Tribina – Legalizacija MARIHUANE

Kao dio trećeg OPEN Festa koji se održava u Sarajevu, sutra (srijeda) će se održati događaj posvećen pitanju legalizacije marihuane. Na događaju koji će se održati u Hotelu Europe, sa početkom u 16:00, govorit će:

  • Irfan Ribić, student glume na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu koji se prije dvije godine borio protiv opake bolesti multiple skleroze.
  • Aleksandar Kokotović, aktivista za legalizaciju marihuane u Srbiji i osnivač inicijative Legalizuj.rs.
  • Admir Čavalić, ekonomski analitičar i direktor udruženja “Multi”.

Događaj će moderirati Merima Bećirović, nacionalna koordinatorica European Students For Liberty (ESFL) organizacije za Bosnu i Hercegovinu.

Ovaj događaj se organizuje od strane udruženja “Multi” i Friedrich Naumann fondacije, a u okviru OPEN Fest koji predstavlja najveći libertarijanski festival u Evropi.

Događaj je otvoren za sve zainteresovane

‘Podrška inkluziji za osobe sa invaliditetom u BiH’

Sastanak Platforme za deinstitucionalizaciju – Završna konferencija projekta ‘Podrška inkluziji za osobe sa invaliditetom u BiH’ kojom želimo da podržimo osobe sa invaliditetom u ostvarenju prava na neovisan život u zajednici. Konferencija će se održati u petak, 7. decembra/prosinca 2018. godine u Sarajevu, Hotel Grand, sa početkom u 10:00 sati.

Platforma je dio projekta ‘Podrška inkluziji za osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini’ kojeg implementira češka nevladina organizacija “People in Need” uz podršku Češke razvojne agencije i sa partnerima: Savez Sumero, Udruženje “Zajedno” Banja Luka i Udruženje “Sunce” Mostar. Projekt ima za cilj da se razmijene znanja i dobre prakse u pružanju socijalnih usluga za osobe s invaliditetom, na osnovu primjera Republike Češke. Poseban je naglasak na pružanju usluga za samostalni život, adekvatne mogućnosti za zapošljavanje i ukupnu integraciju osoba sa invaliditetom u bh. društvo.

Sastanku Platforme/Završne konferencije će prisustvovati predstavnici ključnih vladinih, nevladinih, domaćih i međunarodnih organizacija među kojima su i gđa. Palić Esma, predstavnica Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i Dr Jan Pfeiffer, jedan od vodećih evropskih stručnjaka na polju deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi.

Osobe sa invaliditetom koje su članovi kluba samozastupnika Saveza SUMERO, Udruženja ‘Zajedno’ Banja Luka i Udruženja ‘Sunce’ Mostar će govoriti o svojoj borbi sa diskriminacijom, za ravnopravno društvo i samostalan život daleko od institucija. Upoznaće učesnike sa rezultatima svojih borbi, izmjenama zakona, zapošljavanju, neovisnom životu.

Korisnici/ce usluge stanovanja uz podršku su osobe sa intelektualnim poteškoćama, koje su nakon višegodišnjeg boravka u zatvorenim rezidencijalnim institucijama, putem Projekta dobile priliku za neovisnim životom u zajednici. Govoriće o ovome putu, životu u instituciji i zajednici ali i još uvijek prisutnim potrebama za njihovu socijalnu uključenost.

„Otkad sam postao korisnik stambene zajednice moj život se potpuno promijenio. Imam djevojku, stan koji uređujem, mogu sam da kupujem, biram odjeću, odlazim na utakmice, da putujem, da budem koristan. Volio bih da i moji drugari ostvare svoje snove!“ Saša Šehić, Mostar

Najbolji filmovi 13. PLJFF su diptih Pisma 1 & 2 i Nezavisni dečko

Dodjelom nagrada za kraj zatvoren je 13. Pravo Ljudski Film Festival. Prije filmskog zatvaranja (Trideset duša Diane Toucedo), proglašeni su najbolji filmovi ovogodišnjeg izdanja i to u dvije takmičarske kategorije: extra muros Zumiraj dokumentarni film.

