Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Sažetak istraživanja o digitalnom nasilju nad marginalizovanim grupama u BiH

– Sažetak/pregled istraživanja –

Osnovni cilj istraživanja na temu Digitalno nasilje nad marginalizovnim grupama u
bosanskohercegovačkim online medijima je ispitati na koji način mediji izvještavaju o
marginalizovanim grupama u BiH uopće, a posebno u situacijama nasilja, te ispitati profesionalnost novinara/ki u online medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama kada se krše prava tih grupa sa fokusom na spolnu i rodnu ravnopravnost, te ispitati na koji način javnost reaguje na medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama i da li javnost poziva na nasilje i koristi li govor mržnje na internetu kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Predmet ovog istraživanja je bio ispitati
na koji način mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama, te da li produciraju stereotipe i izvještavaju senzacionalistički kada se radi o marginalizovanim grupama u BiH. Zatim, ispitati da li i na koji način javnost reaguje kada mediji izvještavaju o marginalizovanim grupama u BiH. Ispitati da li javnost koristi govor mržnje i poziva na nasilje na internet portalima kada se radi o medijskom izvještavanju o marginalizovanim grupama u BiH.

U osnovi istraživanje je teorijsko-empirijskog karaktera. Empirijski dio istraživanja je obuhvatio vremenski period od januara do jula 2018. godine. Monitoring se vršio kontinuirano, što znači da su se pratila tri online medijska portala (od kojih dva daju javnosti mogućnost da komentariše), u periodu od šest mjeseci po odabranim ključnim riječima ciljanih marginalizovanih grupa. Uporedo s ovim su se pratili i analizirali dostupni komentari javnosti o objavljenim medijskim tekstovima koji su bili u fokusu istraživanja. Kada govorimo o prostornoj dimenziji, istraživački rad je obuhvatio teritoriju cijele Bosne i Hercegovine (dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku i Brčko distrikt BiH).
Analiza uključuje kvantitativno i kvalitativno istraživanje gdje je kroz kvantitativnu analizu određena zastupljenost marginalizovanih grupa podijeljenih u pet grupa (LGBTI populacija, žene koje proživljavaju ili su preživjele ili su žrtve nasilja, Romi/kinje, mlade osobe, osobe s invaliditetom) u medijima.
Jedan od glavnih zaključaka i preporuka proizišao iz ovog istraživanja jeste izmjena i dopuna zakonskih akata u BiH na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Problem nepostojanja procedura koje će utvrditi i pozvati na odgovornost počinioca/teljku digitalnog nasilja je problem nerješavanja digitalnog nasilja. Sve dok nemamo riješeno pitanje digitalnog nasilja kroz zakonski okvir, ne možemo govoriti o ozbiljnim mjerama za smanjivanje i eliminaciju digitalnog nasilja. Ono što je takođe problematično jeste da postoji zakonski okvir koji zabranjuje diskriminaciju i nasilje,
ali ne imenuje internet kao mogući oblik vršenja nasilja i diskriminacije. Baza za kreiranje zakona koji tretira digitalno nasilje kao krivično djelo mogu biti zakonski akti i međunarodni dokumenti. Međutim, analizirani online portali su manjinski primjer u odnosu na mnoge druge medije, pogotovo lokalne online medije.
Kazna za počinioce nasilja na internetu treba da bude jasno definisana i provediva u svakom trenutku. S druge strane važno je da i mediji više pišu i izvještavaju kako o svim marginalizovanim grupama, tako i o mladima i djeci kako bi se od najmlađih ka starijim gradila kolektivna svijest o etičkim načelima vrijednosti koje se svakako, u periodu nedostatka vremena i užurbanog stila života, gube.

