British Council: IELTS test putem računara

  1. oktobra, British Council lansirao je program polaganja IELTS testova putem računara u Bosni i Hercegovini.

IELTS predstavlja najpopularniji test polaganja engleskog jezika na svijetu, sa preko tri i po miliona testova koji su se polagali u prethodnoj godini. Priznat je u više od 10.000 organizacija, među koje spadaju univerziteti, škole, poslodavci i imigraciona tijela.

Tokom godina, kroz IELTS, British Council je bio pionir u pružanju mogućnosti studentima i stručnjacima iz Bosne i Hercegovine, pomažući im da ostvare svoje ambicije. Kontinuirano poboljšavamo IELTS kako bismo unaprijedili iskustvo naših korisnika.

IELTS putem računara neće zamijeniti IELTS test na papiru, ali će pružiti mogućnost izbora i pristupačnost. Korisnici koji polažu test će sada moći da izaberu način na koji će polagati test i u terminu koji njima najviše odgovara. Takođe, dobijaće rezulate brže, okvirno između pet i sedam dana od dana polaganja testa. Sadržaj i struktura testa ostaju isti za obje opcije i što je veoma važno test govora ostaje uživo, sa certifikovanim IELTS ispitivačem.

Bilo da test polažu na papiru ili putem računara, naši korisnici mogu biti sigurni da polažu isti, pouzdan test engleskog jezika. Polaganja IELTS testa putem računara je sigurno, pruža svjetske bezbijednosne mjere i obezbjeđuje kvalitet i operativne koristi po kojima je IELTS poznat širom svijeta.

Angus Bjarnason, zamjenik direktora British Councila za Zapadni Balkan je rekao: “Gradimo naš uspjeh u pružanju najpopularnijeg i široko prepoznatog testa engleskog jezika. S oduševljenjem najavljujem lansiranje IELTS putem računara u Bosni i Hercegovini. Verzija putem računara uključiće veću mogućnost izbora i novo iskustvo studentima i ekspertima, otvarajući im vrata da uče na prestižnim akademskim institucijama i unaprijede svoje puteve karijere.”

Odlučan da podrži korisnike koji polažu IELTS, British Council takođe nudi veliki opseg alata za pripremu, počevši od besplatnih trening testova, preko “Road to IELTS” kursa i besplatne aplikacije za pripremu IELTS-a.

IELTS putem računara u Bosni i Hercegovini biće sproveden u Sarajevu.

Za više infomacija, molimo vas posjetite British Council web stranicu.

 

 

 

Izložba „Mi, Izbjeglice“

Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Historijskim muzejom BiH, Akademijom scenskih umjetnosti u Sarajevu i Leibniz Institutom za istočne i jugoistočne evropske studije iz Regensburga, realizuje projekt i izložbu „Mi izbjeglice“

U četvrtak, 14.11.2019, od 20.00h, u Historijskom muzeju BiH biće otvorena izložba „Mi izbjeglice“, koju Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini realizuje u saradnji sa Historijskim muzejom, Akademijom scenskih umjetnosti u Sarajevu  i Leibniz Institutom za istočne i jugoistočne evropske studije iz Regensburga.

Kada se govori o ratu svaka životna priča je jedinstvena. Do sada smo mnogo puta imali priliku čuti i zabilježiti priče onih koji su ostali. U ovoj izložbi posvetili smo se onima koji morali otići tj. onima koji su morali napustiti svoje ognjište pakujući svoj život u jednu torbu i ostavljajući iza sebe dom, porodicu, prijatelje i sve što im je bilo važno u životu i tražeći spas u Njemačkoj ili Austriji.

Oni su skupina ljudi koja se često svodi na brojke i statistike, no ova izložba omogućila je nekolicini nesebičnih ljudi da podijele svoja iskustva i priče sa posjetiocima Historijskog Muzeja, gdje će ova izložba postati trajna izložba i dio muzejskog arhiva.

Istraživačko-umjetnički projekt Goethe-Instituta BiH postavio je sebi zadatak da sasluša i zabilježi priče bosansko-hercegovačkih izbjeglica u ovim zemljama, kako bi naučili nešto o našoj zajedničkoj historiji, te kako bi se bacilo svjetlo na ovaj često zapostavljen, ali nesumnjivo neizostavan dio ratnog iskustva. Svakako, cilj ovog projekta nije da poredi i mjeri iskustva onih koji su ostali i onih koji su otišli, već da zabilježi sve priče od značaja za našu historiju.

Upravo ovo kustosica projekta Danijela Dugandžić napominje: „Njihova iskustva drugačija su od iskustava onih koji su ostali, a namjera arhiva nije porediti ih ili suprotstavljati“, te dodaje kako je projekat proveden kroz seriju fokus grupa i intervjua sa dobrovoljcima koji su podijelili ne samo svoje priče, već i predmete koji su obilježili njihovo iskustvo, a koji će kroz interaktivan koncept izložbe prenijeti njihove priče.