Žiri festivala činili su Christine Huerzeler (Švicarska), Christophe Postic (Francuska), Ramiro Ledo (Španija), Sepideh Farsi (Iran/Francuska) i Michal Madracki (Poljska), a najboljim radom u takmičarskoj selekciji extra muros proglasili su diptih Pisma 1 & 2 Ane Pavlović, srbijanske rediteljice nastanjene u Danskoj. Pisma su odabrali zbog originalnosti vizuelnog pristupa koji “projektuje mentalni krajolik kroz moćni dispozitiv, pretvarajući jednostavni sto u zamišljeni ekran”.

– Film uspješno spaja dva različita prostora i vremena, sa njihovim specifičnim socio-političkim paradigmama, dijeleći intimna osjećanja izolacije i egzila sa gledateljem, stoji u izjavi žirija.
Posebno priznanje žirija dobio je ruski rediteljski dvojac Elena Gutkina i Genrikh Ignatov za film Vuk i sedam jarića. Žiri je prepoznao njihov “njihov smjeli i dosljedni vizuelni pristup intimnom odnosu oca i sina”, a u izjavi ističu kako “film prikazuje, kroz minimalistički filmski jezik, restrikcije života junaka koji uspijevaju stvoriti snažnu vezu i međusobnu podršku kroz svakodnevne rituale”.

ZooMeri i ZooMerice, dvanaestero mladih iz BiH, Srbije i Kosova birali su najbolji film unutar selekcije Zumiraj dokumentarni film. Najbolji po sudu mladog žirija je film Nezavisni dečko (Vincent Boy Kars) i to, kako stoji u izjavi, “zato što daje posve novu perspektivu generacijskog problema, te zato što uspijeva motivirati mlade ljude”. 

U toku šest dana Pravo Ljudski Film Festivala prikazano je 48 filmova (31 u glavnom dijelu programa, a 17 u okviru Zumiraj prava film festivala za mlade). Održane su i četiri radionice, dvije diskusije i jedno predavanje. Centralna tema festivala bila je politička imaginacija, nadahnuta pedesetogodišnjicom studentskih demonstracija, ali i savremenim društveno-političkim trenutkom gdje nam je, čini se, imaginacija potrebnija nego ikad.

Nagrađeni reditelji i rediteljice obrat Ane Pavlović, Elene Gutkine & Genrikha Ignatova, te Vincenta Boya Karsa.

Vidimo se iduće godine!

Državni lopov u Sarajevu

Hit komedija Studio Teatra, ponovo gostuje u Sarajevu. Naime, komedija Državni lopov će se naći na Teatarskoj sceni Jelićeva ove subote, 08. decembra 2018. godine  sa početkom u 20 sati.

“Državni lopov” je komedija Fadila Hadžića, velikog komediografa i osnivača zagrebačkog Kerempuha, a rađena u produkciji Studio Teatra iz Zenice.  Predstava ove godine slavi svoj četrnaesti rođendan, što je čini jednom od najstarijih živih predstava u BiH.

Predstava je jako aktualna, dramaturgija je apsolutno prilagođena današnjem vremenu. Iako je tekst napisan prije više od 40 godina i danas konotira sa društvenim (ne)prilikama jer je sama radnja komada smještena u današnju BiH.

Ovo je komedija o dva zatvorenika u istoj ćeliji, jedan sitni lopov i ljubavna varalica, a drugi “državni lopov”, koji ima povlašten položaj čak i u zatvoru. Pored njih tu je i zatvorski čuvar, koji nema završenu ni osnovnu školu, koji mašta o unapređenju.

Kiki, ljubavna varalica, završio je u zatvoru zbog lažnih obećanja ženidbi. On je 17 puta obećao da ce se ženiti sa 17 različitih žena. Baš te žene su mu došle glave, jer je zbog jedne od njih završio u zatvoru.

Marko, tzv. državni lopov u zatvoru je završio zato što je pronevjerio silne pare, međutim revizijom postupka, on će vjerovatno biti brzo pušten na slobodu, jer naravno našla se neka rupa u zakonu. Njih dvojica i čuvar Jozo, na vrlo komičan način pokazuju sliku društva.

Glumačku postavu čine: Nusmir Muharemović, Irfan Kasumović i Mirza Mušija.

Ulaznice za predstavu “Državni lopov”, po cijeni 10 KM, mogu se  kupiti  na biletarnici JU Centra kulture i mladih Općine Centar-Jelića br. 1, od 9.00 do 22.00 sata.

