH i Hrvatske, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 19,00 KM.
Knjiga “I sreli su medu” na promociji i tokom trajanja “Proljeća u Buybooku” biće dostupna po promotivnoj cijeni.
U dodatku možete pronaći recenzije knjige Feride Duraković i Nedžada Ibrahimovića, fotografiju autorice, pozivnicu za promociju i naslovnicu koju je dizajnirala Aleksandra Nina Knežević.

Nina Tikveša, I sreli su medu, kratke priče

Taman kada je Bilbo Bagins pridošlice ponudio čajem, na list knjige kapnulo je ulje i razlilo se u fleku. Osjetila sam da i meni kapa po glavi, zatim podigla pogled i shvatila da je to ujnina turšija.

U ove dvije rečenice ogleda se cijela knjiga priča Nine Tikveša: svijet iz najdražih knjiga naglo presječen svijetom mračne stvarnosti u kojoj se ne snalazimo.

Ovo je po svemu neobična knjiga priča. Čak izvan ovog našeg vremena aktuelna je do posljednjeg slova. Počevši od naslova, vidimo taj oneobičavajući, namjerno infantilan prosede: „I sreli su medu“. Priča po kojoj je knjiga nazvana je stožer oko kojeg se okupljaju Ninine ostale priče u neveliku, tužnu i veselu savremenu priču (možda jednom i roman?) o životu usamljenih gradskih djevojčica, djevojaka, žena, starica… produženu priču o osami gorkog ženskog, priču koja se dešava ne samo ovdje i ne samo sada – mada odavde i od sada polazi i u njoj se literarno samjerava.

Ako bi se „žensko pismo“ moglo opričati kratko (a da se ne opanjka ili unizi), onda bi to bila slika svijeta iz ženske perspektive. U ovom slučaju to je zabačeni ćošak svijeta u kojem žive  preosjetljivost, sklonost patnji koju svijet ne primjećuje, nepraktična kreativnost –  promatračka i defanzivna, a istovremeno mudra i prosvjetljujuća, nabijena suptilnom ironijom, a pokatkad (kad se više ne može u vlastitoj koži!) i ciničnim komentarima svakodnevice.

Djetinjstvo s knjigama, mladost ispunjena ranim jadima, nezaposlenost, nerazumijevanje sredine, izzglobljenost iz stvarnosti, nesposobnost da se uklopimo u opšti tok (hetero)normativnog svijeta, ženska teška tišina na mjestima gdje bi muškarac pukao i sve oko sebe izmlatio ili razorio… Živa je ovo knjiga, sasvim živa. Diše – ponekad teško, sipljivo, kao borbena islužena starica koja u bolničkoj sobi brije nekog skoro nepoznatog a bliskog muškarca; ponekad ubrzano, mahnito, kako kuca srce uzbuđene djevojke koja pokušava da se uklopi u opšti est/etički kod okoline; ponekad siktavo, kao zmijica koju su zaokružili neprijatelji a ona je svoj otrov potrošila na samu sebe i nema odbrane.

Ove priče su koliko tegobne toliko i zaljubljene u svoje junakinje: kako god da ih autorica opiše, grubim riječima koje ranjavaju ili skalpelski preciznim konstatacijama, njeni likovi ostaju uvijek nekako dragi, voljeni, zaštićeni ako ničim drugim onda njenim riječima. Nema drugog oružja za odbranu od nesreća koje se događaju dobrim ljudima, posebno dobrim ženama; žalac zla ovi likovi okreću najčešće protiv samih sebe, završavajući u izolaciji raznih vrsta, u svojim nepametnim/prepametnim i nefunkcionalnim glavama, gdje leži cio njihov raskošan a praktično nikome potreban svijet.

Nina Tikveša je spisateljica od knjiga i posmatranja: to dvoje, ljubav prema knjigama koje su nas oblikovale i posmatranje surovog okolnog svijeta i darvinovskog društva, nude nam čudesan književni rezultat – priče koje se piju kao čaj od nekih samo autorici poznatih trava: povraća ti se koliko je čaj gorak, ali kad na kraju stigne u želudac, umiri mučninu i pripitomi bolest  − posebno bolest duše.

Autorica ove knjige kao oblik svoje pobune nudi nam pažljivo osmišljene priče u kojima ćemo se prepoznati, kao u bajkama. Ovaj svijet je zla maćeha, neosjetljiva na ljudsku patnju nevoljene pastorke, danas u vremenima tranzicije, nezaposlenosti, politike, nepravde, socijalne isključenosti, siromaštva, ružnoće i ljepote ljudi s margina koji se nisu „snašli“…

Usred svega toga živi Ninina neprilagođena, pametna „likica“, koja će nam se svima osvetiti tako što će nas staviti u svoje priče. Pametnom bi i to bilo dosta da se zamisli u kakvom svijetu žive žene iz ovih priča: u svijetu bez junaka našeg doba.

Ali junakinje sazrijevaju… I spisateljice.

