Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Promocija knjige “Avlije i bašče Svrzine kuće”

U subotu, 06. oktobra u 14 sati u Svrzinoj kući bit će održana promocija kataloga “Avlije i bašče Svrzine kuće” Mustafe Arslanovića u kojem je objedinjen botanički svijet stare bosanske kuće sa opisom i fotografijom. Uz sevdah, šerbe i rahatlokum knjigu će promovirati recenzentica Sabaheta Abadžić i hortikulturistkinja mr. Berina Bečić, uz moderaciju književnice Indire Kučuk-Sorguč. dok će događaj sevdalinkom oplemeniti Alma Subašić.

Katalog je nastao kao slijed aktivnosti vezanih za prezentaciju kulture stanovanja bošnjačkih gradskih porodica u njenom reprezentativnom primjeru Svrzinoj kući. Slika stare bosanske kuće nije zaokružena ako joj se ne doda izgled avlije i bašče, odnosno vegetacija koja je davala onu finu završnu notu ambijentu i čar bosanskoj kući.

Autor je uspio prikupiti i u spomenutim avlijama i baštama uspješno uzgojiti veliki broj biljnih vrsta koje spadaju u tradicionalne biljke sarajevskih avlija i bašči…Mustafa ArslanovićAutor je ujedno i autor fotografija svog biljnog materijala, koje su načinjene u autentičnom prostoru Svrzine kuće, te na taj način čitalac stiče i vizuelnu sliku o svakoj navedenoj biljnoj vrsti, stoji u recenziji Sabahete Abadžić, muzejske savjetnice.

Sama brošura se sastoji iz četiri cjeline.

Prva „Sarajevo vrtni grad“, predstavlja izbor i adaptaciju tekstova vezanih za ostvarenje principa „vrtnog grada“ na bazi prirodnih uslova, šarolikosti pejzaža, uticaja Orijenta i odnosa ljudi prema prirodi u starom Sarajevu. (kako su strani putopisci vidjeli Sarajevo od XVI-XIX st. „čist i umiven grad pun cvjetnih bašča, voća i zelenila“).
Druga „Sarajevske avlije i bašče“u kojoj se kombinujući staru orijentalno-bosansku stambenu arhitekturu sa vrstama kućne vegetacije nastoji dati slika života u kući proširenog na avlije i bašče, odnosno slika ambijenta ugodnog za život i odmor.
Treća „Cvijeće, zelenilo i ljekovito bilje u Svrzinoj kući“ daje nam popis biljnih vrsta prikupljenih i zasađenih u avlijama i baščama Svrzine kuće, njihove fotografije, te kratak opis koji obavezno uključuje njihovu visinu, vrijeme cvjetanja i boju. Ovaj dio uključuje i njihove, danas uobičajene nazive, zatim nazive na latinskom i engleskom jeziku i što je najvažnije stare nazive (turcizme) od kojih su mnogi do danas već zaboravljeni.
Četvrta „Floralni motivi na eksponatima u Svrzinoj kući“ukazuje nam na poznavanje brojnih biljnih vrsta još u davnoj prošlosti, jer su njihovi stilizirani motivi našli svoju primjenu na predmetima od raznih materijala, drvo, koža, metal, a najbrojniji su naravno na tekstilu na kome su djevojke i žene kreirale prava mala umjetnička djela, koristeći se iglom i koncima, srebrenim i zlatnim nitima.

“Svrzina kuća plijeni pažnju posjetilaca već decenijama. Također, njene dvije avlije i dvije bašče kada ožive u proljeće i napune sva osjetila u ljeto, ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim. Kako bih nastavio ono što su uradili moji prethodnici i zabilježio svaku biljku ovog reprezentativnog zdanja, posvetio sam se izradi ovoga kataloga koji pruža cjelovit prikaz botaničkog svijeta Svrzine kuće. Struka je dala pozitivnu ocjenu i na moje zadovoljstvo Muzej Sarajeva je stao iza projekta i omogućio da ugleda svjetlo dana” – riječi su autora Mustafe Arslanovića.

Damir s bendom u Meksiku!

Nakon prošlogodišnjih nastupa u Kini, Damir ovog oktobra ponovo vodi sevdah na egzotično putovanje. Ovog puta najavljuje cijelu turneju po Meksiku sa svojim bendom Sevdah Takht Damira Imamovića. Ovo je njegova prva posjeta Meksiku i Latinskoj Americi, a već treća američkom kontinentu.

