Autor: urednik

Sarajevo grad filma UNESCO-a i ove godine organizuje Noć kina, tradicionalnu manifestaciju koja će peti put za redom besplatno otvoriti vrata kina u Sarajevu. Riječ je o događaju koji iz godine u godinu izaziva ogroman interes publike – prošle godine više od 4000 posjetitelja uživalo je u Noći kina, ispunivši sarajevske kino sale do posljednjeg mjesta.

Noć kina bit će održana u utorak, 16. decembra, a besplatan ulaz u kina građanima i turistima Sarajeva omogućili su Sarajevo grad filma UNESCO-a i Grad Sarajevo. Partner projekta je UNIQA osiguranje.

Na Noć kina, 16. decembra, od 17 sati do ponoći besplatan ulaz na filmove bit će u sljedećim kinima: Cineplexx, CineStar, Dom kulture Ilidža – Kino Igman, Free kino Valter, kino Meeting Point, Kinoteka BiH i Kvartovsko kino Grbavica.

Svako kino pripremilo je poseban program za Noć kina 16. decembra, za sve generacije.

Besplatne ulaznice za Noć kina moguće je preuzeti samo na dan održavanja Noći kina, na lokacijama na kojima se film prikazuje. Rezervacije ulaznica nisu moguće. Zbog tradicionalno velikog interesa preporučuje se dolazak ranije.

Sarajevo grad filma UNESCO-a organizuje Noć kina simbolično u vrijeme kada su braća Lumière održala prvu kino projekciju na svijetu, 1895. godine u Parizu. Ova je manifestacija osmišljena po uzoru na francuski praznik filma – La Fête du Cinéma, koji se u Francuskoj održava već gotovo 40 godina, željno se iščekuje i okuplja veliki broj posjetitelja.

Događaj se već tradicionalno iščekuje i održava i u Sarajevu, gradu koji je zvanično proglašen gradom filma UNESCO-a 2019. godine. Kao ponosni član globalne UNESCO Mreže kreativnih gradova, Grad Sarajevo kroz kreativnu oblast filma nastoji ponuditi bogate i raznovrsne kulturne i filmske sadržaje dostupne svim građanima i posjetiteljima Sarajeva, podržavajući održavanje događaja kao što je Noć kina.

I ove godine zajedno slavimo filmsku umjetnost i bogatstvo domaće, regionalne i svjetske kinematografije. 

Vidimo se u Noći kina!

Specijalno izdanje programa „Dan ljudskih prava“ Sarajevo Film Festivala, bit će održano u kinu Meeting Point u Sarajevu u srijedu i četvrtak, 10. i 11. decembra. U programu su dva filma s početkom u 18 sati, a ulaz na projekcije je besplatan. 

Sarajevo Film Festival sa svojim partnerima tradicionalno u decembru posebnim filmskim programom obilježava Dan ljudskih prava, prikazujući filmove autorica i autora koji kameru koriste ne samo kao sredstvo bilježenja stvarnosti, već i kao alat za doprinos prostoru slobode i borbe za jednakost i ljudska prava. 

Ove godine u programu su dva filma koja su na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu bila u Takmičarskom programu – dokumentarni film. To su filmovi „Cuba i Alaska“ Yegora Troyanovskog i „Bosanski vitez“ Tarika Hodžića, uz koje će biti održane i panel-diskusije. 

„Cuba i Alaska“ (Ukrajina, Francuska, Belgija, 2025, 93 min.) na 31. Sarajevo Film Festivalu zabilježio je regionalnu premijeru. Publika će ga u kinu Meeting Point imati priliku pogledati u srijedu, 10. decembra u 18 sati. 
Film prati najbolje prijateljice Cubu i Alasku, duhovite bolničarke na ukrajinskim linijama fronta. Njih dvije dijele svakodnevnicu svih vojnika: što se duže bore za Ukrajinu, to više blijede i gube se njihove veze s prijateljima, porodicom i njihovom prošlošću. S ratom tako duboko ukorijenjenim u njima, mogu li se ikada vratiti svom starom životu, pitanje je koje ovaj film postavlja. Projekcija filma je omogućena uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) u okviru inicijative „Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini“ koju zajednički provode UN Women, IOM i UNFPA u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. 

Film „Bosanski vitez“ Tarika Hodžića (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, 2025, 79 min.) premijerno je prikazan na 31. Sarajevo Film Festivalu i bio drugi najbolje ocijenjen dokumentarni film po odluci publike. Publika će u kinu Meeting Point ovaj film imati priliku pogledati u četvrtak, 11. decembra u 18 sati. 