                                                                                                                                      Ferida Duraković

 

 

Nina Tikveša, I SRELI SU MEDU

(kratke priče, recenzija)

 

«I sreli su medu» je knjiga priča koje pripovijeda ženski narativni subjekat zainteresiran za tzv. granične životne situacije kao što su smrt, sudbinska ljubav, spas od (teškog) života, kuća i beskućništvo, domaćinstvo i izbjeglištvo, ljubav i briga, strah, nada, rat i mir… Iz tog razloga bi se moglo reći kako su i njeni likovi sa društvene margine. Djevojka čiju teglu turšije u vlaku zamijene za podmetnutu bombu, ulična prodavačica sa svojom uličnom ljubavi, djevojčice od kojih u izbjeglištvu zaziru njihovi prvi rođaci, studentice intelektualke koje rade na pijacama, likovi iz djetinjstva koji metamorfoziraju u odrasla čudovišta, stare žene koje deveraju sa svojim «malim crnilima» zaborava, romantični profesori književnosti koji izvršavaju samoubojstva, strasne udavače sa svojim pogrešnim životnim izborima, stranci koji «s vatom u ušima» (u)padaju u živo blato bosanske mitske svijesti i «nekulture», osavremenjeni i autoironizirani likovi iz priča za djecu, markesovske babe koje pričaju svoje beskrajne izmišljene priče, izgubljene slikarice, djevojke iz zatvora itd, i tim redom.

Ali, budući da je temeljno uvjerenje naratorice (čitaj: unutarnji kontekst priča) da je margina (i) sve ono što likove okružuje, da je, dakle, svuda okolo, a oni u centru, iz priča se zato, primjera radi, ne može izvući nikakav kritički ili emancipatorski socijalni stav. Na prvi pogled jednostavne, uronjene duboko u vječnu i mučnu tranzicijsku stvarnost, sa likovima koji su sa tzv. dna hranidbenog društvenog lanca, Ninine priče su opet pune neke čudne vedrine i raspoloženja koje se dotiče apsurda kao elan vital iz filozofskih crtica Emila Ciorana. Teško je prepoznati izvore toj čudnoj vedrini i tom autoričinu vitalnom apsurdu, pa vas, možda baš zbog toga, one često povedu razdjelnicama plača i smijeha, nade i beznadnog pada, poroka kao društvene devijacije i užitka u poroku kao izboru, često ćete uz njih biti nasmijani i pokatkad će vam poteći suze, nekad ćete se zapitati oko smisla priče, nekad će vam on curiti između prstiju ostavljajući svoj trag u prisjećanju i naknadnom razmišljanju. Priče Nine Tikveše donose pred čitaoce život koji je jeste težak i mučan, ali je u njima ona (pripovjedačica u prvom licu) uvijek blaga i humoristična, cinična (alegorijska) ali ne i sarkastična (metaforična), i njeni likovi, ma kako čemerno svoje živote živjeli, do kraja su ispunjeni dvostrukim smislom, smislom priče i pričanja i smislom vjere u svoje «sada i ovdje». «Do balčaka» srasli sa svojim sudbinama, oni trpe i troše svoje živote do onog i onakvog kraja na kojem više ne preostaje nikakav višak za moguću pouku, eventualnu naknadnu odluku, ili, ne daj Bože, kakvu pseudo-humanističku kritiku stanja svijesti ili stanja svijeta. Drugog svijeta nema, drugih gradova nema i drugoga života nema. Zato, oni žive strasno, bez rezerve i do kraja jer, cio svijet i nije ništa drugo, nego samo jedan cio život.

«Turšija ubica» i «Klaro, turšijo», doslovno i metaforički (proceduralno) okvirne su priče knjige. Na izvjestan način, one su i jedna vrsta njena unutarnjeg manifesta, ili neka vrsta autoričina programa. Dok u prvoj priči djevojčica skriva teglu turšije (u svoj njenoj simbolici doma i obitelji) u WC vlaka kojim putuje – a koju će u fobičnoj atmosferi putnici prepoznati kao eksplozivnu napravu i tako cijelu priču smjestiti u humoristično-groteskni (auto)biografski registar o prosutom i izgubljenom djetinjstvu – u posljednjoj priči Klara, lik iz romana za djecu Johanne Spyri, sve je ono što bi Heidi htjela da bude, pažena i mažena, čuvana i, ne na kraju, i izliječena od bolesti i svijeta, zaliječena žrtvom i prijateljstvom. Klara i Heidi su dva simbola djevojačkog odrastanja. Jedna bolesna djevojčica ozdravljuje, jedna zdrava se razbolijeva; objema, ljubav je agens od koga samo jedna profitira.

Ove dvije okvirne priče knjigu Nine Tikveše, moguće, pomjeraju i u pravcu romana. Jednako to čine svojim alegorijama o odrastanju, o bolu i ljubavi, kao i metodom svoga intertekstualnoga referiranja na općepoznatu i, sada, i drugačije pročitanu lektiru. Posredne, ali nikada (pre)naglašene reference na film, književnost, muziku i kazalište, autorica koristi ne samo kao stilske pozajmice (u funkciji narativne montaže, npr.) nego i kao (i) kao agense, odnosno, pokretače osnovne radnje, a da, pritom, nije riječ niti o ironiziranju (na razini stila), niti o kritici (na razini djelovanja njenih likova).

Nina Tikveša maestralno barata jezikom, posjeduje perfektan pripovijedni stil, visprena je i maštovita u prepoznavanju detalja važnih za precizno i efektno uobličenje likova, uvjerljiva je u pripovijedanju o jednom svijetu koji je humorističan i gorak, na momente tužan i depresivan, ali, naš, ovdašnji i svakodnevni. Pričajući iz svijeta okrutnog patrijarhata i svijeta pogubljenih etičkih vrijednosti i općeg socijalnog beznađa, njen narator, usprkos svemu, ostaje vedar i fatalistički odan sudbini i životu za koje najveću snagu crpe iz činjenice da još može da priča o tome kako je nekada i on «sreo medu».

