72. rođendan Umjetničke galerije BiH

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine će 11. oktobra 2018. godine obilježiti 72 godine postojanja i djelovanja, a posjetiocima će na taj dan pokloniti besplatan ulaz na sve izložbe: Izvan oblika: Ana Crespo i Meliha Teparić, Selma Đulizarević: Trnoružičnjak, Oprostorena intima.

Osnovana odlukom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine 11. oktobra 1946, Umjetnička galerija BiH je najstariji i najznačajniji muzej umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Od 1953. godine smještena je u zgradi koja je 1912. izgrađena kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Za javnost je otvorena 1959. godine prvom stalnom postavkom.

Od osnivanja do danas Umjetnička galerija BiH prošla je kroz brojne i burne faze svoga razvoja: od samog nastanka, preko stabilnih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, pa do dramatičnih ratnih događanja krajem devedesetih, ali i ništa manje dramatičnog poraća, u kojem Galerija još nije dobila ni svoj formalni status niti osnivača, pa je i u tom periodu prošla faze od zatvaranja za javnost do današnjih relativno stabilnih uslova za rad.

Tokom 72 godine postojanja i rada, putem otkupa, poklona, donacija i zaostavština, fundus Umjetničke galerije BiH narastao je na skoro 6000 umjetničkih djela podjeljenih u kolekcije: Bosanskohercegovačka umjetnost, Međunarodna kolekcija donacija, Jugoslovenska umjetnost, Ferdinand Hodler, Ikone, Kolekcija fotografija i novih medija, Likovni arhiv „NADA“.

Umjetnička galerija BiH posjeduje i bogatu bibliotečku građu iz svih oblasti likovne umjetnosti, specijaliziranu dokumentaciju i restauratorsku radionicu, a sarađuje sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu te organizuje stalne i povremene izložbe i brojne druge događaje.

Pozivamo vas da 11. oktobra 2018, od 10:00 do 20:00, uz besplatan ulaz s nama proslavite 72. rođendan Galerije!

Na Grani Zelenoj – “Sajam Zelene Ekonomije” – Konjic

Konferencija i sajam „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse“ Konferencija i sajam „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse“ u organizaciji Fondacije Heinrich-Boll Stiftung BiH održana je 29.09. 2018 u Konjicu. Na konferenciji su se okupili stručnjaci iz oblasti zelene ekonomije koji su predstavili dobre prakse i razmijenili iskustva. Cilj Konferencije i pratećeg sajma je ubrzati promjene širenjem postojećih partnerstva i inicijativa za izgradnju zelene ekonomije i zelenih radnih mjesta. Svoje proizvode i usluge na sajmu je predstavilo više od 30 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine, praktičara zelene ekonomije iz raznih oblasti poput organske poljoprivrede, ruralnog i ekoturizma, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te upravljanja otpadom. U videu govore: Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich-Boll Stiftung, Cristian Sadet zamjenik ambasadorice Savezne Republike Njemačke u BiH Marijana Šećibović Visoka škola za turizam i menadžment Konjic Vlado Babić, predstavnik Grada Ljubljana,

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Konferencija Organizirane žene na ljevici između dva rata

Konferencija”Organizirane žene na ljevici između dva svjetska rata”

i izložba “Ženski antifašistički Zagreb” 

 u subotu 13.10.2018. od 10:00 – 16:00
Otvorenje izložbe Ženski antifašistički Zagreb u 19.00
Historijski muzej BIH, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo

U jeku rastućeg historijskog revizionizma vezanog prvenstveno uz nasljeđe antifašizma i značaja narodnooslobodilačke borbe na prostorima bivše Jugoslavije, kao i nedovoljno istražene i valorizirane uloge žena u građenju socijalističkog društva, istraživačice iz Zagreba, Sarajeva, Novog Sada i Beograda okupile su se kako bi analizirale i reinterpretirale razdoblje koje je prethodilo ovim ključnim historijskim događanjima – razdoblje međuraća kada su se oblikovale ideje i formirale organizacije iz kojih će kasnije nastati jedan od najznačajnijih antifašističkih otpora u svijetu.

Na jednodnevnoj konferenciji istražit ćemo razdoblje između dva svjetska rata iz antifašističkog i feminističkog rakursa, prateći predratnu povijest ženskih pokreta, ali i sindikalnog, omladinskog i studentskog organiziranja. Razgovarati ćemo o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koja je masovno sudjelovala u javnom i političkom životu, što je neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas.