Bend će se u Meksiku zadržati od 18. oktobra do 3. novembra. Nastupi će obuhvatiti različite pokrajine ove velike zemlje. Donosimo pregled datuma a detalje možete pronaći na www.damirimamovic.com

Poseban nastup na Međunarodnom Festivalu Cervantino

Povod za cjelokupnu turneju je nastup na najvećem festivalu muzike i pozorišta u Latinskoj Americi, poznatom Cervantinu. Damir i ekipa ovim nastupom započeće meksičku turneju 20. oktobra 2018. u hacijendi Sand Gabriel de Barrera

Kako u Bosni nestaje bosanski bor

Zašto smo na jednom od posljednjih mjesta u svijetu kada je u pitanju zaštita prirodne baštine i bioraznolikosti i dokle su nas dovele interesne veze raznih lobija i politike, najbolje se može pokazati na sljedećem primjeru:
Munika je prelijepo endemsko drvo sa naših planina, po kojem je Bosna i Hercegovina poznata u cijelom svijetu. Munika se u literaturi na engleskom jeziku zove i “bosanski bor”. Munika je još od vremena Austro-Ugarske bila strogo zaštićena vrsta u Bosni i Hercegovini. Od 2011. godine otkako Federacija BiH, gdje se uglavnom nalaze najvažnija staništa munike, više nema Zakona o šumama, postala potpuno nezaštićena vrsta. Brutalna sječa ovog rijetkog i plemenitog drveta, koja se već godinama dešava po Prenju i Čvrsnici, a posljednjih sedmica je intenzivirana na Crnom Polju (Prenj), vjerovatno je jedan je od razloga zašto novog federalnog zakona o šumama nema ni na vidiku. Da je Edita Đapo, federalna ministrica okoliša i turizma, zaista radila svoj posao kao što se u ovim predizbornim danima tvrdi, munika je brzo i efikasno mogla biti zaštićena federalnim Zakonom o zaštiti prirode iz 2013. godine.

MUNIKA – VRIJEDNO, RIJETKO I STROGO ZAŠTIĆENO DRVO

Munika (Pinus heldreichii lat.), endemska je vrsta. Raste samo na jugu Evrope, na planinama Balkanskog i Apeninskog poluostrva. Na Balkanu, je moguće pronaći na planinama Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Albanije, Grčke i Bugarske. Na Apeninskom poluostrvu, raste na planinama južnih regija Italije, Kalabrije i Bazilikate. Munika voli planine, pa je nalazimo na nadmorskim visinama od 800 do čak 2640 metara. Najstarije živo drvo u Evropi je upravo jedna munika, otkrivena u zabačenom dijelu nacionalnog parka Monte Pollino u južnoj Italji, starost joj se procjenjuje na 1230 godina. Munika je skoro svugdje strogo zaštićena vrsta. Primjerice, u Makedoniji se njena staništa nalaze unutar Nacionalnih parkova Galičica i Mavrovo. U Grčkoj je zaštićena unutar lokacija zaštićenih kroz Naturu 2000: Oros Olympos, Ethnikos Drymos Pindou (Valia Kalnta) – Evryteri Periochi, Koryfes Orous Orvilos i Oros Vermio. U Bugarskoj, gdje je vrsta ocijenjena kao ranjivom, značajan dio staništa vrste nalazi se unutar strogog rezervata prirode Bayuvi Dupki – Dzhindzhiritsa (Nacionalni park Pirin) i u strogom rezervatu prirode Alibotush u planinama Slavyanke. Vrsta je prisutna i na Natura 2000 lokacijama i zaštićena je i Zakonom o biološkoj raznolikosti. U Italiji munika raste unutar nacionalnog parka Pollino kao i Natura 2000 lokacijama: Pollino i Orsomarso , Serra delle Ciavole-Serra di Crispo , Pollinello-Dolcedorme.
Na Kosovu, vrsta je zaštićena unutar posebnih rezervata munike Oshljaku, Pisha e grande i Maja e arnenit, a prisutna je i u nacionalnom parku Mali Sharr. U Albaniji munika se javlja u planinama Gjallica, Korabi, Koritnik, Munella, Pashtriku, Valamara i Zaeba, uključujući sjeverne albanske Alpe, te u Llogari, Lura Šibenik-Jabllanici i nacionalnom parku Tomorri. Zakonom o šumama Republike Srpske munika je strogo zaštićena u dijelu BiH.