Istraživanje za Fondaciju CURE je uradila Dr.sc. Medina Mujić, a cjelokupno istraživanje možete pogledati na: http://www.fondacijacure.org/upData/uploads2/OIDHR%20prelom.pdf

4. Festival bajki za djecu i odrasle

Udruženje BAJKA u saradnji sa Javnom ustanovom Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, organizuje 4. Festival bajki za djecu i odrasle, u periodu od 02. do 25. novembra, 2018. godine. Kao i do sada, Festival obiluje predavanjima, panelima, radionicama, prezentacijama i promocijama, a prije svega pripovijedačkim predstavama za sve uzraste od 3 do 103 godine, koje donose izvorne narodne bajke i priče iz cijelog svijeta, uz pripovjedače, Tatjanu Šojić, Jasnu Held, Sarah Abušarar, Marinu Tomić i goste iz sarajevskih valdorfskih vrtića koji uz članove udruženja Bajka pripovijedaju za najmlađe u lutkarskim predstavama. Pored pripovjedača u festivalu učestvuju Snježanka Jadrijević, Udruženje Prijatelja Waldorfske Pedagogije, Udruženje za dječiju kulturu „Žar ptica“, Storytellers of Canada, Valdorf društvo Srbija, JU Biblioteka Sarajeva…

Festival bajke za djecu i odrasle prerastao je u pletformu za razvoj teatra pripovijedanja u Bosni i Hercegovini. Festival je prepoznat i podržan od Općine Centar Sarajevo, Kantonalnog ministrastva kulture i sporta, Federalnog Minisarstva kulture i sporta, uz preporuku Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo. Zahvaljujući mnogim odgojno obrazovnim ustanovama, prijateljima festivala, poklonicima bajke i žive riječi kao i medijima koji su uvijek nesebično promovirali ovaj projekta, Festival je postao dijelom evropskog kulturnog kruga, a udruženje Bajka kao organizator članom FEST – a (Federation for european storytelling).

U subotu 17.11.2018. godine biće organizovana završna svečanost “Storytelling club“-Bosanske narodne bajke, koje će pripovijedati naša vrhunska glumica Tatjana Šojić. Sa osnivanjem Udruženja Bajke, Tatjana Šojić počinje se baviti teatrom pripovijedanja, pripovijedanjem narodnih bajki i priča, koje predstavljaju sasvim drugačiji umjetnički izražaj. Jedan je od glavnih nosilaca pripovijedačkih sadržaja za odrasle u okviru Festivala bajke kao i Vunenog pozorištanca namijenjenog odraslim i djeci.

Program će biti realiziran za odrasle osobe u velikoj sali JU CKM, sa početkom u 19.30 sati. Program je slobodan i svi koji vole bajke dobrodošli su. Vrhunska interpretacija glumice Tatjane Šojić sigurno neće nikoga ostaviti ravnodušnim.

Sanski Most odlučno protiv izgradnje termoelektrane Kamengrad!

Stanovnici Sanskog Mosta i opštinsko vijeće ovog grada odlučno su se usprotivili izgradnji termoelektrane Kamengrad na području ove opštine.

Opštinsko vijeće održalo je i posebnu tematsku sjednicu 4. maja ove godine na kojoj su razmatrane aktivnosti vezane za TE “Kamengrad” Sanski Most i na njoj je donesen zaključak koji glasi: “Informacija o provedenim aktivnostima vezano za TE Kamengrad Sanski Most se prima k znanju i ubuduće nikakva aktivnost u vezi ove inicijative neće biti preduzeta bez saglasnosti Općinskog vijeća i građana Sanskog Mosta”.

Ovaj zaključak i stav ponovljen je i na javnoj raspravi o prostornom planu Unsko-sanskog kantona, koja je održana u avgustu u Sanskom Mostu i na kojoj se zahtijevalo da se iz plana izbaci izgradnja termoelektrane Kamengrad.

Sjednici opštinskog vijeća i javnoj raspravi prethodila je peticija, koju je organizovalo Udruženje građana za bolji Sanski Most. Za samo tri dana, peticiju je potpisalo više od 1400 stanovnika Sanskog Mosta i mještana područja na kojima je planirana izgradnja ovog postrojenja.

Peticija je imala uspijeha, to su i lokalni moćnici u Sanskom Mostu vidjeli. Svima je poznato da je ugalj iz rudnika Kamengrada jedan od najštetnijih i da bi bio poguban za građane ne samo Sanskog Mosta, već bi i mnoge druge općine na slivu rijeke Sane osjetile posljedice, istakao je Ermin Karić, predsjednik Udruženja građana za bolji Sanski Most. Dodao je da bi, u slučaju bilo kakvih aktivnosti vezanih za termoelektranu, sve opet ponovili.