Dodatne informacije i rezervacije na telefon +387 33 232 595

Predstava Majstor i Margarita na sceni SARTR-a

Publika Sarajevskog ratnog teatra će imati ponovo priliku pogledati predstavu “Majstor i Margarita” u režiji Aleša Kurta. Predstava se izvodi u srijedu 5. I četvrtak  6. decembra u 20h.

Mihail Bulgakov je napisao osam verzija romana Majstor i Margarita, ali prva necenzurisana verzija  objavljenja je  dvadeset sedam godina nakon njegove smrti u Frankfurtu 1967., a u SSSR-u tek 1973. godine.  Bio je to uspjeh za pisca čija su djela čekala na crnoj listi staljinističkog režima, i koji je u posljednjim sekundama svog života izgovorio rečenicu: „Neka znaju…Neka znaju!“.

Dramatizacija i dramaturgija predstave povjerena je Dariju Bevandi i Benjaminu Hasiću. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović, muziku Zlatan Božuta, a koreografiju Samra Mlinar.

U predstavi učestvuje glumački ansambl SARTR-a: Selma Alispahić, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Mirela Lambić, Maja Salkić, Amila Terzimehić, Adnan Kreso i Mirsad Tuka kao gost.

“„Majstor i Margarita“ je književno djelo naročitog značaja, koje je obilježilo 20 stoljeće. Gotovo je nemoguće kompletnu strukturu romana, bezbroj likova, i nevjerovatnu količinu akcije i obrata prenijeti u jednu pozorišnu predstavu.

Pojavno naša izvedba je pojednostavljena u vanjskoj formi. Prostor je sveden. Likovi su ogoljeni. Intencija je da se kreira više metafizičko ozračje, nego realistično. Predstava se prije svega bavi unutarnjim svijetom likova i etičkim dimenzijama romana.

I pošto je ovo izrazito kolektivni posao, u prvi plan dolazi rad cijelog ansambla, njihova promišljanja, ideje, nedoumice. To je taj viši nivo koji je prisutan u komadu. Šta se dešava u ljudima koji prave ovu predstavu? Dakle. Predstava govori sama o sebi. Tako to ide.”- Aleš Kurt, reditelj predstave

Cijena ulaznice iznosi 10KM, poput za učenike, studente i penzionere iznosi 5KM.

Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070 ili slanjem poruke u inboks Fb. profila https://www.facebook.com/sartr1992/ .

Etnološka izložba “U ogledalu”

Tematska etnološka izložba pod nazivom “U ogledalu”, autorice Mr. sci. Lebibe Džeko, biće otvorena za javnost u srijedu, 05.12.2018.god. u 14 sati. Planirano je da izložba bude otvorena za javnost do 01.06.2019.god.

Na izložbi su predstavljeni predmeti iz više kolekcija Odjeljenja za etnologiju i to kolekcije gradskog pokućstva, kolekcije ličnih predmeta, kolekcije narodnih nošnji te kolekcije pomagala za preradu tekstila.

Prva ogledala od stakla najvjerovatnije su izrađivali Rimljani. Na naše prostore ogledala su došla upravo  njihovim posredstvom i za razliku od njihove upotrebe u prethodnim epohama, gdje je ogledalo imalo sakralnu funkciju, Rimljani su ga koristili kao predmet za svakodnevnu upotrebu, posebno kao dio ženskog pribora za uljepšavanje. Ogledala, posebno ona velika, zidna su se u kasnijim periodima uvozila preko dubrovačkih trgovaca, jer je većina bila izrađena u Italiji i to u Veneciji (Venezia) ili Đenovi (Genova), dok su se mala, ručna ogledala često uvozila iz Carigrada i okviri su im bili bogato ukrašeni zlatovezom ili sedefom. Od kraja devetnaestog stoljeća uvoze se ogledala za koja se ramovi izrađuju i u našim zanatskim radionicama.

Ogledala su se koristila neprestano do današnjeg vremena, a radi specifičnih svojstava koja imaju, ogledala su našla svoje mjesto u običajima, narodnim vjerovanjima, praznovjerjima i naravno u svakodnevnom životu ljudi.

Sve do sredine dvadesetog stoljeća ogledalo je predstavljalo luksuzni predmet koji nije bio dostupan svima. Radi skupocjenosti samog stakla i okviri ogledala su izrađivani od skupocjenih materijala kao što su srebro i sedef i to posebnim, zahtjevnim, zanatskim tehnikama poput filigrana, inkrustracije, zlatoveza i duboreza u drvetu.