Nakon konferencije, pozivamo vas na otvorenje dokumentarne izložbe „Ženski antifašistički Zagreb“ autorica Barbare Blasin i Ane Lovreković, koja se bavi međuratnim razdobljem i razdobljem II. svjetskog rata (1939 -1945) iz antifašističkog i feminističkog diskursa. Izložba je do sada izlagana u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
*Izložba je otvorena do 23.10.2018.

PROGRAM KONFERENCIJE

10:30 – 11:15 Gordana Stojaković: O ideologiji, zahtevima i načinu rada ženskog i feminističkog pokreta u Kraljevini SHS/Jugoslaviji
11:15 – 12:00 Barbara Blasin: Prema zajedničkom cilju – Žene u borbi za politička, radna i socijalna prava na području Zagreba u međuraću
12:00 – 12:30 Jelena Tešija: Feministkinja, a komunistkinja? Primjer međuraća
12.30 – 13.30 Ručak
13:30 – 14:15 Ana Lovreković: “Radnica Turković da se primi nazad u posao”- Sindikalno organiziranje žena u međuraću
14:15 – 14:45 Ivana Pejić: Žene su se borile protiv – Točke susreta građanskog i naprednog pokreta
14:45 – 15:30 Jelena Petrović: Politika ljubavi i borbe – Od društvene imaginacije do političke artikulacije
15:00 – 15:45 Završna rasprava

19:00 Otvaranje dokumentarne izložbe „Ženski antifašistički Zagreb“

Konferenciju i izložbu organizira Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Udruženjem za kulturu i umjetnost CRVENA u sklopu projekta “Organizirane žene na ljevici u periodu između dva rata, tijekom Drugog svjetskog rata i nakon rata. “ Projekt financira Rosa Luxemburg Stiftung South East Europe, a podršku za realizaciju konferencije ostvaruje Fond otvoreno društvo BiH i Međunarodni centar Olof Palme.

Nagrada ZVONO 2018 – Proglašenje pobjednika/ce i otvorenje izložbe

Ovogodišnja izložba radova finalista i finalistica Nagrade za mlade vizualne umjetnike i umjetnice u BiH – ZVONO – bit će otvorena 12.10.2018. sa početkom u 19h, u izložbenim prostorijama Udruženja za istraživanje, dokumentiranje i prezentiranje umjetnosti SKLOP.
Mladi umjetnici i umjetnice čiji radovi predstavljaju finalnu selekciju ovogodišnje izložbe i nagrade su: Igor Bošnjak, Nikola Kekerović, Vesna Majstorović i Saša Tatić. Nagrada ZVONO za pobjednika/cu sastoji se od dvomjesečne umjetničke rezidencije u New Yorku kod Residency Unlimited, kao i od samostalne izložbe pri povratku iz SAD. Pobjednika/cu će proglasiti međunarodni žiri na otvorenju izložbe.
Na izložbi će biti predstavljeni odabrani video-radovi, fotografije i umjetničke instalacije
finalista/ica. Prema riječima međunarodnog žirija finalisti/ce Nagrade ZVONO 2018
„reprezentiraju četiri individualne umjetničke pozicije sa odličnim postignućima u različitim fazama njihovog radnog iskustva, godina, i formalnog pristupa“. Ovogodišnja selekcija radova pokazuje i naglašeno zanimanje umjetnika/ca za kulturu, politiku i historiju – kao specifične kontekste od ključnog značaja umjetničkom svijetu koji sve češće teži simplificiranom uniformisanju i komercijalizaciji.
U subotu, 13.10.2018. u 16h bit će održano i javno vodstvo kroz izložbu, sa početkom u 16h.
Javno vodstvo je otvoreno za svu zainteresovanu publiku, a dogodit će se uz prisustvo kustosica izložbe i umjetnika/ca.
Cilj Nagrade ZVONO je nastaviti pružati podršku mladim stvaraocima i olakšati im daljnju djelatnost, smještajući ih sa položaja marginalne prema središnjoj ulozi u društvu. Konkurs je i ove godine bio otvoren za likovne umjetnike i umjetnice do 40. godine starosti, koji/e se bave slikarstvom, skulpturom, grafikom, crtežom, fotografijom, instalacijom, videom, performansom, novim medijima i/ili imaju interdisciplinarni pristup.
Izložba će biti dostupna publici tokom dva mjeseca, od 13.10.-14.12.2018. godine; i to
svakog četvrtka i petka od 14 – 19h, a subotom od 11 – 17h.