 

 

Nedžad Ibrahimović

 

 

Školegijum: “Koeficijent 50”

preuzeto sa: http://skolegijum.ba

U ovom tekstu analiziraćemo odgovor ministra obrazovanja na zastupničko pitanje, s ciljem da ukažemo na očiglednu sabotažu demokratskih procedura. Zaključci ove analize mogu biti osnova za definisanje stranačkih izbornih programa, ali i za redefinisanje učešća međunarodne zajednice u reformi obrazovanja u BiH.

I. Pitanja

Zastupnik Mario Vukasović je na 40. radnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj dana 4. aprila 2018. godine, u okviru tačke dnevnog reda Poslanička pitanja, inicijative i odgovori, a u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo, postavio zastupničko pitanje:

1. Nakon što je preduzeće Eding telecom u posljednje dvije godine dobilo posao vrijedan 2 miliona KM u dvije godine za projekat elektronskih učionica, a zatim i licencu od Ministarstva za oblast obrazovanja odraslih, sada su dobili i posao obuke nastavnika iz informatike za prvi i drugi razred u vrijednosti od 200.000 KM. Koja je referenca na osnovu koje je baš ova kompanija odabrana, da se njima baš dodijeli toliki novac, s obzirom na to da su osnovani prošle godine?

2. Zašto nisu objedinjene sve nabavke iz oblasti vatrodojave i nabavke opreme za skijanje nego je Ministarstvo novac posebno prebacivalo svakoj školi i na taj način izbjeglo tendersku proceduru?

3. Zašto je Ministarstvo kod nabavke golova izabralo najskuplju ponudu i za 136.000 KM nabavilo 45 umjesto planiranih 96 golova, kolika je bila prvobitna ponuda?

II. Odgovor

Odgovor ministra Elvira Kazazovića analiziraćemo rečenicu po rečenicu. Njegove rečenice su istaknute.

1. (Zahvaljujem, predsjedavajuća, i koristim priliku da vas sve pozdravim, kao i gledaoce kraj malih ekrana.) Želim da odgovorim na pitanja uvaženog zastupnika Maria Vukasovića koja se odnose na problematiziranje određenog dijela javnih nabavki u sektoru za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Ukupno 42 riječi, ništa konkretno. Izjava želim da odgovorim je suvišna. Ministrova je obaveza da odgovori.

2. Napraviću kratki uvod: obzirom da dolaskom nove Vlade, što se tiče resora obrazovanja, napravili smo velike reforme, hrabro, istrajno i odlučno, u cilju da promijenimo dosadašnji sistem koji nije bio funkcionalan, prije svega u resoru obrazovanja i tako, ne povećavajući budžet resornog ministarstva, uspjeli smo da jednim racionalnim pristupom, koji je nekad bio i dosta ambiciozan od strane nas, zaustavili te negativne procese i negativne interesne grupe i ostvarili višak vrijednosti i na taj način te vrijednosti uložili u opremanje, u infrastrukturu škola, u osiguranje škola i sve ostale.

Ukupno 90 riječi. Još uvijek nema odgovora na pitanje.

Tvrdnja da su napravljene velike reforme nije tačna. Tema nije u vezi sa postavljenim pitanjem. Ne postoje analize funkcionalnosti dosadašnjeg sistema, pa je i taj dio izjave proizvoljan, i kao takav nebitan. Drugi dio rečenice je konfuzan. Ministar obrazovanja očigledno nije u stanju sastaviti složeniju rečenicu. I dalje ne znamo: šta su bili negativni procesi, šta je ambicioznost u racionalnom pristupu, ko čini negativne interesne grupe (i šta je njihov interes?), kako je ostvaren višak vrijednosti, šta je višak vrijednosti, i od čega, u obrazovanju, koliki je on tačno bio i gdje se tačno uložio. Bez svih ovih detalja, iskaz je, još jednom, proizvoljan, dakle nebitan, i suvišan.

3. Na taj način smo stekli jako puno neprijatelja, znači tih interesnih grupa koje pokušavaju na bilo koji način da ospore taj naš uspjeh problematizirajući, uglavnom kod javnih nabavki, one najznačajnije naše projekte koje je javnost prihvatila sa oduševljenjem.

Ukupno 38 riječi.

Tvrdnja da je javnost prihvatila najznačajnije projekte s oduševljenjem je također proizvoljna. Ministarstvo nije radilo istraživanja javnog mnijenja na tu temu.

Ministar svoj proizvoljni utisak o radu (svog) ministarstva, nepotkrijepljen relevantnim činjenicama, nevezan za temu, sada namjerava povezati s temom, tako što pitanje zastupnika dovodi u vezu sa interesnim grupama koje se protive: a) reformama, b) opremanju škola, c) osiguranju škola, d) izgradnji infrastrukture. Insinuira da je i zastupnik Vukasović dio te interesne grupe. I dalje ne znamo koje niti koji su njeni motivi za destrukciju obrazovanja.

4. (Prvo pitanje se odnosilo na nabavku i opremanje elektronskih učionica.) Uvaženi zastupniče Vukasović, jednoglasno ste donijeli budžet u kojem jedna od stavki budžeta resora za obrazovanje, nauku i mlade je bila i elektronske učionice.

Ukupno 34 riječi.

Činjenica da je budžet donesen jednoglasno nema nikakve veze s pitanjem kako je nabavka izvršena. I ponovo nebitno. Pominjanjem zastupnika, i korištenjem množine, uz jednoglasno, odgovornost se želi prebaciti na Skupštinu.