 

 

Premijera filma „Velika bijela kuća“

Sa zadovoljstvom vas pozivamo na premijeru filma „Velika bijela kuća“ Mreže mladih liječenih od raka „MladiCe“ u utorak, 04.12.2018. godine, od 18h u  velikoj sali Cinema City-a.

Dokumentarni film „Velika Bijela Kuća“ mreže mladih liječenih od raka „Mladice“, koji djeluju u sklopu Udruženja „Srce za djecu oboljelu od raka“, je još jedan podsjetnik da su velike pobjede moguće. Dokazali su to i velikim uspjehom na Dubrovnik Film Festivalu 2018 (DUFF), gdje su sa pomenutim dokumentarnim filmom odnijeli najveću nagradu, tzv. Grand Prix nagradu i tako postali najbolji film 7.DUFF-a.

“Velika Bijela Kuća” je dokumentarni film, koji  na osnovu svog sopstvenog životnog iskustva diskutuju o optimizmu, motivaciji, planovima za budućnost u ostvarenju svojih snova, sada i prije opasne bolesti koju su preživjeli.

Film je u cjelosti autorski rad članova MladiCa uz mentorstvo Zoke Ćatića, urađen isključivo volonterskim radom i velikim entuzijazmom, koji su na ovaj način željeli pokazati da neprestano moramo tražiti nove načine da mladi javno govore o problemima, ali i istovremeno ukazuje na mogućnosti za njihove rješavanje.

Počela crowdfunding kampanja za XX3. Jazz Fest Sarajevo

Danas je započela crowdfunding kampanja čiji je cilj prikupiti sredstva koja nedostaju za XX3. međunarodni muzički festival Jazz Fest Sarajevo 2019.

Jazz Fest Sarajevo nakon 22 godine treba pomoć kako bi organizirao XX3. izdanje festivala bez programskih i produkcijskih kompromisa i kako bi sačuvao nezavisnost na kulturnoj sceni.

Donacije možete dati na stranici kampanje: https://igg.me/at/XX3. Možete izabrati jednu od nagrada ili donirati iznos koji želite odabirom opcije BACK IT.

Više informacija o kampanji možete naći također na stranici https://igg.me/at/XX3.

Ekolozi nastavljaju borbu protiv malih hidroelektrana na rijekama Balkana

U Banjaluci održan trodnevni sastanak ekoloških organizacija iz BiH i regiona

Nastavljamo borbu protiv izgradnje malih hidroelektrana na rijekama Balkana

Ekološke organizacije nastaviće da se bore protiv izgradnje malih hidroelektrana na rijekama Balkana, zaključak je sastanka ekoloških organizacija iz cijelog regiona koji je proteklog vikenda održan u Banjaluci.

-Dokazujemo da male hidroelektrane nisu društveno, ekološki, ali ni ekonomski prihvatljive i opravdane, te ćemo nastaviti podržavati lokalne zajednice koje se bore protiv ovakvih projekata kao što je slučaj rijeke Doljanke – istakao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Rijeke u Bosni i Hercegovini, kao i ostalim zemljama Balkana su pod velikim pritiskom i prijetnjom od izgradnje malih hidroelektrana, a aktivisti koji se bore za njihovo očuvanje često su pod pritiscima i napadima investitora i njima bliskih struktura vlasti. Snaga za odbranu prirode i ljudi je u solidarnosti organizacija civilnog društva, lokalnih zajednica i pojedinaca.

-Kada smo saznali da će se graditi mala hidroelektrana na rijeci Doljanci u opštini Jablanica, nismo ni bili svjesni da je investitor ishodovao sve dozvole, a da u procesu javnih konsultacija nije učestvovao niko iz mjesnih zajednica na čijoj teritoriji je planirana gradnja. Koalicija za zaštitu rijeka BiH nam je u velikoj mjeri pružila podršku da se organizujemo i izrazimo svoje nezadovoljstvo ovim projektom. Takođe, iskustva iz Kruščice su nam bila od velikog značaja –rekao je je Dženan Šašić, predstavnik Udruženja za Doljanku u osnivanju.