O NAGRADI ZVONO
Nagrada ZVONO za mlade vizualne umjetnike i umjetnice u Bosni i Hercegovini (BiH)
osnovana je 2006. godine od strane udruženja SCCA Sarajevo Center for Contemporary Art.Od 2017. godine novi oficijelni partner za organizaciju nagrade ZVONO u BiH je Udruženje za istraživanje, dokumentiranje i prezentiranje umjetnosti SKLOP. Ovu ključnu nagradu SKLOP realizira sa dvije partnerske institucije iz New Yorka: The Trust for Mutual Understanding i Residency Unlimited.
Nagrada ZVONO se za pobjednika/cu sastoji se od dvomjesečne umjetničke rezidencije u New Yorku kod Residency Unlimited, kao i od samostalne izložbe pri povratku iz SAD.
Nagrada ZVONO je dio mreže YVVA The Young Visual Artist Award, čije članove čini ukupno 12 zemalja jugoistočne Evrope (www.yvaawards.org). Nagrada je zamišljena kao novo i prestižno mjesto okupljanja najkreativnijih snaga savremene umjetničke scene, lokalno, gdje se nagrada održava, ali i internacionalno među državama YVVA mreže. Svoje ime nagrada je dobila po Likovnoj grupi Zvono, koja je djelovala u Sarajevu od 1982. do 1992. godine.

O UDRUŽENJU SKLOP
SKLOP je novo udruženje u Sarajevu koje se bavi savremenom umjetnošću. Udruženje je osnovala historičarka umjetnosti Sandra Bradvić 2017. godine. Glavne djelatnosti udruženja su istraživanje, dokumentiranje i prezentiranje umjetnosti. Od 2017 godine SKLOP je novi zvanični partner za organizaciju nagrade ZVONO za mlade umjetnice i umjetnike iz Bosne i Hercegovine (Young Visual Artist Award). SKLOP podržava internacionalne umjetnike i umjetnice mlađe generacije. Pored realizacije izložbi (prezentiranje), SKLOP je u istoj mjeri posvećeno načnom radu i pristupu, identificirajući i izučavajući (istraživanje i dokumentiranje) ključne umjetničke pozicije (većinom iz BiH) od 1980. godine do danas.
Od preuzimanja organizacije ZVONO nagrade 2017. godine SKLOP je aktivno vodio brigu o SKLOP arhivima i historiji ZVONO nagrade, te Likovne grupe Zvono (Sarajevo, 1982-1992), po kojoj je nagrada dobila svoje ime.

Grand Prix MESS-a za predstavu “Sylphidarium/Maria Taglioni na terenu”

U Klubu 1, žiri u sastavu dramaturg, pozorišni kritičar i umjetnički kurator iz Poljske, Tomasz Kirenczuk, dramaturg, prevoditelj i scenarista iz Slovačke, Peter Kovač i rediteljica, Lajla Kaikčija, objavio laureate i laureatkinje 58. Internacionalnog teatarskog festivala MESS.

Grand Prix – “Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini”

“Sylphidarium-Maria Taglioni na terenu“, Collettivo Cinetico, Italija

Zlatni lovorov vijenac za najboljeg/u reditelja/icu

Alessandro Serra za predstavu “Macbettu“, Compagnia Teatropersona

Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje

Enkidu Khaled za ulogu u predstavi “Bagdad“

Nagradu “Rejhan Demirdžić” za najboljeg/u mladog/u glumca/glumicu

Adrijan Pezdirc za igru u predstavi “Ono što nedostaje“

Specijalne nagrade žirija dobili su autorski tim te glumci i glumice predstave “Welcome“ reditelja Nermina Hamzagića te glumački ansambl predstave “Cezary odlazi u rat“ poljskog reditelja Cezary Tomaszewski.

Direkcija Festivala MESS dodijelila je dvije nagrade.

Nagradu “Marko Kovačević“ za oblast teatarske kritike, publicistike i teatrologije

Asja Krsmanović za kritičke prikaze sa Festivala MESS 2018.

O nagradi za najbolju predstavu malog MESS-a odlučila su djeca svojim glasovima i ovogodišnja pobjednica je predstava “Svirala“ sa prosječnom ocjenom 10,00. Nagradu publike za najbolju predstavu 58. Festivala MESS osvojila je predstava “Welcome“ sa prosječnom ocjenom 9,62.