5. Procedura nalaže da se formira komisija za javne nabavke. Komisiju za javne nabavke čine eksperti iz Kantona, ne samo iz resora, nego iz Kantona koji su na raspolaganju i ta komisija ima zadatak da izvrši javnu nabavku i to je jedan proces u kojem svi oni koji imaju ambicije da apliciraju imaju mogućnost da utiču i na tendersku dokumentaciju, da se žale Agenciji za javne nabavke u svim procesima te javne nabavke.

Ukupno 72 riječi.

Pitanje je bilo, podsjetimo se: koje su reference kompanije kojoj su dodijeljena sredstva. Ministar ovdje drži lekciju, smušeno i nejasno, o proceduri, koja je poznata, propisana, i koju zastupnici znaju. Po svemu sudeći, ministar se obraća TV gledaocima, koje želi uvjeriti u zakonitost i korisnost svoga rada. Cijeli iskaz je, međutim, ponovo nerelevantan.

Saberimo: 348 riječi, a još nema odgovora ni na prvo od tri pitanja.

 

6. U ovom slučaju ste spomenuli konzorcij koji je uspio da prođe i da realizuje ovaj projekat u kojem se nalaze, mislim da su dvije firme kao konzorcij, da su prošle kod nabavke elektronskih učionica i poslije to povezujete sa da je jedna od tih firmi, to jest jedan od vlasnika te firme, kasnije, takođe po zakonu o obrazovanju odraslih, to je prvi zakon koji ste jednoglasno donijeli kao Skupština, i koji je jako značajan zakon da uredi oblast obrazovanja odraslih, rekli ste da jedan od tih firmi, od osnivača, je kasnije osnivač jednog centra za obrazovanje odraslih, a to je prvi centar koji je registrovan u Kantonu Sarajevu.

Ukupno 109 riječi.

Zastupnik nije pominjao konzorcij, nije pominjao nikakve firme, nije pominjao vlasnika firme. Još uvijek nema odgovora na pitanje. Ponovo se odgovornost prebacuje na Skupštinu (prvi zakon koji ste jednoglasno donijeli…). Pitanje se odnosilo na firmu Eding telecom. Iz 109 riječi ministra nije jasno ko je konzorcij, koliko firmi je umiješano, ko je čemu i čega osnivač, o kakvom se centru radi… Ponovo elementarna nesposobnost da se sastavi jasna izjavna rečenica i odgovori na jasno na postavljeno pitanje.

7. I problem se javlja kada kod javnih nabavki taj centar kao prva osnovana organizacija, dobiva prvu javnu nabavku za edukaciju nastavnika, to jest učiteljica informatike jer smo uveli nastavni predmet informatiku od prvog razreda, kada Elektrotehnički fakultet nije konkurentan.

Ukupno 39 riječi.

Kakav se problem javlja? Ministar zastupničko pitanje doživljava kao problem? Ali, najzad, naziremo nešto nalik odgovoru. Neki je novoosnovani centar (privatna firma) dobio posao da obrazuje učiteljice, iz oblasti kojom se bavi Elektrotehnički (javni) fakultet. Razlog: ETF nije konkurentan. Zašto nije? Ne znamo.

8. Moram da kažem da je moja obaveza, kao i resornog Ministarstva, da poštujemo zakon i da smo mi molili kolege sa ETF-a da se registruju za oblast obrazovanja odraslih jer na drugi način nemaju mogućnost da prođu, nisu uopšte u mogućnosti da budu ravnopravni i da na taj način ostvare javnu nabavku kod obrazovanja odraslih.

Ukupno 56 riječi.

Dakle, ETF nije konkurentan jer nije registrovan, po zakonu, koji je donesen nedavno, i vrlo vjerovatno s ciljem da se angažuje privatni sektor. Odgovor na pitanje, kakve reference ima firma osnovana prije godinu dana, glasi: jer jedina ona ispunjava uslove Zakona o obrazovanju odraslih. Ukupno: 8 riječi.

9. (Sljedeće pitanje odnosi se na nabavka vatroopreme). Znači, mi smo kao resorno ministarstvo opredijelili se da praksu noćnih čuvara koja je postojala 15 godina i koja nas je koštala na godišnjem nivou skoro 5 miliona maraka zaustavimo i da napravimo ogromne uštede i da škole opremimo vatrodojavom, alarmnom dojavom i nadzorom i na taj način ostvarimo mogućnost za osiguranje škola i ušli smo u projekat osiguranja škola gdje se ovom prilikom problematizira nabavka vatrodojave kada, a sada moram spomenuti i način trezorskog poslovanja, kada mi imamo plan nabavki u toku godine, međutim, na kraju kalendarske godine sva sredstva koja nisu utrošena kroz projekte, gdje nisu uspjele se sprovesti javne nabavke, idu na saniranje deficita, stav ove Vlade je bio da se ne bavi isključivo saniranjem deficita koji je napravila prethodna vlada, već da pokuša da realizuje jako značajne projekte za sve resore.

Ukupno 143 riječi.

Ministar govori o uštedi na noćnim čuvarima: oni su otpušteni, a umjesto njih je uveden sistem vatrodojave i protivpožarnog osiguranja (od materijalne štete?) škola. Kolike su te uštede: ne znamo; da li je proces završen: ne znamo. Ali znamo da nije odgovor na pitanje:

Zašto nisu objedinjene sve nabavke iz oblasti, čime se zaobišla tenderska procedura?