Situacija nije ništa bolja ni u zemljama u regionu. Već duže vrijeme u Srbiji na Staroj planini traje otpor lokalnih zajednica protiv izgradnje malih hidroelektrana u srcu ovog zaštićenog područja. Na sjeveru Crne Gore lokalne zajednice su takođe ustale protiv ovih projekata za koje tvrde da su izuzetno štetni po njihov način života i potrebe koje oni zadovoljavaju korištenjem svojih rijeka.

-Lokalne zajednice su se organizovale i digle svoj glas protiv ovih projekata, jer su njihova prava i održivi razvoj ugroženi. U BiH su primjeri rijeka Doljanke i Kruščice vrlo slični primjerima na rijekama Komarači, Vinicki i Bukovici u Crnoj Gori, gdje su stavovi i mišljenja ljudi koji žive uz te rijeke potpuno ignorisani. Važno je da se civilno društvo solidariše. Mora se jasno staviti do znanja vlastima i energetskom lobiju da su male hidrolektrane štetne po prirodu i ljude! – naglasio je Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta Ozon iz Nikšića.

Sastanku ekoloških organizacija je prethodila prezentacija Analize ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidrolektrane u Bosni i Hercegovini. Ovaj dokument je jasno dokazao da uspostavljeni sistem podsticaja nema ekonomsku opravdanost i da je sa stanovišta društva štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko četiri miliona KM za Bosnu i Hercegovinu.

 

Pridružite nam se na zatvaranju 13. Pravo Ljudski Film Festivala

Nakon pet uzbudljivih dana 13. Pravo Ljudski Film Festivala spuštamo zavjesu do sljedećeg novembra. No nećemo vas pustiti da odete bez pozdrava, a oprostit ćemo se (zasad!) na najljepši mogući način: dodjelom nagrada za kraj

Proteklih dana slavili smo moć imaginacije i magiju pokretnih slika; njihovu sposobnost da ushite i uznemire, da sanjaju bolji svijet. Na sutrašnjem zatvaranju ćemo rekapitulirati rečeno, promišljeno i odsanjano i proglasiti najbolje!

U Meeting Pointu u 19:30 proglasit ćemo najbolji film takmičarske selekcije extra muros. Osam filmova iz jedanaest zemalja, međusobno vrlo različitih pristupa, estetika i tema, i ove je godine pružilo uvid u to kako kreativni dokumentarni film promišljaju reditelji i rediteljice bez mnogo iskustva, ali sa velikim ambicijama. U selekciji ste gledali Dnevnici iz Smećozemlje(Michael Woods), Taurunum Boy (Jelena Maksimović i Dušan Grubin), Vuk i sedam jarića (Elena Gutkina i Genrikh Ignatov),Pisma 1 & 2 (Ana Pavlović), Pozdrav iz slobodnih šuma (Ian Soroka), Majči (Josip Lukić), Wild Relatives (Jumana Manna) iUdaljeno sazviježđe (Shevaun Mizrahi).

ZooMeri i ZooMerice, dvanaestero mladih iz BiH, Srbije i Kosova, proglasit će najbolji film za mlade. Nakon što su gledali kreativne dokumentarne filmove i sticali znanja o toj umjetnosti na tri festivala (PLJFF, DokuFest i Pančevo Film Festival), članovi i članice mladog žirija proglasit će najbolji film u selekciji Zumiraj dokumentarni film. U selekciji ste gledali filmoveSilvana (Mika Gustafson, Olivia Kastebring, Christina Tsiobanelis), Nezavisni dečko (Vincent Boy Kars), Mladost (Jose F. Rodríguez), Alba: Svi neće završiti u budućnosti (Tomas Leach), NE! NE! NE! (Mykola Ridnyi) i Coby (Christian Sonderegger).

Poslije proglašenja nagrada, gledamo film zatvaranja: Trideset duša Diane Toucedo. Film o dvanaestogodišnjoj djevojčici koja želi otkriti misterioznu, fascinantnu i nepoznatu stvarnost smrti, putovanje je radi otkrića neobjašnjivog sukoba između živih i mrtvih. Poslije filma slijedi i razgovor sa rediteljicom Dianom Toucedo.

Pridružite nam se dok ispraćamo još jedno izdanje Pravo Ljudski Film Festivala! Ceremonija zatvaranja počinje u 19:30, u Meeting Pointu. Vidimo se i sljedećeg novembra!