Novi film Pjera Žalice „Praznik rada“, koji je svjetsku premijeru imao na zatvaranju ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala, dolazi u kina u BiH.
Ulaznice za sve projekcije su u prodaji na blagajnama kina i online.
Distributer filma za BiH je Obala Art Centar iz Sarajeva.
„Praznik rada” će se prikazivati u sljedećim kinima: CineStar Mostar, CineStar Tuzla, CineStar Bihać, CineStar Zenica, CineStar Banja Luka, CineStar Sarajevo, CineStar Prijedor, Cineplexx Palas Banja Luka, Cineplexx Plaza Mostar, Cineplexx Sarajevo, Meeting Point, Sarajevo, Narodni univerzitet Konjic.
Sinopsis: Nakon deset godina u Njemačkoj, Armin se u gluho doba noći vraća u Bosnu. Prvomajski su praznici, Armin se tek oženio i želi iznenaditi svoga oca Fudu, ali Fude nema kući. Komšija kaže: „Uhapsiše Fudu, ko zna zašto.” U mahali nemir. Fudo da je zločinac?! Armin želi doznati istinu, a komšiluk proslaviti Praznik rada.
Uloge tumače: Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafizbegović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženita Imamović Omerović, Labina Mitevska, Vedran Đekić, Branka Katić, Ermin Bravo, Branimir Popović, Adnan Goro.
Film “Švedsko srce moje majke” reditelja Adisa Bakrača otvorit će 11. Tuzla Film Festival, u petak 21. oktobra sa početkom u 18:30h u BKC-u Tuzla. Tokom pet dana publika će u Narodnom pozorištu imati priliku da pogleda najbolje filmove sa južnoslavenskog prostora, a prema ocjeni Stručnog žirija najbolji će biti nagrađeni Vilom TFF-a. Također, bit će organizirane radionice sa filmskim profesionalcima pod nazivom “Tuzla Grad Filmske Kulture” kao i kafe sa poznatima. Prateći sadržaj festivala, svakako su i svirke i partiji koje će biti organizirane za publiku festivala. U online programu na www.tuzlafilmfestival.com, moći će se pogledati filmovi u okviru Future Generation Short Films reditelja širom svijeta, kao i kategorije animirani, dokumentarni i kratki igrani film sa južnoslavenskog prostora.
Ulaz za svečano otvaranje je 10,00 KM, a za ostale projekcije 5,00 KM, osim za film “Balada” rediteljice Aide Begić, koji je poklon ženskom dijelu publike od strane Tuzla Film Festivala. Ulaz je slobodan i na svečanu ceremonije zatvaranja gdje će biti dodijeljene nagrade kao i prikazan film “Bitka na Neretvi” Veljka Bulajića.
LIVE PROGRAM
PROJEKCIJE – DUGI IGRANI FILMOVI
BOSANSKI KULTURNI CENTAR PETAK 21.10.2022. 18:30 – Svečana ceremonija otvaranja i projekcija filma ŠVEDSKO SRCE MOJE MAJKE Bosna i Hercegovina / 88min Adis Bakrač
NARODNO POZORIŠTE SUBOTA 22.10.2022. 20:00 – LETO KAD SAM NAUČILA DA LETIM Srbija / 87min Radivoje Andrić
20:00 – BALADA Bosna i Hercegovina / 120min Aida Begić
PONEDJELJAK 24.10.2022. 18:00 – AS FAR AS I CAN WALK Srbija / 92min Stefan Arsenijević
20:00 – PRAZNIK PRAZNINE Bosna i Hercegovina / 100min Jasmin Duraković
UTORAK 25.10.2022. 18:30 – Svečana ceremonija dodjele nagrada i projekcija filma BITKA NA NERETVI Jugoslavija/ 145min Veljko Bulajić
Tuzla će od 22. do 24. oktobra 2022. godine ponovo biti domaćin Međunarodnog festivala dokumentarnog filma. Kao što je već u javnosti poznato, Tuzla je za vrijeme bivše Jugoslavije imala značajan festival dokumentarnog filma koji je okupljao velika imena iz filmskog svijeta. Festival je doživio svoja 23. izdanja i nažalost zbog ratnih zbivanja je prekinut. Organizacije “Human“, “Magic Factory” i “Eventus” odlučile su da revitaliziraju festival i nastave tamo gdje je stao, tako da će ove godine biti organiziran 24. Međunarodni festival dokumentarnog filma. Na festivalu će svi zainteresirani imati priliku da pogleda nekoliko izvanrednih dokumentarno-muzičkih filmova, kao što su: „Skroz Sarajevo“ reditelja Nenada Đurića, a publiku će pozdraviti i Adnan Šran, vođa benda Skroz. Tu su i „Svjetla Sarajeva“dokumentarni film Srđana Perkića o bendu ‘Zabranjeno pušenje’ i značaju koji Skenderija ima za glavni grad BiH, radi se o emotivnoj odi simbolima jednog vremena. U okviru festivala u kinu Kaleidoskop bit će prikazan i film „Foxy Head“ reditelja Damira Pirića. Foxy Head je sarajevski blues rock bend okarakteriziran kao „sarajevska blues eksplozija“. Nakon filma tuzlanska publika moći će u bivšem klubu Underground da uživa u svirci pomenutog benda. Tu su i dokumentarci: „Posljednji glasovi“ Gorana Dujakovića koji u fokus stavlja zanemarenu istoriju partizanske borbe na prostoru Bosne i Hercegovine s naglaskom na spomeničku arhitekturu i rijetka svjedočanstva živih učesnika NOB-a, koji su sada i posljednji svjedoci toga vremena. „Slike iz života bh. filma“ autora i filmskog snimatelja Mustafe Mustafića, fokusira se na historiju bh. kinematografije te se kroz njegov sadržaj može vidjeti koliki je značaj dokumentarnog i igranog filma u izgradnji sveopće kulture Bosne i Hercegovine. Prema ocjeni stručnog žirija, najbolji film kao što je to bilo i prije bit će nagrađen statuom “Rudar”. Festival dokumentarnog filma održat će se od 22. do 24. oktobra 2022. godine u kinu Kaleidoskop.