U drugom dijelu rečenice spominje politiku vlade prema deficitu prethodne vlade. Ovdje se odgovornost prebacuje na prethodnu vladu, koja je stvorila neki deficit, a koji se ranije rješavao na račun neuspješnih javnih nabavki. To je nova tema, i nema veze s pitanjem, a iz konfuzne rečenice svejedno ne znamo ništa više: ni da li se i kako deficit sada rješava, koji su značajni projekti, ko i kako odlučuje o toj značajnosti, na koje se resore misli. Problematizira se i trezorsko poslovanje, i to nejasno: šta nije uredu s trezorskim poslovanjem?

10. U ovom slučaju, obzirom da smo imali veliki broj inspekcijskih prijava zbog čega škole u Kantonu Sarajevo nemaju vatrodojavu, opredijelili smo se da dio sredstava direktno preusmjerimo, znači, to je bila odluka, a mogu povezati i skijanja odmah, odluka Vlade i kod skijanja kada dio neutrošenih sredstava preraspoređuje na škole u cilju da se realizuju ovi projekti, da se stvore normalni uslovi za funkcionisanje škola.

Ukupno 65 riječi.

I nema odgovora na pitanje zašto se izbjegla tenderska procedura. A za skije, odgovornost je prebačena na Vladu. Pri tome, kupovina skija nema nikakve veze s normalnim funkcionisanjem škola. Nismo dobili odgovor, i sada bi se ovim pitanjem (izigravanje zakona) moralo baviti tužilaštvo.

11. Koristim priliku da čestitam, često me zastupnik Sejo Bukva pita zbog čega ne spomenem, znači, na inicijativu zastupnika Seje Bukve i na vaše prihvatanje i na veliko prihvatanje Vlade, realizovali smo jedan istorijski projekat, to je škola skijanja, gdje ponovo pojedinci, a znamo o kojim se portalima radi, pokušavaju da problematiziraju javnu nabavku skija gdje se Vlada opredijelila da sredstva prebaci školama i da škole direktno nabave opremu i da na taj način preko 4000 učenika nauči vještinu skijanja.

Ukupno 80 riječi.

Postavljeno pitanje koristi kao priliku da čestita. Kome? Sebi, ili zastupniku Bukvi. Pri tome, projekat nije dovršen, nikada nije bio u formi projekta razrađen i predstavljen. I ovdje se odgovornost prebacuje na Vladu (Vlada se opredijelila da sredstva prebaci…) Odgovor bi onda bio: Ministarstvo nije provelo zakonsku proceduru jer je Vlada riješila da sredstva podijeli na drugi način? Dovoljno je bilo i 15 riječi, iako taj odgovor ne bi bio dovoljan. Ko je u Vladi tako odlučio? Ko je izabrao Intersport i njemu mimo tendera prebacio pola miliona?

Ponovo se pominju neprijatelji, portali i pojedinci, koji problematiziraju rad ministarstva. TV gledaoci bi trebalo da zaključe da problema u radu nema, da je sve urađeno po zakonu, a da je zastupničko pitanje rezultat kampanje koja se u medijima vodi protiv ministra i Ministarstva. Insinuira se, ponovo, da su zastupnička pitanja postavljena zlonamjerno.

12. (I zadnja nabavka koju takođe pominjete je nabavka sigurnosnih golova.) Nakon nemilog događaja koji se desio na Dobrinji kada je stradao dječak zbog loše opreme, tada ovih golova, Federalno ministarstvo se opredijelilo da izdvoji dio značajnih sredstava za sve škole na području BiH u cilju da se počne nabavljati ta sigurnosna oprema, znači sigurnosni golovi koji su licencirani u EU i mi smo dobili dio sredstava i krenuli u tu javnu nabavku.

Ukupno 73 riječi.

Počinje se istorijatom, ali ponovo konfuznom rečenicom, bez jasnije uzročno-posljedične veze među događajima: a) nemio događaj (pogibija dječaka); b) investicija Federalnog ministarstva; c) kretanje u javnu nabavku.

Ne zaboravimo: Pitanje je bilo zašto je Ministarstvo kod nabavke golova izabralo najskuplju ponudu i za 136.000 KM nabavilo 45 umjesto planiranih 96 golova, kolika je bila prvobitna ponuda?

13. Imali smo tri pokušaja gdje nikada se nije, a nije bio uslov najniža cijena, već da se zadovolje certifikati koje je predvidjelo Federalno ministarstvo, aplicirali smo i tek u četvrtom pokušaju pojavljuje se firma sa tim certifikatima koja je ostvarila javnu nabavku.

Ukupno 42 riječi.

I dalje istorijat, bez konkretnog odgovora. Iz rečenice se naslućuje da u prva tri pokušaja nijedna ponuda nije imala certifikat o sigurnosti. Ministar provlači kroz odgovor da uslov nije najniža cijena nego certifikat, što je samo polovično tačno. Uslovi koji se ne isključuju su i najniža cijena i certifikat!

14. Mi smo insistirali da se ovo ponavlja iz razloga što bi bili poslije, ako bi se desio neki nesretni slučaj, rekli bi evo imali ste sredstva, imali ste sve, niste nikada to realizovali, vratili ste sredstva Federalnom ministarstvu i zbog toga smo bili istrajni i hvala bogu da smo ovaj uspjeli sprovesti tu javnu nabavku gdje nam se problematizira da je jedna firma odbijena zbog niske cijene, a to je, kako me je komisija upoznala, po Zakonu o javnim nabavkama.

