Eko HUB Blagaj u sklopu projekta „Misli o prirodi“ sprovodi istraživanje vode na području grada Mostara

EKO HUB BLAGAJ i Omladinski klub Novi Val zajedno sa van.prof.dr Lejla Riđanović sprovode istraživanje kvaliteta vode za piće na području Grada Mostara.

Ovo istraživanje ima za cilj obezbijediti pouzdane podatke o mikrobiološkom i fizičko-hemijskom stanju vode koju građani konzumiraju, te pružiti stručnu analizu rezultata kako bi se procijenila njena zdravstvena ispravnost.

U skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, uzorci vode će biti uzeti sa 8 različitih lokacija na teritoriji Grada Mostara. Analize će se sprovesti kako bi se procijenila mikrobiološka i fizičko-hemijske karakteristike vode, čime će se dobijeni podaci pružiti javnosti kroz okrugli sto i Dokument – Tumačenje i stručna analiza rezultata istraživanja i procjena kvaliteta vode.

Ovo istraživanje ima za cilj doprinijeti transparentnosti i podizanju svijesti o važnosti zaštite voda.

Analize vode za piće biće sprovedene na ovlaštenim laboratorijskim institucijama kako bi se osigurala njihova pouzdanost i kredibilnost. Rezultati će biti stručno obradjeni i predstavljeni javnosti kroz saopštenje za medije, a takođe će biti dostupni na web stranici Eko HUB Blagaj.

Krajnji cilj ovog istraživanja je da se građanima pruže relevantne informacije o kvalitetu vode koju koriste za piće na području Grada Mostara, kako bi se povećala svijest o potrebi za očuvanjem i zaštitom izvora pitke vode kao i rijeka.

Izložba “Portreti”

U četvrtak, 20.07.2023. godine u 19:00 sati u Historijskom muzeju BiH biće upriličeno otvorenje izložbe “Portreti”, autora Mladena Pikulića.

“Portreti“ su fotografski opus, nastali na nadgrobnim spomenicima sarajevskih groblja. Fotografija već postojećih portreta na nadgrobnim spomenicima dokumentuje prošlost grada ranog dvadesetog stoljeća i to onu njegovu intimniju prošlost. Ko su ljudi na portretima?  Odakle su došli? Kako su živjeli? Imaju li živih nasljednika i nekoga ko ih se sjeća? Na većinu ovih pitanja ne znamo odgovor i vjerovatno nećemo nikada saznati, ali nam s druge strane fotografije daju dragocjeni uvid o običajima, modi, jeziku tog vremena. Za neke su, kao i za fotografa Pikulića, mjesto potrage za vlastitim identitetom. Mađarska, jevrejska, njemačka, češka, talijanska imena ljudi svjedoče o kulturnoj raznolikosti stanovnika Sarajeva i njegovom bogatom kulturno-historijskom naslijeđu.

Davno započeti, nekad sporiji, nekad brži proces propadanja i urušavanja spomenika se nezaustavljivo nastavlja i vremenom će obilježja i fotografije na spomenicima potpuno nestati. Sa njima će nestati i dio memorije grada. Ovakvom vrstom dokumentiranja i izložbe Mladena Pikulića i Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine čuva se trag o prošlosti i kulturno-historijska baština.

Mladen Pikulić, zaljubljenik je u fotografiju od ranog djetinjstva, koju slučajno otkriva preko bratovog školskog zadatka. Ta magija, u kojoj se na praznom papiru pojavljuju likovi i predmeti, odredila je Pikulićev životni poziv, a njegov moto je postao: “Progledao sam u mračnoj komori!”

Već u gimnazijskim danima postaje član legendarnog foto kluba “CEDUS”, izlaže na mnogobrojnim izložbama i dobija na desetke nagrada. Tokom studija žurnalistike prihvata poziv glavnog urednika “Oslobođenja” da se pridruži redakciji dnevnog lista, te postaje najmlađi profesionalni foto – reporter u BiH. Željan znanja 1989. godine odlazi u London i tamo provodi devet mjeseci i prati svjetska kretanja iz umjetnosti i fotografije. Tokom rata u Bosni ostaje do kraja 1994. godine fotografišući ratne strahote, a potom se seli u Nizozemsku, gdje osniva foto agenciju Fotoland/Foto zemlja.

Veoma aktivan na fotografskim izložbama osvaja internacionalnu nagradu na izložbi u “Collegium Artisticum”-u, a kao član ULUPUBiH-a dva puta dobija godišnju nagradu za fotografiju. Njegove fotografije su objavljene u mnogim knjigama, magazinima, novinama, brošurama. Priređivao je izložbe u muzejima i foto galerijama u Americi i Evropi. Za svoj rad dobio je nekoliko internacionalnih priznanja, a o njegovim fotografijama su pisali mnogi svjetski mediji poput BBC i The Washington Post, kao i svi foto magazini i vodeće nizozemske novine.

Izložba je podržana od strane ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH.

Koncert: Ansambl SA Sinfonietta

Publika u Sarajevu, u subotu, 15. jula, imala je priliku da posluša koncert na kome su nastupili istaknuti domaći umjetnici: Aida Čorbadžić – primadona Opere Narodnog pozorišta Sarajevo i gudački ansambl SA Sinfonietta, koji okuplja profesionalne umjetnike –  Alma Dizdar (violina), Tamara Arsovski (violina), Marko Simović (violina), Aida Deljkić (viola) i Belma Alić (violončelo).

Ovajkoncert, kao dio programa Summer Festa 2023 Turističke zajednice KantonaSarajevo, održan je u jednom od najljepših prostora na otvorenom, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Ugled umjetnika, koji su ovim koncertom samo potvrdili svoje visoke umjetničke domete i kvalitet, tezanimljiv repertoar sa djelima Josepha Haydna, Reinholda Glièra, AntonijaVivaldija, Georga Friedricha Händela, Pēterisa Vasksa i na bis GerogaGershwina, privukli su za ovaj muzički žanr (mora se reći) neuobičajeno mnogo posjetilaca: ne samo da su bila popunjena sva sjedeća mjesta, nego su mnogikoncert ispratili stojeći ili sjedeći na podu.

Raduje da su ovom koncertu, pored domaće publike prisustvovali i inostrani gosti Grada i da su svi s pažnjom poslušali izvedbu ne samo poznatih, nego i kod nas rijetko ili nikada izvođenih djela i da su toplim aplauzom i ovacijama ispratili naše umjetnike.

Novina na ovom koncertu bila je i moderacija muzikologinje Maje Baralić-Materne, koja je svojim komentarima približila kompozicije slušaocima, što je, također, naišlo na dobar prijem.

Koncert ansambra SA Sinfonietta pokazao je da imamo odlične umjetnike, zahvalnu i zainteresovanu publiku, a da li će biti ponovljen – što je bilo jedno od pitanja – zavisiće od podrške i razumijevanja za ovakve vrste programa, koji nisu samo kulturnog, nego i edukativnog karaktera.