Program 22. – 24. oktobar 2022. KINO KALEIDOSKOP SUBOTA 22.10.2022. 17:00 – POSLJEDNJI GLASOVI Bosna i Hercegovina / 112min Goran Dujaković
19:30 – SKROZ SARAJEVO Bosna i Hercegovina / 77min Nenad Đurić
NEDJELJA 23.10. 2022. 17:00 – SLIKE IZ ŽIVOTA BH FILMA Bosna i Hercegovina / 90min Mustafa Mustafić
19:30 – SVJETLA SARAJEVA Bosna i Hercegovina / 68min Srđan Perkić
PONEDJELJAK 24.10.2022. 19:30 – FOXY HEAD Bosna i Hercegovina / 94min Damir Pirić
Ujedinjene nacije procjenjuju da će samo 2022. godine u svijetu biti proizvedeno 24,5 miliona tona otpada od malih aparata. Ovo je četiri puta veće od težine velikih piramida u Gizi. Zbog svoje male veličine, predmeti poput mobilnih telefona, električnih četkica za zube, tostera i fotoaparata često se mogu pogrešno odložiti i čine 8% cjelokupnog e-otpada koji odlazi u kante za miješani otpad. To znači da gubimo važne sirovine koje sadrže, a koje se ne mogu izvući iz njih. U Evropi 1,4 kg e-otpada po stanovniku svake godine završi kao miješani otpad. Osim toga, mali uređaji koji se ne koriste svakodnevno odlažu se u ormare, garaže, podrume, tavane i brzo se zaboravljaju. Kao rezultat toga, prosječno evropsko domaćinstvo akumulira 5 kg e-uređaja po osobi. Stručnjaci očekuju da će se oko 5,3 milijarde mobilnih telefona prestati koristiti ove godine. Naslagani jedan preko drugog sa prosječnom debljinom od 9 mm, nekorišteni telefoni bi se podigli na otprilike 50.000 km – 120 puta više od Međunarodne svemirske stanice; jedna osmina puta do Mjeseca. I uprkos njihovom dragocjenom zlatu, bakru, srebru, paladiju i drugim komponentama, koje se mogu reciklirati, stručnjaci očekuju da će većina nestati u ladicama, ormarima ili garažama, ili će biti bačena u kante za miješani komunalni otpad ili biti spaljena. Iznenađujuće je da mobilni telefoni zauzimaju 4. mjesto među malim elektronskim proizvodima, koje potrošači najčešće gomilaju.
Istraživanje WEEE Foruma o akumulaciji e-otpada u domaćinstvima.
Akumulacija mnogih vrsta malih uređaja iz domaćinstva je u središtu je ovogodišnjeg 5. Međunarodnog dana e-otpada, koji će se održati u petak, 14. oktobra 2022. Organizatori su objavili rezultate sprovedenih istraživanja kako bi otkrili zašto toliko domaćinstava i preduzeća ne predaju otpadnu električnu i elektronsku opremu (e-otpad) na popravku ili recikliranje.
Istraživanja od 8.775 evropskih domaćinstava u šest zemalja, koje predstavljaju raznolikost Evropske unije – Portugalu, Holandiji, Italiji, Rumuniji i Sloveniji, uz zasebno istraživanje u Velikoj Britaniji, pokazuju da prosječno domaćinstvo sadrži 74 električna i elektronska proizvoda kao što su telefoni, tableti, laptopi, električni alati, fen za kosu, tosteri i ostali aparati (osim lampi). Od ta 74 proizvoda, 13 se gomila (9 od njih se ne koriste, ali rade, 4 su pokvarena).