Redžo Kurbegović, zamjenik predsjedavajućeg Opštinskog vijeća Sanski Most ističe da je zaključak opštinskog vijeća da se ne dozvoli izgradnja termoelektrane u Sanskom Mostu čvrst i da čisto sumnja da neko mimo zakonodavne vlasti može da sprovede tu aktivnost.

-Ovdje se ipak građani pitaju!-, naglasio je Kurbegović.

Da vlasti u BiH moraju shvatiti da je došao kraj eri fosilnih goriva i da je vrijeme za ulaganje u obnovljive izvore energije, naglašavaju u Centru za životnu sredinu.

-Time ne samo da ćemo zaštititi našu prirodu, već prvenstveno i zdravlje stanovnika Bosne i Hercegovine, i sa druge strane poboljštati kvalitet života. Opštine i gradovi u Bosni i Hercegovini trebaju da slijede pozitivan primjer Sanskog Mosta. Ovo je jasan pokazatelj da se zajedničkom voljom vlasti i građana i građanki može doći do ostvarenja cilja-, zaključila je Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Centar za životnu sredinu zajedno sa Centrom za ekologiju i energiju iz Tuzle provodi kampanju „Stop prljavoj energiji – budućnost je obnovljiva“. Kampanja je nastala kao reakcija na neodgovorno i neodrživo upravljanje i planiranje energetskih sistema u Bosni i Hercegovini, koji se velikim dijelom oslanjaju na izuzetno opasan i prljav izvor energije – ugalj.

Izložba Osmana Arslanagića u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono poziva nas na otvaranje izložbe „Znakovi pored puta“ autora Osmana Arslanagića.
Izložba će biti otvorena u Galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara) u petak, 16. novembra u 21:00.
Za predstavnike/ce medija, razgovor sa autorom i snimanje postavke organizovaćemo istog dana u Zvonu u 13:00.

Zadovoljstvo nam je što u Zvonu imamo priliku predstaviti i četvrti nastavak ciklusa „Znakovi pored puta“ koji je nastao kao dio umjetnikove potrebe za iskorakom od uobičajenih scenografskih rješenja kao dominantnog oblika profesionalnog izražavanja.

Od različitih predmeta koje je najčešće odbacilo more ili koji su se u prirodi našli zahvaljujući ljudskom nemaru, Osman Arslanagić pravi nesvakidašnje likovne objekte. Na njegovim Znakovima prepoznajemo istu narativnu nit kao i u prethodna tri ciklusa, ali ovoga puta sa više slikarskih intervencija u strukturi pronađenog materijala uz naglašeni heretički pogled na ovozemaljski život.

Osim slikarskog umijeća, odnosa prema prostoru i upotrebnoj vrijednosti odbačenog, Osman Arslanagić i četvrtim nastavkom „Znakova pored puta“ potvrđuje nesvakidašnju umjetničku imaginaciju te sposobnost da u svakoj narednoj autorskoj etapi napravi iskorak, ponudi likovnoj publici istinsko zadovoljstvo i otvori prostor za različita tumačenja te ostane dosljedan vlastitoj estetici i prepoznatljivom autorskom rukopisu.

Osman Arslanagić je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Profesionalni je scenograf koji u svojoj biografiji ima šest igranih filmova, preko 200 teatarskih predstava, brojne televizijske serije i emisije. Kao scenograf je radio u Holandiji, Francuskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori… Redovni je profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na predmetu Scenografija, kostim i maska i profesor Scenskog oblikovanja na Akademiji za scenografiju u Osijeku (Hrvatska). Dobitnik je 25 međunarodnih i domaćih nagrada za svoj rad i njemu najbitnije dvije godišnje nagrade Collegiuma Artisticuma. Kao slikar samostalno je izlagao u Študgartu, Londonu,Trebinju, Utrehtu, Amsterdamu i Sarajevu…

Izložba Osmana Arslanagića biće postavljena u Zvonu do 6. decembra 2018. godine.

Historijske osmice: 1968

Historijski muzej Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Fakultetom političkih nauka u Sarajevu i Asocijacijom studenata Fakulteta političkih nauka „SPONA“ u sklopu manifestacije „Mjesec muzeja“ organizirat će 13.11.2018. godine javno predavanje i radionice pod nazivom „Historijske osmice – 1968.“ posvećene 50. obljetnici od
studentskih protesta.