Ukupno 80 riječi.

Objašnjava se motiv, iako se on ne dovodi u pitanje. Samovrednuje se rad (bili smo istrajni), bez adekvatne analize, osim, indirektno, nadnaravne verifikacije (hvala bogu). Odgovor je: Po zakonu ne moramo izabrati najnižu ponudu, pa smo zato izabrali duplo skuplju (13 riječi). Iako arogantan, ovaj se odgovor mora zapamtiti. On otkriva logiku upravljanja obrazovanjem: otpuštaju se radnici da bi se uštedjelo u obrazovanju, a onda se ušteđenim novcem razbacuje, neodgovorno i mimo zakonskih procedura.

15. Mi smo mogli dati ta sredstva Mašinskoj školi da na praktičnoj nastavi napravi te golove za sve škole u Kantonu Sarajevu, ali tada ne bismo imali taj certifikat i ne bi imali sigurnost da se sutra neće ponovo desiti taj nesretni slučaj. Imali smo čak i jednu prozivku zašto nisu instalirani ti golovi iz razloga što je dio direktora tražio da prođe ovaj zimski period kada bi mogli biti oštećeni, već kad počne realizacija nastave tjelesnog odgoja na vanjskim terenima da se to omogući da se instaliraju po neophodnim standardima.

Ukupno 92 riječi.

Cijeli je dodatak nebitan, jer je već odgovoreno na pitanje. Ali se ovdje pravi motiv –nedomaćinsko, a moguće i koruptivno ponašanje – sakriva (opravdava!) skretanjem pažnje na sigurnost djece.

16. Evo pokušao sam, možda sam bio malo opširan, ali radi javnosti da imate te informacije kako naši projekti na koje smo ponosni pokušavaju da se omalovaže, da se stavi nama mrlja u cilju interesa vjerovatno onih koji su povrijeđeni jer smo im uskratili neke novčane benefite i sve ovo što smo uradili. (Hvala.)

Ukupno 53 riječi.

Ministar i javno priznaje da se u odgovoru obraćao TV gledaocima (radi javnosti), informišući je da su projekti Ministarstva (na koje je ponosan) uredu, a da su postavljena zastupnička pitanja pokušaj omalovažavanja. I ponovo insinuira: a) da iza svega stoji neka neprijateljska grupa čiji je motiv b) osvetnički, pošto ona nije dobila novčane benefite. Ne kaže koja, jer zna da bi odgovarao za klevetu, ukoliko ne bi imao dokaze za to što tvrdi. (Očito ih i nema, jer bi inače to učinio.)

Zaključak

Ministar je odgovorio na dva od tri postavljena pitanja, za šta mu je trebalo 1108 riječi, umjesto 21. (Nazovimo to koeficijentom 50. Pedeset riječi umjesto jedne!) Oba odgovora su priznanje da nije poštovao zakon. Logorejom je nastojao to prikriti. Odgovarajući, pokazao je nezavidan nivo govornih kompetencija, nesnalaženje u sintaksi, nezavršavanje rečenica, konfuzno mišljenje. Objašnjenje (nipošto opravdanje!) je nepripremljenost, ali prije svega nastojanje da se izbjegne konkretan odgovor.

Koeficijent 50 je opšteraširena pojava (dakle, ne samo u Skupštini Sarajevskog kantona) karakteristična za parlamentarni rad koji prate kamere javnih servisa. On ukazuje na:

  1. tendenciju da se istupi koriste u svrhu samopromocije
  2.  tendenciju da se sabotira konstruktivan rad, jasnoća iskaza i izbjegne utvrđivanje odgovornosti, skretanjem pažnje sa bitnog na nebitno, ili njenim otupljivanjem, uspavljivanjem, dugim i nefokusiranim govorenjem
  3. nepostojanje zaštitnih mjera od ovih vrsta zloupotreba

U vezi s ovim, Skupština bi mogla i morala ustanoviti mehanizme sprečavanja zloupotrebe skupštinskog prostora i vremena. Predsjedavajući odnosno predsjedavajuća bi morali imati ovlasti da insistiraju na jasnim, kratkim i konkretnim odgovorima na zastupnička pitanja, te da kažnjavaju sve koji tu obavezu izbjegavaju. To je od suštinske važnosti, za zajednicu koja se smatra demokratskom.

Izbjegavanje ministra obrazovanja da odgovori jasno na postavljena pitanja, propuštanje prilike da u skupštini objasni ono što nije na sajtu svog ministarstva važan je signal i za međunarodnu zajednicu. Ukoliko ovakvo upravljanje obrazovnim resursima smatra neprihvatljivim (uz opisano nepoštovanje zdravog razuma, logike i elementarne pristojnosti), onda bi se od njega jasno morala ograditi, a svoj angažman u polju obrazovanja definisati i kao jasan pritisak na političke strukture da ovakve prakse eliminišu.

Otvaranje izložbe “Windows to the World, Windows to the Soul”

Otvaranje izložbe fotografija “Windows to the World, Windows to the Soul”, fotografa Sukija Medenčevića, priznatog člana Američke asocijacije snimatelja (ASC), je u četvrtak, 19. aprila, u Umjetničkoj galeriji BiH sa početkom u 20 sati, a u okviru programa Modul Memorije 2018.