MUNIKA – STROGO NEZAŠTIĆENA VRSTA U FEDERACIJI BIH

Zakon o zaštiti prirode FBiH predvidio je propisivanje mjera zaštite za strogo zaštićene divlje vrste i podvrste (u koje bi morala spadati i munika) kao i mjere zaštite njihovih staništa, koje su trebale biti definisane posebnim pravilnikom. Za uništavanje strogo zaštićeniih životinja i biljaka zakonom su predviđene vrlo oštre kazne.
Rok za pravljenje ovog i ostalih od ukupno 15 pravilnika predviđenih ovim zakonom istekao je još 2016. godine. Ministarstvo turizma i okoliša u proteklih pet godina nije napravilo niti jedan od ovih dokumenata!
Zakonom je predviđena i uspostava izvanredno važne institucije u sistemu zaštite prirode – Federalnog zavoda za zaštitu prirode – rok za njegovu uspostavu istekao je u ljeto 2016. Također, Zakon je predvidio da se uradi revizija brojnih zaštićenih područja, utvrđenih prije 1995. godine, kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum, što bi dovelo do brze ponovne uspostave i zaštite mnogih prirodnih vrijednosti naše zemlje.
Ovaj rok je istekao 2015. godine. Da se to uradilo na vrijeme branioci rijeka Bune i Kruščice, i mnogih drugih koje su tek sad na meti graditelja hidroelektrana, sada bi imali snažnu polugu za odbranu svojih rijeka.

NACIONALNI PARKOVI OSTALI U LADICAMA MINISTARSTVA

Alternativna zaštita staništa munike bila bi formiranje nacionalnog parka “Prenj, Čvrnica, Čabulja, Vran”, koji bi uključio skoro sva njena najvrjednija staništa. Istovremeno bi bile zaštićene i mnoge druge izuzetno vrijedne vrste bilijaka i životinja na ovom području. Formiranje ovog i drugih zaštićenih područja, po uzoru na druge zemlje regiona i Evropske Unije, otvorilo bi i puteve razvoja, zarade i opstanka mnogim sada zapuštenim seoskim zajednicama. Davno napravljeni planovi i studije i za ovaj nacionalni park i za mnoga druga zaštićena područja, ostali su duboko zakopani u ladicama federalnog ministarstva okoliša i turizma; i ovoga puta su prevladali interesi raznih šumarsko-građevinskih lobija. Uzalud i obaveze da se
zaštiti naš biljni i životinjski svijet, definisane što našim zakonima što mnogim međunarodnim konvencijama, koje smo uredno, a potpuno uzaludno ratifikovali.

Izložba slika “Reset” tuzlanske umjetnice Merime Ibrišimović u JAVA galeriji

Otvaranje izložbe slika “Reset”, tuzlanske umjetnice Merime Ibrišimović, zakazano je u srijedu, 10. oktobra, u 19.00 sati u JAVA galeriji.

Izložba RESET obuhvata djela nastala između 2011. i 2016. godine. Hronološki i u užem tematskom smislu se može podijeliti u tri dijela. Prva dva dijela pokazuju dio svijeta kojeg poznajemo, kroz faze propadanja i nestanka, dok je treći dio inspirisan začetkom života.

“Unutarnji pogled autorice Merime Ibrišimović na svijet, ekspresivan, naznačen odabirom boja, potezom, tehnikom, progovara vlastitom vizijom i stvaralačkom osobnošću. Osvještavanje života određenog slikama, odbacivanje njegove zadatosti zapravo je propitivanje percepcije kroz medij slikarstva. Osnovni izraz mimetičkog prirodnog uporišta zaustavljen je negdje između ekspresionizma i apstrakcije, vođene fragmentovanjem. Fragmenti prirode apstrahovani skoro do potpune neprepoznatljivosti nastoje da egzistiraju kao produkti emotivnih psiholoških refleksija nove stvarnosti. Statičnost napadnuta je gestualnim kolorističkim akcentima, igrom linija i prostora unutar likoravni. (…)” (Kritički osvrt, Ciklus radova Merime Ibrišimović, dr.sc. Maja Hrvanović, akadem.graf)

Merima Ibrišimović je rođena 1982. godine u Tuzli. 2007. godine diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u klasi prof. Radoslava Tadića. Izlagala na preko četrdeset kolektivnih izložbi i učestvovala na dvadesetak likovnih kolonija. 2016. godine imala je prvu samostalnu izložbu pod nazivom RESET, u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla. Aktivna je članica Udruženja Art Centar Lukavac i tuzlanske umjetničke grupe „Scena“. Bila redovna gostujuća autorica na izložbama Udruženja Manufaktura Tuzla. Voditeljica je više umjetničkih radionica za djecu i mlade. Pored slikarstva bavi se i ilustracijom. Trenutno radi kao profesorica likovne kulture.