Javno predavanje bit će organizirano u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine na temu „50 godina studentskih protesta 1968.“ s početkom u 13:00. Ona za cilj ima potaknuti zajedničku raspravu o događajima onda i danas, kako bi se iz ugla 1968. godine otvorila pitanja razlika i sličnosti sa današnjim stanjem. Refleksija na čuvenu 1968. godinu bila bi iskorištena za debatu o problemima iz 2018. godine poput
studentskog standarda, aktivizma, političkih i društvenih problema studenata, ali i oblika organiziranja borbe za sopstvena prava i pitanja studenata.

Od 15:00 do 17:00 za studente Fakulteta političkih nauka bit će organizirane interaktivne radionice u okviru ciklusa radionica „Historijske osmice“, gdje će se dosadašnja znanja, iskustva i potrebe studenata na kreativan način prezentirati i vizualizirati u formi Manifesta studentskih zahtjeva 2018. Pored toga, studenti će imati
priliku da rade na izradi transparenata, letaka, parola i drugih oblika protestne i aktivističke ikonografije koja će po završetku radionica u 18:00 biti postavljena u holu Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, gdje će rezultati zajedničkog rada studenata ovog fakulteta biti vidljivi svim zainteresiranim do kraja sedmice, uz čitanje
Manifesta studentskih zahtjeva 2018. godine.

Inače, manifestacija „Mjesec muzeja“ se već tradicionalno, treću godinu obilježava u novembru, mjesecu kada je osnovan i otvoren Muzej, a ove godine, njeni su programski sadržaju posvećeni kulturno-historijskom naslijeđu, unaprjeđivanju muzejske prakse i jačanju svijesti o važnosti muzeja. Također, jedna od bitnih
komponenata ovogodišnjeg „Mjeseca muzeja“ jeste upravo uvezivanja Historijskog muzeja sa drugim, društveno odgovornim institucijama, kao što je Fakultet političkih nauka u Sarajevu.

Velika zabava pletenja Udruženih

I ove godine, obilježavajući kraj još jedne uspješne poslovne godine, Udružene za ljubitelje ručnog rada organiziraju Veliku zabavu pletenja.

U petak 23. novembra u Atriju Hotela Evropa, posjetioci će se tokom cijelog dana, od 11.00 do 20.00, moći družiti sa pletiljama Udruženih koje će prezentirati dosadašnje kolekcije svog udruženja ali i ekskluzivne modne artikle svojih renomiranih klijenata iz Austrije, Francuske, Japana, Norveške i Sjedinjenih Država koji će se moći kupiti po sniženim cijenama.

«Udružene će ovu poslovnu godinu pamtiti kao šestu godinu svog djelovanja», kaže Nadira Škaljić-Mingasson, osnivačica Udruženih. «U tom periodu obučile smo i zaposlile više od 500 žena koje su isplele preko 100.000 komada odjevnih predmeta koji se prodaju širom svijeta. A nakon otvaranja našeg Centra za obuku, ove godine lansirale smo i vlastiti brend i online shop KIO što je još jedan razlog za slavlje.»

Na Zabavi pletenja će biti predstavljeni i različiti kursevi koje Udružene gotovo svakodnevno organiziraju u Centru za obuku a bit će izloženi i modni predmeti brenda KIO – moderna, šarena i mekana kolekcija kapa i šalova za djecu i odrasle, rađena od vrhunskih materijala.

U okviru ovog cjelodnevnog događaja, Udružene će organizirati različita takmičenja u brzini i vještinama ručnog rada u kojima mogu sudjelovati svi prisutni, a za najmlađe ali i odrasle bit će organizirane prigodne radionice.

