Autor: urednik

U okviru programa Međunarodnog festivala “Sarajevska zima”, u ponedjeljak, 20. marta 2023. godine, na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, s početkom u 12:00 sati, bit će upriličena bosanskohercegovačka praizvedba kompozicije “Vexations” (1893) francuskog kompozitora Erika Satiea (1866-1925) u kojoj će učestvovati pijanisti Zlatan Božuta, Mirza Gološ, Kristina Lazić i Zerina Šabotić.

Zbog nekonvencionalne koncepcije djela, zamišljenog kao najduža pisana kompozicija za klavir čija izvedba može trajati do 24 sata, kao i atipičnih interpretativnih principa, “Vexations” se rijetko uključuje u pijanističke repertoare. Notni zapis sadrži uputu za sviranje koja od izvođača zahtijeva da se kompozicija, oslobođena bilo kakve razrade osnovnog muzičkog materijala i gradacije, doslovno ponovi čak 840 puta.

Naizgled beskonačno sviranje kratkog muzičkog segmenta u veoma sporom tempu (Très lent), monoton karakter i statičan muzički tok, gdje se svaka potencijalna varijacija doživljava kao greška, doprinose doživljaju djela kao “zvučnog objekta” koji postaje dio prostora. Prema tome, kompozicija “Vexations” može se posmatrati kao okosnica koncepta “muzika kao namještaj” kojim je Satie muziku nastojao poistovjetiti sa svakodnevnim životom.

Etimološki gledano, naziv kompozicije, izveden od latinske riječi ‘vexatio’ što može značiti “mučenje”, “iritiranje” ili “dosađivanje”, ukazuje na moguću parodijsku konotaciju djela u kontekstu kompozicionog oblikovanja muzičkog materijala prema ustaljenim uzusima zadapdnoevropske muzičke tradicije. U igri riječi Erika Satiea promjena nekoliko slova u potpunosti mijenja značenje, pa se tako forma “tema i varijacije” (‘variations’), transformiše u “tema i iritacije” (‘vexations’).

Djelo je prvi put izvedeno na inicijativu Johna Cagea, najavangardnijeg kompozitora 20. stoljeća. Praizvedba, u kojoj su osim Cagea učestvovali i David Tudor, Christian Wolff, Philip Corner, Viola Farber, Robert Wood, MacRae Cook, John Cale, David Del Tredici, James Tenney, Howard Klein i Joshua Rifkin, upriličena je u njujorškom Pocket Theatre 1963. godine i trajala je 18 sati i 40 minuta. 

Osim jedinstvenog izazova i nepredvidivog ishoda za izvođače, publika će imati priliku doživjeti introspektivno i meditativno iskustvo “vertikalnog” vremena koje je obilježje Satievog osebujnog umjetničkog koncepta.

Paralelno s izvedbom ove jedinstvene kompozicije, prisutni će moći pratiti nastanak novih likovnih djela i proces rada umjetnika Kerima Begičevića i Emira Haskića. Ovom prilikom će svoj rad “Europa, Zeus, Kupid i Kupid-birokrata” izložiti skulptor i slikar Adis Lukač.

Ulaz je slobodan.

Srdačno vas pozivamo na dva javna predavanja koja će se održati u sklopu sedmodnevnog akademskog programa koji u suradnji s Historijskim muzejem BiH, Bosanskim kulturnim centrom KS i Piotr Piotrowski Centrom Univerziteta u Poznanu moderira publicist, teoretičar kulture i prevoditelj prof. dr. Boris Buden.

U srijedu, 22.3., s početkom u 19:00 sati, predavanje “Kapitalizam i rat” će održati prof.dr. Rastko Močnik, jugoslovenski i slovenski sociolog i filozof, iznimno prepoznat po svojim doprinosima kritičkoj teoriji, kulturnim studijama i marksističkoj filozofiji. On će govoriti o klasnim odnosima u postsocijalističkim zemljama nastalih nakon obnavljanja kapitalizma, te o odnosu klase i rata.

U četvrtak, 23.3., s početkom u 20:00 sati, predavanje s naslovom “Paravojske u bivšoj Jugoslaviji i Ukrajini: nasilje u ime države” će održati dr. Iva Vukušić, docentica za međunarodnu historiju na Univerzitetu u Utrechtu i gostujuća istraživačica na Odjelu za ratne studije na King's Collegeu u Londonu. Njeno u septembru 2022. u izdanju Routledge objavljeno istraživanje “Srpske paravojske i raspad Jugoslavije: državne veze i obrasci nasilja”, posebno je relevantno kao doprinos istraživanju genocida i masovnog nasilja na prostoru bivše Jugoslavije.