Izložba “Izvan oblika” – Meliha Teparic i Ana Crespo

Španjolska ambasada u BiH, u saradnji sa Umjetničkom galerijom BiH poziva vas na otvaranje izložbe “IZVAN OBLIKA” u okviru programa kulturnih aktivnosti za 2018.godinu.

Španjolska umjetnica Ana Crespo i bosanskohercegovačka umjetnica Meliha Teparić pronašle su zajedničke likovne i idejne interese i predstavljaju ovu izložbu. Projekt promišlja o višem znanju u sufizmu, povezanom sa kreativnošću i otkrivanjem unutrašnjih osjetila. Njime naglašavaju simboličku vezu između ma'raife, vode, kreativnosti i ženstvenog principa.

Meliha Teparić o izložbi: “Kolaborativna izložba s španjolskom umjetnicom Anom Crespo (Krespo) spontani je dijalog, koji se odvijao manje verbalnom komunikacijiom, a više komunikacijom na jednom senzibilnom intuitivnom, duhovnom i likovnom nivou. Moj rad, instalacija Sedam svilenih zastora, inicijanlno je bio reakcija na Anine papirne skulpture, a on to i dalje jeste, no međutim, u svojoj razvojno fazi predstavlja nastavak mog dosadašnjeg rada s apstraktno-geometrijskim, kaligrafskim jezikom. Ideja labirinta, zasnovanog na kaligrafskim formama, koji je prvobitno bio relaiziran u staklenoj skulpturi Labirint ljubavi (2007), sad je poprimio jednu od mogućih realizacija kako je inicijalno i bio zamišljen kao interakcija s publikom, dok s druge strane, tlocrt labirinta proizilazi iz već postojećeg rada, slike Božanski meadnar (2007).

Izložba se također može čitati na nekoliko nivoa, kao što naša kustosica dr. Rosana Ratkovčić predlaže, da je to ‘oblikovanje praznine, koja je simbolika spoznajnog nevidljivog,’ koje ustvari postaje sadržaj, odnosno ‘otkrivanje duhovnih vrijednosti nevidljivog i nematerijalnog’, a kao što to kazuje i Anin rad, Mistical Unveiling.”

Ana Crespo je doktor likovnih umjetnosti i multudisciplinarna umjetnica, sa dugogodišnjom izložbenom karijerom, započetom u Evropi krajem 80-tih. Uporedo od 1988. radi kao profesor grafičke boje i tehnike. Svoje istraživanje estetskog pretočila je u niz knjiga koje potpisuje, kao “Zen u umjetnosti” (1997.), “Lijepe boje srca” (2008.) u izdanju Casa Arabe i “Crveno, zeleno, bijelo i crno, četiri grane Stabla Univerzuma” (2013.) o simbolici boja u sufizmu, čiji je prevod na arapski u toku. Uskoro će izdati svoju novu knjigu, “Otkrivajuće svojstvo mašte”. Nagrađena je nagradom Barzaj internacional za 2017. od Muhyiddin Ibn Arabi Societyja.

Meliha Teparić, multimedijalna bosanskohercegovačka umjetnica. Rođena je u Sarajevu, 1978. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 2002. godine, na Odsjeku slikarstvo. Magistrirala je 2007. godine Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek slikarstvo. Doktorirala je 2016. godine na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek povijest umjetnosti. Vanredni je profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. Učestvovala je na 56 kolektivnih izložbi, te 7 samostalnih izložbi; dobitnica je nekoliko nacionalnih i internacionalnih nagrada.

Izložba će biti otvorena 4. oktobra 2018. godine u 20:00 sati, u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu. Izložbu je moguće pogledati do 18. oktobra, od ponedjeljka do subote, od 10 – 20 sati.