Osim nagrada žirija i direkcije festivala MESS  na svečanoj ceremoniji su objavljeni i dobitnici nagrada koje dodjeljuju medijski pokrovitelji festivala MESS:

  • Oslobođenje – Zlatna maska – “Macbettu“, Alessandro Serra, Compagnia Teatropersona
  • Magazin “Dani” – Hrabri Novi Svijet – “Leptir-vježba rođenja“, Andraš Urban, Kraljevsko pozorište Zetski dom.
  • Radio Sarajevo – Sound of MESS – “Leptir-vježba rođenja“, Andraš Urban, Kraljevsko pozorište Zetski dom. Prvi put, žiri radiosarajevo je imao i special mention, a to je predstava “Welcome“, Nermina Hamzagića.

Nagradu “Luka Pavlović“ tim teatarskih kritičara i kritičarki koji su činili Bojana Vidosavljević, Asja Krsmanović, Dario Bevanda, Edin Salčinović, Stela Mišković i Dino Pešut osvojila je predstava “Macbettu“, reditelja Alessandro Serra.

U proteklih osam festivalskih dana, publika je u okviru glavnog programa imala priliku pogledati 23 predstava iz 17 država i sa 4 kontinenta, uz učešće 500 umjetnika i umjetnica.

11 bh. muzičara zatvara XX2. Jazz Fest Sarajevo

Nastavljajući tradiciju festivalskog programa Next Generation koji je u okviru Jazz Festa Sarajevo dugi niz godina predstavljao bosanskohercegovačke umjetnike i njihove aktuelne projekte, ovogodišnji XX2. Jazz Fest Sarajevo predstavit će specijalni program Dosterrados sa različitim bosanskohercegovačkim muzičarima.

Ukupno 11 muzičara iz Bosne i Hercegovine uz goste iz Srbije i Izraela, održat će nastup kojim će u nedjelju 4. novembra zatvoriti ovogodišnje izdanje festivala u Festivalskom centru u Domu policije.

Program nazvan Dosterrados, u prevodu sa ladina: dvozemljaš, termin je koji je za ovaj specijalni program festivala skovao sarajevski rabin Eliezer Papo, a svi muzičari izvodit će repertoar sefardskih pjesama, uz premijerni susret flamenka i sufi tradicije na sceni Jazz Festa.

Koncert će otvoriti duet gitariste Mirze Redžepagića i basiste Daniela Morea, a bit će nastavljen nastupom Barimatanga – vokalistici Jeleni Milušić i multiinstrumentalisti Atili Aksoju na sceni će se pridružiti basista Edvin Hadžić.

U okviru ovog dvosatnog koncerta nastupit će i La Korona, vokalni ansambl koji čine Tijana Vignjević, Anida Isanović, Adelita Kadić, Dunja Kazić, Ajla Smajlović, Vanesa Poturović i Darja Softić-Kadenić, dok će ovaj posebni program festivala biti zaključen trijem u kojem će Mirza Redžepagić i Daniel More nastupiti uz vokalistu i svirača neja Almedina Varošanina.

Još 5 bosanskohercegovačkih muzičara će sudjelovati na koncertu za djecu koji će za najmlađe posjetioce festivala biti održan također u nedjelju 4. novembra, u 12.00, kao i u klupskom festivalskom programu Heineken Late Nite Stage.

Ulaznice za program Dosterrados po cijeni od 15 KM od danas će biti u prodaji u sistemu kupikartu.ba.

Sadnja drvoreda ispred Studenskog doma Nedžarići

U dvorištu Studentskog doma Nedžarići zasađen je drvored smrča uz sportske terene. Vrijedni volonteri „Let's Do It“ projekta su zasadili drvored zajedno sa uposlenicima društveno odgovorne kompanije Konzum i studentima stanarima doma. Sadnja je provedena s ciljem najave velike volonterske akcije sadnje drveća „Let's Do It – milion sadnica za 1 dan“ koja se provodi 20. oktobra širom Bosne i Hercegovine.