Oba predavanja održat će se u Sarajevu, u Galeriji BKC-a (Branilaca Sarajeva 24), a, budući da se organizuju u međunarodnom akademskom kontekstu, dijelom će biti na engleskom jeziku. Simultani prevod na lokalne jezike bit će dostupan.

Registracija nije potrebna a ulaz je slobodan.

Javna predavanja u Sarajevu održavaju se kao dio međunarodnog akademskog programa “Rat i revolucija: Razumijevanje 1989 u kontekstu umjetnosti jugoistočne i centralne Evrope” koji okuplja istraživačice i istraživače na doktorskim i post-doktorskim studijima zainteresiranim za teme rata i umjetnosti unutar ove regije. Program, koji se nakon Sarajeva nastavlja u Bukureštu, Poznanu i online, ima za cilj propitivanje ustanovljenih perspektiva na historijske događaje 1989. godine, te znanstveno razumijevanje njihovih utjecaja na razvoj umjetnosti i kulture iz jedinstvene, transnacionalne perspektive.

Događaji se realiziraju uz podršku Getty putem Connecting Art Histories inicijative. Više informacija o projektu na http://understanding1989.amu.edu.pl/

foto: Vanja Ćeremagić

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, 16. 03. 2023. godine, sa početkom u 13 sati, održati će se svečana dodjela Godišnje nagrade Društva pisaca. 

Nagrada će biti dodijeljena Damiru Uzunoviću za roman “Ja sam” u izdanju Buybooka.

Tim povodom prvi put objavljujemo kritičku analizu profesora Srebrena Dizdara koji je o ovom romanu napisao da nadilazi i sredinu i vrijeme u kojem je nastalo i približava se zamišljenim univerzalnim vrijednostima kojima neizostavno teže samo dobra i najbolja književna ostvarenja.

Više na linku: https://buybook.ba/article/damir-uzunovic-dobitnik-godisnje-nagrade-drustva-pisaca-33

O romanu:

„Ja sam… raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem, i od kraćih štikleca iz djetinjstva, preko uvjerljivih mladalačkih epizoda, prerasta u remek-djelo zrelog pisca, njegove poetike, svjetonazora i posvemašnjeg prelijevanja vlastitog ‘ja’ s onim ‘ja’ koje je izgovoreno na kraju života. Ja sam je rasplesan, veličanstven i dirljiv roman u kojem Uzunović doslovno emotivno ubija čitatelja.“

Jagna Pogačnik, Best Book

„Obični pisci pišu o ljudima i o gradovima, a talentirani ih oživljavaju. Ili, da upotrijebimo i tu veliku riječ, oni ih uskrsnu. Izvrsna književnost je tako bliska Božjem stvaranju. Ovo je, s jedne strane tako osobna, a s druge tako neponovljivo zajednička priča… Veličanstven roman o običnim životima.“

Zoran Ferić

„Ja sam Damira Uzunovića je svojevrsni sarajevski Amarkord iskovan preciznim i čvrstim rečenicama koje vraćaju veru u literaturu… Upravo napetost između ličnog i opšteg, između porodičnog i društvenog ovaj narativ čini nezaboravnim. U pitanju je roman, tačnije književni događaj, posle kojeg stvari neće biti iste.“

Vladimir Arsenić

„Jedan od stanovnika romana Ja sam vjeruje da prošlost ničemu ne služi. Damir Uzunović zna da nije tako. Njemu je prošlost poslužila da na njoj izgradi moćnu prozu kakvu svaki život zaslužuje, ali je mnogim životima nema tko napisati… Ovaj pisac može mirno spavati i živjeti, on je svoj tom majstorski ispisao.“

Marina Vujčić

„(…) Srčano, ne patetično, duhovito, ne ironično, bez nadmenosti i garda iza kojeg pisci taje slabosti. Krcato verizmima i opštostima naših sivih socijalističkih odrastanja čemu umijeće pisanja daje štih i šarm… Fino da se neko u regiji odvažio da ćuti tol'ke godine a onda urlikne – a skroz tiho.“

Goran Samardžić