Prvi samit o rijekama Evrope održan u Sarajevu

Sarajevo je od 27. do 29. septembra postalo centar evropskih zaštitara rijeka i boraca protiv hidroelektrana. Oko 250 ljudi iz preko 30 zemalja diskutovalo je o tome kako zaustaviti uništenje evropskih rijeka od izgradnje hidroelektrana, kako zaštiti posljednje slobodne riječne dragulje i kako obnoviti one koji su već uništeni.

Učesnici su formirali listu zahtjeva upućenih relevantnim donosiocima odluka u politici i industriji. U ovoj deklaraciji evropski zaštitari rijeka pozivaju Evropsku komisiju, Energetsku zajednicu, međunarodne banke i nacionalne vlade da prestanu promovisati i finansirati hidroenergetske projekte kao zelene i obnovljive izvore energije i da pooštre kriterijume za zaštitu životne sredine. Ovi zahtevi imaju za cilj da pomognu u uspješnoj implementaciji Okvirne direktive o vodama EU kako bi se rijeke vratile u dobro ekološko stanje do 2027. godine.

Danas su vodena staništa najugroženija na Zemlji, 81% populacija slatkovodnih organizama je nestalo na globalnom nivou – više nego u bilo kom drugom ekosistemu. Prema Evropskom birou za zaštitu životne sredine (EEB) evropski vodeni putevi su degradirani do tačke gdje više ne mogu da se održe funkcionalni ekosistemi. Glavna prijetnja zdravlju rijeke je masovna izgradnja hidroelektrana, pod okriljem zelene energije i metodama finansiranja kao što su feed-in tarife. U EU registrovano je 25.000 hidroelektrana, prema EEB. Ova cifra ne uključuje male hidroelektrane što znači da je stvarna cifra mnogo veća. Skoro dvije trećine evropskih rijeka su u lošem ekološkom stanju.

“Moramo zaustaviti masovnu izgradnju hidroelektrana. Evropske rijeke već dugo plaćaju naš životni stil. Posljednje netaknute rijeke moraju ostati slobodne “, izjavio je Ulrich Eichelmann, direktor organizacije Riverwatch.

Hidroelektrane ne samo da u osnovi uništavaju biodiverzitet riječnih staništa, već i dinamičnu rijeku pretvaraju u monotono stagnantno vodeno tijelo. Hidroenergija nije čak ni ugljen-neutralni izvor energije jer su rezervoari hidroelektrana glavni izvor emisije gasova staklene bašte. Pored toga, brane imaju i teške društvene troškove. U svijetu, između 500 i 750 miliona ljudi pati od direktnih ili indirektnih uticaja brana.

“Hidroelektrana je destruktivna, zastarjela tehnologija koja se danas može lako zamijeniti savremenim obnovljivim izvorima energije, poput solarne energije”, izjavila je Nataša Crnković, predsjednica organizacije Centar za životnu sredinu.

Srećom, u Evropi postoji jedan region koji još uvek ima slobodne rijeke – Balkan. Međutim, čak su i ovi posljednji dragulji pod velikom prijetnjom od planova za oko 2.800 novih hidroelektrana. Sa ciljem donošenja zajedničkog stava prema ovim projektima održan je prvi samit o rijekama Evrope u Sarajevu. Počevši od ove godine, samit će se održavati svake dvije godine u drugom regionu u Evropi. Naredni samit biće održan u Portugalu u 2020. godini.

Prvi samit o rijekama Evrope organizovan je od strane organizacija Riverwatch iz Austrije i Centra za životnu sredinu iz Bosne i Hercegovine u okviru novoformiranog saveza organizacija koje imaju za cilj očuvanje evropskih rijeka i zaustavljanje izgradnje hidroelektrana. Ove organizacije su Riverwatch, EuroNatur, WWF Adria, Wetlands International, and Rios livres (GEOTA).

Jazz Fest Sarajevo dolazi u Mostar!

Prošle godine Jazz Fest Sarajevo je prvi put posjetio Banjaluku organizirajući koncert međunarodnog ansambla Dejana Terzića Axiom koji je nekoliko dana ranije zatvorio XX1. međunarodni muzički festival u Sarajevu.