Izložbu “Windows to the World, Windows to the Soul” čini 50 tematski različitih fotografija, snimljenih u različitim krajevima svijeta. Radeći kao snimatelj u narativnom svijetu filma, televizije i dukumentarnog filma, Medenčevićeva posvećenost pričanju priče kroz svjetlo, kompoziciju i pokret kamere je uvijek imalo duboke korijene u njegovoj umjetničkoj fotografiji. Njegovo snimateljsko oko uvijek aktivno traži momente koji uhvaćeni kao jedna fotografija mogu da komuniciraju istu ideju kao dio filmske scene. Na isti način, on je fasciniran interakcijom svjetla i teksture, geometrije i ljudi koji ponekad stvaraju lijepu harmoniju, a ponekad dramatičan sukob.

“Moje filmsko usmjerenje je vrlo prisutno u svim mojim portretima. Tu postoji vrlo intimna veza između moje kamere i osobe ispred objektiva, dajući nam za trenutak  pogled u ljudsku dušu, bez obzira da li se radi o djevojčici iz plemena Maja u Gvatemali ili slučajnoj maloj Roma djevojčici koja kroz ogradu očarano posmatra svadbu na koju ne može ići. Moje umjetničke fotografije su rezultat velike ljubavi i posvećenosti slici. Za mene, fotografije će uvijek ostati strast i, vjerovatno, nikada profesija.”, rekao je Medenčević o ovoj izložbi.

Suki Medenčević je rođen u Derventi, Bosna i Hercegovina. Završio je studije za filmsku kameru na čuvenoj praškoj filmskoj školi FAMU u Češkoj. Suki odlazi da živi u Los Angeles-u gdje radi u produkciji igranih i filmova za TV. Nakon svog prvog igranog filma, snimljenog 1994-te, Suki nastavlja sa konstantnim radom u Holywoodskoj filmskoj industriji na preko 15 igranih i TV filmova, mnogim reklamama  i dokumentarnim filmovima. Trenutno radi na USC School of Cinematic Arts, New York Film Academy, a redovan je gost i predavač na mnogim drugim priznatim filmskim školama. 2010-e je primljen u American Society of Cinematographers, ASC, svjetsku najprestižniju snimateljsku organizaciju. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

U subotu, 21. aprila, u 12 sati, bit će održano predavanje Sukija Medenčevića u Umjetničkoj galeriji BiH, “Kafa sa autorom”.

Najbolje svjetske prakse iz oblasti arhitekture na Mostarskim danima Orisa

Jedan od najpoznatijih i najuspješnijih arhitektonskih biroa u svijetu, norveška Snøhetta, dobitnik nagrada Svjetskog festivala arhitekture (WAF), Aga Khan nagrade za arhitekturu (AKAA) i nagrade Evropske Unije za savremenu arhitekturu – Mies van der Rohe, predstavit će svoj rad učesnicima i učesnicama Mostarskih dana Orisa koji će se održati ovog vikenda u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Partner u birou i profesor na Oslo School of Architecture, Tarald Lundevall, govorit će o nagrađenim projektima nove Aleksandrijske biblioteke i zgrade opere u Oslu, te o izazovima budućnosti.

Osim projektovanja, Snøhetta koja je osnovana 1989. godine, bavi se i pejzažnom arhitekturom, dizajnom interijera i brendiranjem, a danas svoje biroe ima i u New Yorku, San Franciscu, Stockholmu, Innsbrucku i Singaporeu, gdje više od 150 arhitekata i dizajnera radi na projektima širom svijeta. “Bez obzira na veličinu, svaki projekat je jedinstven i zaslužuje jedinstven proces i pristup. Mišljenja o historiji, kulturi, klimi, topografiji, pejzažima, društvenom okruženju, etici i funkcijama, zajedno predstavljaju slojeve složenosti koje nastojimo ugraditi u konačni rezultat svakog projekta“, riječi su kojima svoj način rada objašnjava biro Snøhetta.

Svojevrsnu sponu između očuvanja arhitektonskog naslijeđa i savremenog projektovanja, predstavit će svjetski priznati i poznati arhitekta, Han Tümertekin. Dobitnik brojnih međunarodnih nagrada i priznanja, među kojima i Aga Khan nagrada za arhitekturu iz 2004. godine za kuću “B2” u Ayvacıku u Turskoj, pored blistave prakse u projektovanju i graditeljstvu ima i zavidnu karijeru kao predavač i profesor na brojnim svjetskim univerzitetima kao što su Harvard, Ecole Speciale d’Architecture u Parizu, Ecole d’Architecture u Strasbourgu i drugi. Njegov arhitektonski opus obuhvata stambene, poslovne i administrativne zgrade izgrađene širom svijeta, u Turskoj, Kini, Holandiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Mongoliji, Japanu i Keniji.

Kao dokaz da kvalitetni i svjetski konkurenti projekti mogu nastajati i u regionalnom okruženju, pored biroa Snøhetta i arhitektu Han Tümertekina, svoj rad predstavit će i također nagrađivani arhitekti zagrebačkog studia “Dva arhitekta“, Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, te njemački arhitekt bh. porijekla, Alen Jašarević.

Više informacija o Mostarskim danima Orisa, načinu online rezervacije karata, pronalasku smještaja te ostalim detaljima dostupno je na www.kucaarhitekture-mostar.com

Izložba ilustracija Cankar u stripu

U četvrtak, 19. aprila, u Dvorani Ivane Kobilce, Veleposlaništvo Republike Slovenije, s početkom u 18 časova, započinje 27. po redu kulturna manifestacija Cankarevi dani, otvaranjem izložbe Cankar u stripu.