„Sadnjom ovog drvoreda danas najavljujemo veliku akciju pošumljavanja koju organizujemo za tačno 16 dana. Uzbuđeni smo i jedva čekamo akciju. Ovim današnjim događajem smo pokazali da se mladi mogu družiti u divnoj atmosferi, a ujedno i učiniti izuzetno korisnu stvar, jer ovaj drvored ostaje kao trajno dobro koje će korisiti brojnim budućim generacijama studenata. Zahvaljujemo našem partneru Konzumu koji je dozvolio da naši volonteri prodaju zahvalnice u njihovim prodavnicama. Do sad su građani kupili nešto više od 5000 zahvalnica, a uskoro ćemo za svaku zahvalnicu zasaditi po jedno drvo. Hvala i studenitima, kao i divnim domaćinima iz Menadžmenta Studenskog centra Sarajevo.“ – rekao je Junuz Elkaz, koordinator „Let's Do It“ projekta.

„S ponosom mogu reći da najveća zasluga za realizaciju današnje akcije pošumljavanja pripada Konzumovim kupcima, koji su dali svoj doprinos kroz kupovinu zahvalnica u volonterskim akcijama u Konzum prodavnicama širom BiH, a na isti način tokom godine prikupljaju se sredstva za veliku akciju pošumljavanja „Let's Do It – milion sadnica za 1 dan“. Dvorište Studenstkog doma odabrali smo za današnju akciju sa ciljem da mladima skrenemo pažnju na značaj pružanja brige za okoliš čemu Konzum već godinama doprinosi kroz realizaciju brojnih projekata od društvenog i ekološkog značaja, a ujedno želimo stanarima Studentskog doma pokloniti drvored koji će učiniti ljepšim njihov trenutni dom“  – izjavila je Selma Ovčina, PR menadžer Konzuma, zlatnog sponzora projekta.

Više informacija o „Let's Do It“ projektu i narednoj akciji sadnje drveća možete saznati na web stranici www.letsdoit.ba ili na Facebook stranici „Let's Do It Bosna i Hercegovina“.

 

Promocija knjige “Avlije i bašče Svrzine kuće”

U subotu, 06. oktobra u 14 sati u Svrzinoj kući bit će održana promocija kataloga “Avlije i bašče Svrzine kuće” Mustafe Arslanovića u kojem je objedinjen botanički svijet stare bosanske kuće sa opisom i fotografijom. Uz sevdah, šerbe i rahatlokum knjigu će promovirati recenzentica Sabaheta Abadžić i hortikulturistkinja mr. Berina Bečić, uz moderaciju književnice Indire Kučuk-Sorguč. dok će događaj sevdalinkom oplemeniti Alma Subašić.

Katalog  je nastao kao slijed aktivnosti vezanih za prezentaciju kulture stanovanja bošnjačkih gradskih porodica u njenom reprezentativnom primjeru Svrzinoj kući. Slika stare bosanske kuće nije zaokružena ako joj se ne doda izgled avlije i bašče, odnosno vegetacija koja je davala onu finu završnu notu ambijentu i čar bosanskoj kući.

  • Autor je uspio prikupiti i u spomenutim avlijama i baštama uspješno uzgojiti veliki broj biljnih vrsta koje spadaju u tradicionalne biljke sarajevskih avlija i bašči…Mustafa ArslanovićAutor je ujedno i autor fotografija svog biljnog materijala, koje su načinjene u autentičnom prostoru Svrzine kuće, te na taj način čitalac stiče i vizuelnu sliku o svakoj navedenoj biljnoj vrsti, stoji u recenziji Sabahete Abadžić, muzejske savjetnice.

Sama brošura se sastoji iz četiri cjeline.

  • Prva „Sarajevo vrtni grad“, predstavlja izbor i adaptaciju tekstova vezanih za ostvarenje principa „vrtnog grada“ na bazi prirodnih uslova, šarolikosti pejzaža, uticaja Orijenta i odnosa ljudi prema prirodi u starom Sarajevu. (kako su strani putopisci vidjeli Sarajevo od XVI-XIX st. „čist i umiven grad pun cvjetnih bašča, voća i zelenila“).
  • Druga „Sarajevske avlije i bašče“u kojoj se kombinujući  staru orijentalno-bosansku stambenu arhitekturu sa vrstama kućne vegetacije nastoji dati slika života u kući proširenog na avlije i bašče, odnosno slika ambijenta ugodnog za život i odmor.
  • Treća „Cvijeće, zelenilo i ljekovito bilje u Svrzinoj kući“ daje nam popis biljnih vrsta prikupljenih i zasađenih u avlijama i baščama Svrzine kuće, njihove fotografije, te kratak opis koji obavezno uključuje njihovu visinu, vrijeme cvjetanja i boju. Ovaj dio uključuje i njihove, danas uobičajene nazive, zatim nazive na latinskom i engleskom jeziku i što je najvažnije stare nazive (turcizme) od kojih su mnogi do danas već zaboravljeni.
  • Četvrta „Floralni motivi na eksponatima u Svrzinoj kući“ukazuje nam na poznavanje brojnih biljnih vrsta još u davnoj prošlosti, jer su njihovi stilizirani motivi našli svoju primjenu na predmetima od raznih materijala, drvo, koža, metal, a najbrojniji su naravno na tekstilu na kome su djevojke i žene kreirale prava mala umjetnička djela, koristeći se iglom i koncima, srebrenim i zlatnim nitima.