Dio projekta je i fenomenološko-psihološko razmatranje Geštalt psihoterapeutkinje Elme Selman, koja je vodila fokus grupe i razgovore za potrebe istraživanja, u sklopu kojeg su razmatrani psihološki aspekti izbjeglištva, te važnost dijeljenja i prerade traumatičnih iskustava.

Ovaj projekat su nesebičnim dijeljem svojih priča omogućili: Adis Hukanović, Alisa Teletović, Alma Guso, Amina Badnjević, Amra Hajdarević, Dijana Karović, Dragana Solaković, Emin Eminagić, Emina Džanko, Gordana Osmančević, Haris Sahačić, Jasmin Huskić, Jasmina Mameledžija, Maja Mehmedović, Minel Šehić, Sead Golo, Selma Dizdar, Selma Mumdžić, Vanja Kolenda i Vesna Knežević.

Istraživanje i produkciju arhiva, sakupljanje objekata i njihovo arhiviranje omogućio je tim Goethe-Instituta u BiH, na čelu sa direktorom Instituta Martinom Schumacherom u bliskoj partnerskoj saradnji sa timom Historijskog muzeja u BiH, na čelu sa direktoricom Elmom Hašimbegović. Video materijali producirani su u saradnji sa Akademijom za scenske umjetnosti u Sarajevu. Scenografiju potpisuje Mirna Ler. Za naučno-istraživački rad iz njemačke perspektive bio je zadužen Leibniz Institut za istočne i jugoistočne evropske studije iz Regensburga.

Manuela Brenner, Jacqueline Nießer, Ulf Brunnbauer, Johannes Nüßer:
„Mi izbjeglice“. Izbjeglice iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj i njihov povratak

 

„Navala sa Balkana. Ko će primiti izbjeglice?“ na svojoj naslovnici pisao je vodeći politički sedmični časopis u Njemačkoj, DER SPIEGEL, u julu 1992. godine. Njemačka je primila veliki broj izbjeglica: od 1,2 miliona ljudi koji su u inostranstvu tražili utočište od rata i protjerivanja u Bosni i Hercegovini, oko 350.000 došlo je u Njemačku. No, 2000. godine još samo 40.000 od tog broja nalazilo se u Njemačkoj, veći dio bh. izbjeglica morao se vratiti.

Masovno raseljavanje stanovništva iz Bosne i Hercegovine uglavnom je predstavljalo reakciju na „etnička čišćenja“ – izraz koji je nastao tokom rata u Bosni i Hercegovini. „Etnička čišćenja“ značila su planski napad na civilna stambena područja, sistematično uništavanje crkava, džamija i drugih kulturno-historijskih spomenika, oduzimanje prava, silovanja, mučenje, sakaćenje, protjerivanje i masovna smaknuća. Njihov cilj bilo je trajno uništavanje prisustva „drugih“ na teritoriji na koju se polagalo pravo.

Većina izbjeglica pobjegla je direktno na početku rata 1992. godine. Dok su mnoge srpske i hrvatske izbjeglice potražile zaštitu u dvije susjedne zemlje Hrvatskoj i Srbiji, Bošnjaci su utočište pronalazili dalje. Činjenica da je tako veliki broj odlazio u Njemačku nije bila povezana samo s geografskom blizinom, već prije svega s „gastarbajterima“ iz 1960-ih i 1970-ih godina. Naime, često su to bila privatna lica, dakle rođaci i poznanici, koja su primala izbjeglice. Ali i humanitarne organizacije su se snažno zalagale, a njemačka javnost u pravilu je posmatrala izbjeglice iz Bosne i Hercegovine sa saosjećanjem.

Ali nadležna tijela jasno su stavljala do znanja da izbjeglice mogu uživati samo u privremenoj zaštiti. Oko 80 % dobilo je status „Duldung“ („trpljenje”, izuzeće od prisilnog vraćanja), koji se za vrijeme rata stalno produživao, ali nije predstavljao legalnu dozvolu boravka. Samo je privremeno ukidao obavezu napuštanja zemlje, te izbjeglicama u velikoj mjeri uskraćivao pristup tržištu rada. Ni za izbjeglice ni za njihovu okolinu nije postojala sigurnost ili predvidljivost planiranja. Azil, kojim se dobijalo mnogo više prava, dobilo je samo nešto preko 100 bh. izbjeglica.

Već ubrzo nakon završetka rata, njemački političari govorili su o tome da bi se izbjeglice uskoro trebale vratiti da bi ponove izgradile svoju zemlju. Nadležna tijela su krajem 1996. godine počela s prisilnim vraćanjem i obećavala su finansijsku podršku u slučaju „dobrovoljnog“ povratka. U januaru 1997. godine Savezna republika Njemačka je sklopila Sporazum o ponovnom prihvatu s Bosnom i Hercegovinom. Iako nije bilo mnogo netrepeljivosti prema Bosancima i Hercegovcima u Njemačkoj, u tim godinama je u politici postojala zabrinutost da će se raspoloženje prema strancima u Njemačkoj dalje pogoršavati. Ponovno ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke u kombinaciji s velikom nesigurnošću uslijed političkih previranja u Istočnoj Evropi, te visokim brojkama useljenika, u tim godinama davali su vjetar u leđa njemačkim nacionalistima.