Ovogodišnji Cankarevi dani, koji traju od 19. aprila do 25. maja, nude bogat kulturno-umjetnički, te obrazovani program, a posebno zanimljiv događaj za mlađu populaciju Sarajeva će biti izložba stripovskih ilustracija Hlapci – ko angeli omagajo (Sluge – kad anđeli klonu), po motivima dramskog djela Sluge Ivana Cankara. Sarajevskoj publici će biti predstavljen dio stripovske trilogije koju čine i stripovska izdanja Moj lajf (po motivima Moj život), te Sluga Jernej i pasje pravo (po motivima Sluga Jernej i njegovo pravo) u izdanju Zavoda za kulturu, obrazovanje i sport Škrateljc iz Ljubljane. Po riječima kustosice Lene Jevnik, kreatori projekta kroz programe “Cankar u stripu” na originalan i svjež način žele približiti djelo Ivana Cankara mlađoj publici, od osnovne škole nadalje, a kod odraslih ponovo probuditi želju za čitanjem Cankara u originalu. Realizatori projekta vjeruju da su Cankareva djela veoma aktuelna i danas, te da njegova književna ostavština danas nema pravog mjesta među čitateljima.

Na izložbi u Sarajevu bit će predstavljen i video, koji prikazuje tri veoma različita načina stvaranja stripova troje autora – ne samo likovno,  već i tehnološki, upotrebom odnosno ne-upotrebom savremene tehnologije u likovnom stvaralaštvu. Originalni stripovski paneli Damijana Stepančića Sluge – kad anđeli klonu prikazuju ovo drugo, jer Stepančić sve, uključujući i rečenice u oblačićima, crta rukom. Stepančić inovativno prati psihološke dileme glavnog junaka drame Sluge s izrazito ekspresivnim crtežom u crveno crno žutim tonovima, groteskno stiliziranim figurama, dinamičnim grupnim prizorima i, prije svega, monumentalnim Jermanom. Za uspješnu adaptaciju originalnog dramskog teksta je zaslužan Andrej Rozman Roza, koji je osavremenio stare izraze, te uveo dva anđela kao sporedne likove koji komentarišu događaje po uzora na Wendersove anđele.

Ivan Cankar je dramu Sluge napisao za vrijeme svog dvomjesečnog boravka u Sarajevu u jesen 1909. godine, objavljena je u Ljubljani 1910., a prvi put je uprizorena tek godinu nakon njegove smrti u Trstu. Danas je to najviše puta uprizoreno slovenačko dramsko djelo.

Izložba je otvorena do 9. maja, a obilazak je moguć uz obaveznu rezervaciju na kontakt telefon Slovenskog društva Cankar. Više informacija o projektu možete dobiti na Facebook stranici društva: SD Cankar.

Koncert “Planeta suncokreta 3“ u subotu BKC-u

Koncert Hora za male i mlade Suncokreti “Planeta suncokreta 3“, održat će se povodom Dana planete Zemlje u subotu 21. aprila u Bosanskom kulturnom centru sa početkom u 18 sati. Prisutnu malu raju u holu BKC-a dočekat će “Drvo želja“, na koje će moći lijepiti posebno dizajnirane listove sa vlastitim željama svijeta u kojem žele živjeti, a upravo od ovih želja, Hor za male i mlade Suncokreti kreirat će svoju novu pjesmu. Koncertu će prethoditi desetominutni edukativni čas koji će održati studentice odsjeka za ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA o temi “Kako se ophoditi prema svijetu u kojem živimo“, a voditelj cjelokupnog programa bit će glumac, Mario Drmać. Sve ulaznice, podijeljene su učenicima i učenicama sarajevskih osnovnih škola.

Naši posebni gosti bit će polaznici i polaznice pop-rock škole gitare Hamdije Salihbegovića te polaznici i polaznice Osnovne muzičke i baletske škole Novo Sarajevo koji će uzeti učešće sa dvije tačke i to, duo na klasičnim gitarama i trio kombinaciju klavir-truba-violina. Naš koncert polako prerasta u tradiciju i sretni smo što će uz našu redovnu publiku sa nama biti i učenici i učenice sarajevskih osnovnih škola koje smo posebno pozvali na zajedničko druženje“, istakao je voditelj hora za male i mlade Suncokreti, Nedžad Merdžanović, te se posebno zahvalio UniCredit Bank BiH koja već treću godinu zaredom podržava rad Suncokreta.

Saradnju sa UniCredit Bank BiH imamo još od prvog koncerta Suncokreta i naša ljubav traje sve do danas. U međuvremenu smo snimili album, imali brojne nastupe i koncerte i sigurno da bez njihove podrške ne bismo uspjeli u tome “, naglasio je Merdžanović.

Pored pjesama koje su već dobro poznate kao što su “Putujemo“, “Veseli voz“, “Super Štek“, “Pjesma Suncokreta“ i “Prijatelji“, Suncokreti će prvi put izvesti dvije nove pjesme, “Zamisli se svijete“ autorice Sanele Pršeš te “You are my sunshine“ (Ti si sunce) koautora Nedžada Merdžanovića.

Album Hora za male i mlade Suncokreti može se downloadati besplatno na linku https://bit.ly/2qBEjJS dok  je više informacija o svim aktivnostima Hora dostupno na zvaničnoj Facebook stranici https://bit.ly/2qDgq5B.