Film prati Seada Delića koji je tokom rata u Bosni pobjegao na slobodnu teritoriju Srebrenice, gdje se pridružio vojsci i 1995. preživio genocid. Nakon rata odselio je u Ameriku i ispunio svoj dječački san da postane vozač kamiona. Uprkos činjenici da je izgradio novi život, prošlost nastavlja da ga proganja. U potrazi za odgovorima o vlastitom identitetu, uranja u historiju srednjovjekovne Bosne, posjećuje tvrđave, gradove i stećke. Ta strast njegovom životu daje novi smisao, a poštivanje bosanskog naslijeđa postaje njegova misija. 

Projekcija se održava uz podršku Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini. Nakon projekcije slijedi razgovor o filmu, u kojem sudjeluju reditelj Tarik Hodžić, producent Adnan Ćuhara, ambasador Švicarske u BiH Gabriele Derighetti i savjetnica za kulturu Ambasade Švicarske Sanela Ademović. 

Decembarski program Sarajevo Film Festivala u kinu Meeting Point nastavlja se posebnim programom sa filmskim projekcijama i panelima 12., 13. i 14. decembra u 18 sati, u organizaciji WARM fondacije u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom. Ovaj program potiče etički dijalog i dublje razumijevanje globalnih sukoba, donoseći moralnu jasnoću i hrabru viziju pravednijeg svijeta. 

Broj mjesta u kinu Meeting Point je ograničen, a besplatne ulaznice preuzimaju se u kinu sat vremena prije početka projekcije.

Prazni stripovski oblačić kao spomen Karimu Zaimoviću

Moderna umjetnost dugi je niz decenija, i gotovo stoljeća, istraživala značenje praznog prostora, ponekad kroz bijelo na bijelom, monohromne slike i minimalističke panele koji, u svojoj apsolutnoj redukciji, prisiljavaju gledatelja da ispuni prazninu vlastitim opažanjem i imaginacijom. Takav pristup vratio nas je, preko pionira poput Robert Rauschenberga, do današnjih dana, otvarajući prostor za eksperimente tišine, odsutnosti, pa i sjećanja.

U tom duhu, nastala je i nova intervencija posvećena sjećanju na Karim Zaimovića, tihi hommage, ali jako emotivan.

Hommage u javnom prostoru

Na raskrsnici Titove i Dalmatinske ulica u Sarajevu koje su duboko utkane u urbano odrastanje i otjelovljenje gore navedene generacije i koje je ovjekovječeno i na kultnoj portretnoj fotografiji samog Karima (autor Nermin Muhić) prvih dana opsade na istom mjestu, postavljen je stripovski oblačić bez sadržaja. Bez riječi, bez boje, bijeli znak koji poziva na tihu refleksiju.

Iza ove intervencije stoje bliski prijatelji Karima, njegovi prevrtljivi saputnici kroz ratna i poratna vremena: Almir Imširević i Andrej Đerković. Obojica su već godinama unazad posvećeni očuvanju njegove memorije, Almir je 2008. godine pokrenuo peticiju za podizanje spomen-obilježja, dok je Andrej dvije godine ranije, zajedno s magazinom DANI i fondacijom posvećenom Zaimoviću, organizovao izložbu Sanjam… u auli uništene još tada Vijećnica. Ova intervencija je stoga logičan, gotovo neizbježan nastavak njihove posvećenosti, generacijski memento u javnom prostoru.

– Prazni stripovski oblačić koji simbolizira želje i snove, kratkog, ali slobodno možemo reći, nezaustavljivoga života Karima Zaimovića i uopće čitave jedne generacije, otvoren je za bezgraničnu interpretaciju u kojoj sposobnost percepcije postaje preduslov za učestvovanje u samom dijelu. Prolaznik se poziva na interakciju sa samim radom konfrontujući imaginarni sadržaj oblačića koji vizualno stoji iznad njega ili nekog drugog prolaznika sa vlastitim imaginarnim čitanjem istoga. Svojom bijelinom i čistoćom, oblačić označava (ne)ostvarene snove i želje jedne čitave jedne generacije čiji su životi podijeljeni na tri dijela: prije, tokom i poslije rata. Svojim diskretnim uplitanjem, rad sa druge strane, izražava i nemogućnost prevazilaženja konstantnog sukoba snova sa stvarnošću. Radije nego da direktno napada sa tekstom koji bi bio reprezentacija sna, rad preferira povlačenje u sakrivenu sliku, te usmjerava pogled na introvertirano i apstraktno putovanje kroz naše vlastite živote, ističe umjetnik Andrej Đerković.

Danas, nakon dovoljnog vremenskog perioda kritičke observacije javnog i intimnog čitanja naših života u opsadi, ovaj prazni stripovski oblačić je svojevrsni afektivni suma summarum (pre) živjelih života te memoriterne generacije koja je slijedom vlastitog poniznog od(s)rastanja, gledajući unatrag emancipativne rezultate vlastitih životnih (ne)ostvarenih želja i stavova, te kroz danas već decenijsko poštovanje njihovog duhovnog i kreativnog rada od strane okružja/zajednice, došla (i) do svog duhovnog pročišćenja.