“Svrzina kuća plijeni pažnju posjetilaca već decenijama. Također, njene dvije avlije i dvije bašče kada ožive u proljeće i napune sva osjetila u ljeto, ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim. Kako bih nastavio ono što su uradili moji prethodnici i zabilježio svaku biljku ovog reprezentativnog zdanja, posvetio sam se izradi ovoga kataloga koji pruža cjelovit prikaz botaničkog svijeta Svrzine kuće. Struka je dala pozitivnu ocjenu i na moje zadovoljstvo Muzej Sarajeva je stao iza projekta i omogućio da ugleda svjetlo dana” – riječi su autora Mustafe Arslanovića.

Damir s bendom u Meksiku!

Nakon prošlogodišnjih nastupa u Kini, Damir ovog oktobra ponovo vodi sevdah na egzotično putovanje. Ovog puta najavljuje cijelu turneju po Meksiku sa svojim bendom Sevdah Takht Damira Imamovića. Ovo je njegova prva posjeta Meksiku i Latinskoj Americi, a već treća američkom kontinentu.

Bend će se u Meksiku zadržati od 18. oktobra do 3. novembra. Nastupi će obuhvatiti različite pokrajine ove velike zemlje. Donosimo pregled datuma a detalje možete pronaći na www.damirimamovic.com

 

Poseban nastup na Međunarodnom Festivalu Cervantino

Povod za cjelokupnu turneju je nastup na najvećem festivalu muzike i pozorišta u Latinskoj Americi, poznatom Cervantinu. Damir i ekipa ovim nastupom započeće meksičku turneju 20. oktobra 2018. u hacijendi Sand Gabriel de Barrera

Kako u Bosni nestaje bosanski bor

Zašto smo na jednom od posljednjih mjesta u svijetu kada je u pitanju zaštita prirodne baštine i bioraznolikosti i dokle su nas dovele interesne veze raznih lobija i politike, najbolje se može pokazati na sljedećem primjeru:
Munika​ je prelijepo endemsko drvo sa naših planina, po kojem je Bosna i Hercegovina poznata u cijelom svijetu. Munika se u literaturi na engleskom jeziku zove i “bosanski bor​”. Munika je još od vremena Austro-Ugarske bila strogo zaštićena vrsta u Bosni i Hercegovini. Od 2011. godine otkako Federacija BiH, gdje se uglavnom nalaze najvažnija staništa munike, više nema Zakona o šumama, postala potpuno nezaštićena vrsta. Brutalna sječa ovog rijetkog i plemenitog drveta, koja se već godinama dešava po Prenju i Čvrsnici, a posljednjih sedmica je intenzivirana na Crnom Polju (Prenj), vjerovatno je jedan je od razloga zašto novog federalnog zakona o šumama nema ni na vidiku. Da je Edita Đapo​, federalna ministrica okoliša i turizma, zaista radila svoj posao kao što se u ovim predizbornim danima tvrdi, munika je brzo i efikasno mogla biti zaštićena federalnim Zakonom o zaštiti prirode​ iz 2013. godine.