Prijavite se na Školu filmskog teksta – radionicu za mlade 13. Pravo Ljudski Film Festivala

Gradeći tokom prethodnih godina svoju kreativnu zajednicu sastavljenu ne samo od prijatelja i prijateljica festivala, nego i mladih reditelja i rediteljica, članova i članica žirija, autora i autorica, Pravo Ljudski Film Festival njeguje aktivan odnos ka društvenom i javnom, odnosno kritički pogled na svijet. U posljednje tri godine smo u festival integrirali filmski kritički izraz kao neodvojivi dio Pravo Ljudski identiteta, težeći kroz ovu formu predstaviti filmsku selekciju, problematizirati društvena i politička pitanja s kojima filmovi na programu polemiziraju, ali i promovirati kritičko čitanje filma zasnovano na argumentu, znanju i senzibilitetu.

Ove godine želimo otići korak dalje: želimo (budućim) filmskim čitaocima i čitateljicama, novinarima i novinarkama u oblasti kulture, te mladim ljudima koji pišu i žele objavljivati umjetničku kritiku ponuditi šansu da to čine u toku festivala, gradeći na naš festivalski program, stručno mentorstvo i uzbudljivo festivalsko okruženje. Desetero sa inspiracijom i motivacijom imati će priliku pohađati naše radionice, raditi na svom kritičkom izrazu, učiti o važnim društvenopolitičkim pitanjima današnjice kroz učenje o savremenom kreativnom dokumentarnom filmu.

Stoga, ukoliko ste se već okušali u pisanju umjetničke kritike, studirate na nekom of fakulteta društvenog, humanističkog ili umjetničkog usmjerenja, tražite prve ili nove profesionalne izazove i želite sklopiti korisna poznanstva u oblasti filma i kulture, prijavite se! Očekuje vas šestodnevna festivalska avanture tokom koje ćete:

– Gledati naš ovogodišnji festivalski filmski program i pisati kritiku;

– Pohađati Školu filmskog teksta koja uključuje rad na tekstu i slikama sa mentorom/icom;

– Pohađati festivalske radionice i predavanja sa aktuelnim društveno-političkim temama;

– Pratiti Q&A sesije i razgovore sa gostima i gošćama, te tako učiti od međunarodno priznatih dokumentarista i dokumentaristica.

Sa vama želimo dijeliti znanje i iskustvo, ali prije svega, ljubav prema pokretnim slikama. Stoga prethodno iskustvo nije nužno, ali bismo svakako voljeli vidjeti neki primjer vašeg prethodnog rada, bez obzira da li je objavljivan ili ne. Tražimo i odgovornost i komunikativnost, te poznavanje engleskog jezika. Također, pohađanje radionica i praćenje festivalskih sadržaja je obavezno. Najbolje radove ćemo objaviti u saradnji sa našim medijskim partnerima!

Prijave slati najkasnije do 19. novembra putem mail-a. Zainteresirani kandidati i kandidatkinje mogu poslati pismo motivacije, CV na B/H/S jeziku, te primjerak rada. Prijave se pregledaju svaki dan, tako da ćemo, čim odlučimo da ste primljeni, stupiti u kontakt i proslijediti zadatak! Za sve dodatne informacije pisati na mail adresu: apliciram@pravoljudski.org.

Radujemo se što ćete postati dio Pravo Ljudski zajednice. Učimo čitati film zajedno!

Roditeljska kuća osvojila prestižnu Međunarodnu Graditeljsku nagradu CEMEX

U konkurenciji sedamdesetak građevinskih projekata iz cijelog svijeta, Roditeljska kuća Pedijatrijske klinike KCUS-a osvojila je ovu prestižnu nagradu

Roditeljska kuća Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu dobitnica je međunarodne Graditeljske nagrade CEMEX. Ova nagrada se već skoro trideset godine dodjeljuje najuspješnijim projektima stambene, javne i infrastrukturne gradnje.

Roditeljska kuća osvojila je drugo mjesto u kategoriji Javne i poslovne građevine, a kao predstavnika Bosne i Hercegovine, odabrana je od strane Odbora nacionalne Graditeljske nagrade. Članovi Odbora su: doc. dr. Gordana Broćeta, prodekan za naučno istraživački rad Arhitektonsko-građevinsko geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, dr. sc. Ivo Čolak, redovni profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, te poznati arhitekta Hasan Čemalović.