5 najviše skupljenih malih električnih i elektronskih proizvoda (po broju komada*), Evropa:
Mala potrošačka elektronika i dodatna oprema (npr. slušalice, daljinski upravljači)
Mali kućanski aparati (npr. satovi, pegle)
Mala oprema za informacione tehnologije (npr. eksterni čvrsti diskovi, ruteri, tastature, miševi)
Mobilni i pametni telefoni
Mala oprema za pripremu hrane (npr. tosteri, prerada hrane, roštilj) (* Po težini, odbačene mašine za pranje veša i druga bijela tehnika daleko nadmašuju sve druge vrste e-otpada.) Top 5 razloga za gomilanje e-otpada bilo koje vrste, u Evropi:
Možda ću ga ponovo koristiti u budućnosti (46%)
Planiram ga prodati / pokloniti (15%)
Ima sentimentalnu vrijednost (13%)
Možda ima vrijednost u budućnosti (9%)
Ne znam kako da ga riješim (7%) Pascal Leroy, generalni direktor WEEE Foruma, organizacije koja stoji iza Međunarodnog dana e-otpada, je izjavio: „Ove godine smo se fokusirali na male predmete e-otpada, jer je vrlo lahko da se akumuliraju neiskorišteni i neprimijećeni u domaćinstvima, ili da budu bačeni u običnu kantu za smeće. Ljudi obično ne shvataju da svi ovi naizgled beznačajni predmeti imaju veliku vrednost i da zajedno na globalnom nivou predstavljaju ogromne količine.” Dodaje Magdalena Charytanowicz iz WEEE foruma zaduženog za Međunarodni dan e-otpada: „Kao što je navedeno u našem kratkom javnom videu (https://youtu.be/p7iz9hKeDx8), samo 2022. godine, mali električni i elektronski predmeti kao što su mobilni telefoni, električne četkice za zube, tosteri i kamere proizvedeni širom svijeta će težiti ukupno 24,5 miliona tona – četiri puta više od težine Velike piramide u Gizi. A ovi mali predmeti čine značajan udio od 8% cjelokupnog e-otpada bačenog u kante za smeće i na kraju odloženog na deponiju ili spaljivanje. Ovi uređaji sadrže mnoge važne resurse koji se mogu koristiti u proizvodnji novih elektroničkih uređaja ili druge opreme, kao što su vjetroturbine, baterije za električne automobile ili solarne panele – sve je to ključno za zelenu, digitalnu tranziciju u društva s niskim udiom ugljika.” Virginijus Sinkevičius, evropski komesar za životnu sredinu, okeane i ribarstvo, prokomentarisao je: „Nastavak rasta proizvodnje, potrošnje i odlaganja elektronskih uređaja ima ogroman uticaj na životnu sredinu i klimu. Europska komisija se obraća onima s prijedlozima i mjerama tokom cijelog životnog ciklusa proizvoda, počevši od dizajna do prikupljanja i pravilnog tretmana kada elektronika postane otpad.”
ZEOS eko-sistem, Društvo za postupanje otpadnom električnom i elektronskom opremom d.o.o.
Prošle godine je preko 170 organizacija iz 78 zemalja širom svijeta podržalo četvrto obilježavanje Međunarodnog dana e-otpada. I ove godine očekujemo barem još toliko. U Bosni i Hercegovini taj dan obilježavamo posebnim događajima širom države 14. oktobra 2022 godine, u organizaciji društva ZEOS eko-sistem d.o.o., ovlaštenog operatera za upravljanje otpadnom električnom i elektronskom opremom u FBiH. Centralna manifestacija obilježavanja Međunarodnog dana e-otpada u održati će se u JU Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo (adresa: Asima Ferhatovića br.2, Sarajevo) sa početkom u 10.00 sati.
Manifestaciju će otvoriti obraćanje prisutnim od strane koordinatora projekta, a zatim aktivnosti djece koje se odnose na recitacije i igrokaz, manifestacija će se završiti sadnjom 50 sadnica u dvorištu škole, zajedno sa volonterima i prisutnim gostima. Ovaj ekološki dan širom države, a kroz projekat Zelena revolucija 2, će podržati 137 osnovnih škola, jedna srednja škola i jedan vrtić. Pozivamo stanovništvo da posjete www.zeos.ba i pronađu najpogodniji način da predaju svoj e-otpad u ZEOS-ov kontejner ili besplatno sa kućne adrese, želimo da zajedno pošaljemo snažnu poruku o podizanju i razvijanju svijesti našeg društva i pojedinaca o značaju pravilnog odlaganja i zbrinjavanja e-otpada.
Tuzla će od 22. do 24. oktobra 2022. godine ponovo biti domaćin Međunarodnog festivala dokumentarnog filma. Kao što je već u javnosti poznato, Tuzla je za vrijeme bivše Jugoslavije imala značajan festival dokumentarnog filma koji je okupljao velika imena iz filmskog svijeta. Festival je doživio svoja 23. izdanja i nažalost zbog ratnih zbivanja je prekinut. Organizacije “Human“, “Magic Factory” i “Eventus” odlučile su da revitaliziraju festival i nastave tamo gdje je stao, tako da će ove godine biti organiziran 24. Međunarodni festival dokumentarnog filma.