MUNIKA – VRIJEDNO, RIJETKO I STROGO ZAŠTIĆENO DRVO

Munika (Pinus heldreichii lat.), endemska je vrsta. Raste samo na jugu Evrope, na planinama Balkanskog i Apeninskog poluostrva. Na Balkanu, je moguće pronaći na planinama Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Albanije, Grčke i Bugarske. Na Apeninskom poluostrvu, raste na planinama južnih regija Italije, Kalabrije i Bazilikate. Munika voli planine, pa je nalazimo na nadmorskim visinama od 800 do čak 2640 metara. Najstarije živo drvo u Evropi je upravo jedna munika, otkrivena u ​zabačenom dijelu nacionalnog parka​ Monte Pollino u južnoj Italji, starost joj se procjenjuje na 1230 godina. Munika je skoro svugdje strogo zaštićena vrsta. Primjerice, u Makedoniji se njena staništa nalaze unutar Nacionalnih parkova Galičica i Mavrovo. U Grčkoj je zaštićena unutar lokacija zaštićenih kroz Naturu 2000: Oros Olympos, Ethnikos Drymos Pindou (Valia Kalnta) – Evryteri Periochi, Koryfes Orous Orvilos i Oros Vermio. U Bugarskoj, gdje je vrsta ocijenjena kao ranjivom, značajan dio staništa vrste nalazi se unutar strogog rezervata prirode Bayuvi Dupki – Dzhindzhiritsa (Nacionalni park Pirin) i u strogom rezervatu prirode Alibotush u planinama Slavyanke. Vrsta je prisutna i na Natura 2000 lokacijama i zaštićena je i Zakonom o biološkoj raznolikosti. U Italiji munika raste unutar nacionalnog parka Pollino kao i Natura 2000 lokacijama: Pollino i Orsomarso , Serra delle Ciavole-Serra di Crispo , Pollinello-Dolcedorme.
Na Kosovu, vrsta je zaštićena unutar posebnih rezervata munike Oshljaku, Pisha e grande i Maja e arnenit, a prisutna je i u nacionalnom parku Mali Sharr. U Albaniji munika se javlja u planinama Gjallica, Korabi, Koritnik, Munella, Pashtriku, Valamara i Zaeba, uključujući sjeverne albanske Alpe, te u Llogari, Lura Šibenik-Jabllanici i nacionalnom parku Tomorri. Zakonom o šumama Republike Srpske munika je strogo zaštićena u dijelu BiH.

MUNIKA – STROGO NEZAŠTIĆENA VRSTA U FEDERACIJI BIH

Zakon o zaštiti prirode FBiH​ predvidio je propisivanje mjera zaštite za strogo zaštićene divlje vrste i podvrste (u koje bi morala spadati i munika) kao i mjere zaštite njihovih staništa, koje su trebale biti definisane posebnim pravilnikom. Za uništavanje strogo zaštićeniih životinja i biljaka zakonom su predviđene vrlo oštre kazne.
Rok za pravljenje ovog i ostalih od ukupno 15 pravilnika​ predviđenih ovim zakonom istekao je još 2016. godine. ​Ministarstvo turizma i okoliša u proteklih pet godina nije napravilo niti jedan od ovih dokumenata!
Zakonom je predviđena i uspostava izvanredno važne institucije u sistemu zaštite prirode – Federalnog zavoda za zaštitu prirode​ – rok za njegovu uspostavu istekao je u ljeto 2016​. Također, Zakon je predvidio da se uradi revizija brojnih zaštićenih područja, utvrđenih prije 1995. godine, kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum, što bi dovelo do brze ponovne uspostave i zaštite mnogih prirodnih vrijednosti naše zemlje.
Ovaj rok je istekao 2015. godine​. Da se to uradilo na vrijeme branioci rijeka Bune i Kruščice​, i mnogih drugih koje su tek sad na meti graditelja hidroelektrana, sada bi imali snažnu polugu za odbranu svojih rijeka.

NACIONALNI PARKOVI OSTALI U LADICAMA MINISTARSTVA

Alternativna zaštita staništa munike bila bi formiranje nacionalnog parka​ “Prenj, Čvrnica, Čabulja, Vran”​, koji bi uključio skoro sva njena najvrjednija staništa. Istovremeno bi bile zaštićene i mnoge druge izuzetno vrijedne vrste bilijaka i životinja na ovom području. Formiranje ovog i drugih zaštićenih područja, po uzoru na druge zemlje regiona i Evropske Unije, otvorilo bi i puteve razvoja, zarade i opstanka mnogim sada zapuštenim seoskim zajednicama. Davno napravljeni planovi i studije i za ovaj nacionalni park i za mnoga druga zaštićena područja, ostali su duboko zakopani u ladicama federalnog ministarstva okoliša i turizma; i ovoga puta su prevladali interesi raznih šumarsko-građevinskih lobija. Uzalud i obaveze da se
zaštiti naš biljni i životinjski svijet, definisane što našim zakonima što mnogim međunarodnim konvencijama, koje smo uredno, a potpuno uzaludno ratifikovali.