Ove godine Jazz Fest će posjetiti nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini i organizirati različite koncertne programe kako bi festivalskoj publici koja je prethodne dvije decenije redovito posjećivala festival, uzvratio posjetu. Prvi grad koji će Jazz Fest posjetiti je Mostar gdje će 19. oktobra u OKC Abrašević nastupiti francuski bend AutorYno.

Nakon Mostara, AutorYno nastupa i u Sarajevu, u Sarajevskom ratnom teatru 20. oktobra, a svojevrsnu pretpremijeru imat će na klupskom koncertu u Jazzbini u Sarajevu 18. oktobra.

AutorYno je energični trio koji se smatra jednim od najžešćih bendova pariške rock scene. Nedavno je objavio svoj treći album Flauros koji će predstaviti na koncertima u Mostaru i Sarajevu, a čini ga repetoar iz knjige “Book of Angels” u rock kontekstu.

Koncerti benda AutorYno organiziraju se u okviru XX2. Jazz Festa Sarajevo 2018 koji ove godine predstavlja novi festivalski koncept sa koncertima u periodu od septembra do novembra dok će glavni festivalski program biti organiziran od 1. do 4. novembra.

Koncerte benda AutorYno podržali su Francuski institut u BiH i Francuska ambasada u Sarajevu. Mostarski koncert organizira se u saradnji sa Mostar Rock School i OKC Abrašević, ulaznice za koncert po cijeni od 10 KM u prodaji će biti u OKC Abrašević. Ulaznice za Jazzbinu moći će se kupiti u ovom klubu, dok su za koncert u SARTR-u ulaznice u prodaji u sistemu kupikartu.ba po cijeni od 15 KM.

Metropolitan opera u Kamernom!

Po prvi put u Sarajevu, i u BiH, naša publika bit će u prilici uživo gledati prijenos Metropolitan opere, u visokoj HD rezoluciji, u isto vrijeme kada se predstava bude održavala i u New Yorku. Ovo je jedinstven projekt koji smo uspjeli ostvariti uz pomoć ambasade Sjedinjenih Američkih Država, a koji nas je stavio u sam vrh svjetskih premijera koje nisu samo teatarske, kada je repertoarska ponuda u pitanju. U sezoni 2018./ 2019. naša publika će imati priliku da uživa u deset naslova Metropolitan opere, takoreći u komforu svog doma, odnosno u komforu Kamernog teatra 55. Metropolitan sezona počinje sa Giuseppe Verdijevom operom „Aida“ 06.10.2018. sa početkom u 18.55 sati.

Kamerni teatar 55 s ponosom može najaviti da je početak naše teatarske sezone ovim svjetskim događajem obogaćen za jedan novi umjetnički fenomen, koji naša publika inače ne bi imala priliku tako lako pogledati i uživati u njemu. Ovim putem Kamerni teatar 55 još jednom pravi kulturološke mostove i spaja naizgled nespojive kulturološke elemente i fenomene. Obzirom da je sarajevska publika uvijek i gladna i žedna kvalitetnih predstava i opera, mišljenja smo da ćemo ovim putem uvelike pomoći da se ova ‘žeđ i glad’ utaži. Sarajevo je oduvijek bilo kulturološki centar, čiji su građani imali priliku da pogledaju i poslušaju izvedbe svjetski poznatih imena i autora, i na ovaj način Kamerni teatar 55 želi se još više uključiti u ispunjavanje svoje misije, a to je da građanima Sarajeva, i Bosne i Hercegovine, stvara i nudi jedinstvene sadržaje neupitne kvalitete.

Vidimo se u Kamernom na svjetskoj, live, premijeri opere „Aida“, Metropolitan Opere!

Večeras promocija zbirke pjesama Marka Tomaša u Mostaru

Promocija zbirke pjesama “Trideset deveti maj”

Gost i autor: Marko Tomaš

U utorak, 02.10.2018. godine s početkom u 20 sati imat ćete prigodu prisustvovati prvoj bosanskohercegovačkoj promociji nove zbirke pjesama Marka Tomaša “Trideset deveti maj” objavljenje u izdanju beogradske kuće LOM te zagrebačke naklade Jesenski&Turk.