Roditeljska kuća Pedijatrijske klinike KCUS-a namijenjena je besplatnom smještaju djece oboljele od malignih oboljenja i njihovih roditelja, koji dolaze s područja izvan Kantona Sarajevo. U njoj se provodi i stručna psihosocijalna pomoć i podrška djeci i roditeljima, s ciljem prevencije i prevazilaženja psiholoških problema i poremećaja. Ona predstavlja drugi dom oboljeloj djeci i njihovim porodicama, nudi im porodičnu atmosferu i omogućava druženje s drugom djecom.

Arhitektonsko rješenje projekta je djelo Emira Salkića iz studija normal arhitektura iz Sarajeva. Projekat konstrukcije izvela je kompanija Euroengineer, takođe iz Sarajeva, a izvođač radova je kompanija Džena iz Gradčca.

Svojim međunarodnim izdanjem Graditeljske nagrade CEMEX podstiče i nagrađuje talente u arhitekturi i graditeljstvu, razvija globalnu kulturu inovacije i kreativnosti, te podstiče gradnju visoke održivosti upotrebom novih betonskih tehnologija.

###

O NAGRADI: Graditeljska nagrada CEMEX uspostavljena je sa svrhom prepoznavanja najkvalitetnijih radova na području graditeljstva sjevernog Meksika, matične zemlje tvrtke CEMEX. Od 2005. godine poziv za podnošenje prijava proširen je izvan granica Meksika. Dodjeljuje se najuspješnijim svjetskim projektima stambene, javne i infrastrukturne gradnje, a posebne nagrade dodjeljuju se i projektima koji poštuju načela održive gradnje, dostupnosti objekata osobama s posebnim potrebama, ostvaruju posebnu društvenu vrijednost ili pokazuju inovativnost gradnje. Danas ova nagrada predstavlja jasan odraz i opredjeljenje CEMEX-ovog aktivnog učešća u međunarodnoj graditeljskoj kulturi.

Crowdfunding kampanja za solarnu energiju

U Bosni i Hercegovini je po prvi put pokrenuta crowdfunding kampanja za obnovljive izvore energije. Nevladina organizacija REIC u saradnji sa fondacijom Heinrich Boll pokrenula je prvu građansku inicijativu za solarnu energiju. Cilj ove crowdfunding kampanje je ulaganje novca za izgradnju solarnih kolektora na krov J.U. Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin, Fojnica.
Ova Ustanova u toku jedne godine izdvaja preko 250.000,00 KM za električnu energiju. Izgradnjom solarnih kolektora moguće je ostvariti uštede čak do 60 %. Novac koji se ostvari od ušteda uložiti će se u neke druge, njima potrebnije, stvari.
Zašto je ovo bitno?
Zato što je ovo prva građanska inicijativa gdje građani učestvuju u proizvodnji i distribuciji energije. Cilj nam je osim ostvarivanja ušteda, potaknuti građane da razmišljaju na ekološki način. Obnovljivi izvori energije svakako su budućnost Bosne i Hercegovine, te je veoma bitno pokazati građanima da su oni pokretači promjena.
Kampanja se nalazi na platformi Indiegogo https://www.indiegogo.com/projects/gradanskainicijativa-za-solarnuenergiju/x/19534108?fbclid=IwAR3RCwDBl1c7yeY8jSgE5LGZqnhqoMyKaHnwQ111ppHWrU5Z7OAPDTSzz4#/

Svaki građanin/ka može učestovati u ovoj kampanji i tako postati saučesnik ove održive priče.

Noć japanskog filma u Sarajevu

Ambasada Japana u BiH i Art kino KRITERION pozivaju vas na još jednu noć japanskog filma u Sarajevu.

U petak, 9. novembra, pogledajte film Mameshiba japanskog redatelja Toru Komeia. Jiro je 32-godišnjak bez posla koji živi sa roditeljima i nema društveni život. Nakon smrti oca, Jirova majka bježi i ostavlja za sobom šestomjesečnog psića i nekoliko tragova koje bi Jiro trebao odgonetnuti kako bi je našao. Tako, po prvi put nakon dugo vremena, Jiro izlazi u svijet.

Ova dirljiva pustolovna priča o životu i prijateljstvu drugi je film u serijalu Noći japanskog filma koji će se jednom mjesečno održavati u sarajevskom kinu Kriterion.

Film je na japanskom jeziku sa titlovima na engleskom. Početak je u 19 sati, a ulaz besplatan.