Promocjia će se održati u foajeu ispred male scene Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

O zbirci “Trideset deveti maj”:

…Lajtmotivski (a lajtmotivi su smrt, sloboda i rijeka), ova knjiga poezije se naslanja na dosadašnji opus, sa tom razlikom, što nudi i mnoštvo drugoga, čime nas lirski subjekat uvodi u prostore sopstvene svijesti, pa čitajući ovu knjigu, tragajući po njoj za zaturenim značenjima i smislom, postajemo svjesni jedne veoma bitne činjenice, detalja koji mnogim ovdašnjim pjesnicima konstantno izmiče, a to je da je Trideset deveti maj knjiga neopterećena Markom Tomašem, a opet njegova, i prije svega svoja. Sve i da nemamo pojma o tome ko je autor Marko Tomaš, kao što možda njegovi čitaoci kroz decenije pred nama možda i neće imati, ova knjiga opravdava svoje postojanje, i počinje da živi svoj život, ne u jednoj provinciji, gradu, državi, nego na prostoru svih naših zajedničkih jezika, u glavama svih čitalaca poezije…

Goran Radojičić, časopis ARS, Podgorica

…Tomaš je stoga Majakovski naših dana, ali Majakovski pred kojim se ne tiskaju gomile slušalaca željnih pjesničkog prorokovanja, hula i posveta. Jer vrijeme naše, znamo to, nije vrijeme pjesnika. U takvom okviru poezija Marka Tomaša, sa svim svojim melanholijama i zanosima koji ne pripadaju ovom vremenu, često zvuči kao glas pjesnika koji se na praznom trgu obraća svim našim razrovanim gradovima i ishaviještenim ljudskim licima. Samo šume, korov i kamen čuju taj glas. On nošen burom poput duha luta prostorom ispražnjenim od sadržaja života…

Đorđe Krajišnik, Oslobođenje, Sarajevo

O autoru:

Marko Tomaš je rođen u Ljubljani, 1978. godine.

Kod raznih nakladnika objavio je 7 samostalnih i 3 skupne zbirke pjesama.

Dnevničke zapise, eseje, političke i sportske komentare objavljuje na internetskim portalima zurnal.ba, lupiga.com, 6yka.com, portal-udar.com te u časopisu Urban Magazin. Kolumnist je mariborskog dnevnog lista Večer. Živi i radi u Mostaru.

Autorica fotografije Marka Tomasa: Milena Goševski

Autorica ilustracije na naslovnici zbirke: Ivana Radić

Aktivistički performans “Noćne More” Ornele Čolić i Vedada Šabanadžovića

Aktivistički performans Noćne More poziv je građanima BiH da 07. oktobra izađu na izbore. Projekt sanjali, napisali i nacrtali Ornela Čolić i Vedad Šabanadžović (koji će u nedjelju, 07.10., izaći i glasati!)

Ornela Čolić

“Zahvaljući državi u kojoj živimo imam košmare. Zahvaljući državi u kojoj živimo imam sve više prijatelja koji ne žive u državi u kojoj su živjeli. Zahvaljući državi u kojoj živimo osim prijatelja gubim i razum. Zahvaljući državi u kojoj živim, živimo a kao da ne živimo.

Krivi smo samo mi. Bez inicijativa, promjena, želje i volje da bilo šta uradimo za sebe i one od sebe i oko sebe. Neko će i zbog nečeg, doći i spasiti nas! Do kada ćemo beskičmeni očekivati nešto od drugih i početi raditi nešto za sebe? Moje noćne more su bile samo moje dok nisam saznala da ima još ljudi sa sličnim noćnim morama. Muče nas i progone. Sustižu nas. Hvataju i povlače za sobom! Našle su svoj put van zahvaljujući genijanom drugaru Vedadu Šabanadžoviću, koji mi je pomogao da artikulišem te krike. Zajedno smo napravili kampanju: Izađi i glasaj!

Zašto sad? Zašto zadnju sedmicu pred izbore? Sad ste svi napeti i osluškujete i pratite. Zato pratite nas! Izađite i IZBORIte se za bolje i pametnije. Za život. Glasajte za kandidate/kinje koje smatrate najkompetentnijim, najkvalifikovanijim ili najjednostavnije rečeno: glasajte za koga god želite, ali IZAĐITE I GLASAJTE!

Prestanite nalaziti izgovore, opravdanja i nemojte kriviti druge. Ako od političara očekujete odgovornost i djelovanje, dajte im primjer! Počnite biti odgovorni za sebe i ispunite najbitniju građansku dužnost. Preuzmite odgovornost za loše političare, nerad i stanje u državi. Recite sebi da Vi to možete. Da mi to možemo.”