Iz nijedne druge zemlje osim Njemačke u Bosnu i Hercegovinu nije se moralo vratiti toliko izbjeglica. Primjerice Austrija, koja je primila preko 90.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine (u odnosu prema ukupnom broju stanovnika više nego bilo koja druga zemlja u Evropi), većini izbjeglica je nakon godina odugovlačenja dodijelila trajnu dozvolu boravka. Danas se smatra da su ljudi sa područja bivše Jugoslavije u Austriji izvrsno integrirani.

Ali kako su izbjeglice doživjele bijeg i izbjeglištvo, svoj boravak u Njemačkoj i povratak u uništenu domovinu? Ova izložba bavi se upravo ovim temama. U vremenu kada ponovo veliki broj ljudi preko Balkana bježi u Njemačku, ova iskustva su posebno aktualna. Da li ćemo ovaj put naučiti nešto iz toga?

 

Konferencija mladih u hotelu Holiday

Tradicionalno godišnje okupljanje mladih aktivista Asocijacije XY- vršnjačkih edukatorica i edukatora u oblasti promocije zdravlja i zdravih stilova života, održat će se u sarajevskom hotelu Holiday 13. i 14. novembra 2019. godine.

Povod okupljanja je razmjena iskustava mladih iz različitih gradova Bosne i Hercegovine kako bi se još više unaprijedio kvalitet programa vršnjačke edukacije Asocijacije XY.

Vršnjačka edukacija se od strane mladih ljudi Asocijacije XY sprovodi već 17 godina u osnovnim i srednjim školama širom naše zemlje i predstavlja kvalitetan vid podrške obrazovnom sistemu u kojem ovakva vrsta obrazovanja nije formalizirana. Osnovna svrha vršnjačke edukacije je da poboljša znanje i unaprijedi životne vještine mladih ljudi kako bi mogli da donose informirane odluke o svom zdravlju.

Na konferenciji će se družiti 60 mladih iz BiH a jedan od rezultata je formiranje Koordinacionog odbora mladih što će osigurati veći nivo učešća mladih u planiranju projekata Asocijacije XY u skladu sa njihovim svakodnevnim potrebama, inovativnim prijedlozima i kreativni idejama.

U okviru tradicionalne konferencije za mlade premijerno će biti prikazan kratkometražni film simboličnog naziva „Srednjoškolac“ koji tematizira probleme i strahove sa kojima se susreću mladi u svom svakodnevnom životu. Premijera filma planirana je za srijedu  13. novembra u 18:00 sati u hotelu Holiday.

 

O filmu Srednjoškolac:

Kratkometražni film simboličnog naziva „Srednjoškolac“  tematizira probleme i strahove sa kojima se susreću mladi u svom svakodnevnom životu. Prema riječima koordinatora za mlade Asocijacije XY Amera Džekmana, kroz film „Srednjškolac“ mladi će pokušati da skrenu pažnju roditelja, nastavnika ali i svojih vršnjaka na strahove koji ih prate tokom odrastanja.

„Svakodnevno su mladi ljudi izloženi brojnim strahovima koji utiču na njihovo samopouzdanje i sprječavaju ih da se u školi, na fakultetima, u okviru svojih hobija, među- vršnjačkim odnosima ostvaruju u punom kapacitetu. Odrasli ne razumiju ili ne primijete stvarni izvor problema sa kojima se mlade osobe suočavaju. Mogu primijetiti da neko postiže lošije rezultate u školi, da je tih i povučen ili napadno ekstrovertan“, kazao je Džekman.

„Naš cilj je pokazati da rješenje uvijek postoji a poseban fokus smo stavili na mlade i volontere Asocijacije XY koji su uspjeli prevazići svoje nedaće u okviru ove organizacije koja koristi najbolje svjetske programe za rad sa mladima.

Režiju, produkciju i glumu za film „Srednjoškolac“ koji će premijerno biti prikazan 13.  novembra 2019. u hotelu Holiday u 18:00 sati, potpisuju mladi Asocijacije XY.

Drugi Orea Art Market prevazišao sva očekivanja

Na 2. Orea Art Marketu održanom protekle subote u Sarajevu prikupljeno 4.370 KM za djecu koja tokom liječenja borave u Roditeljskoj kući.

Drugi Orea Art Market je prevazišao sva naša očekivanja jer je uprkos kišnom danu zainteresovanost posjetilaca, odraslih i djece, bila ogromna tokom cijelog trajanja marketa, od 11 pa sve do 18 sati. Bio je to zaista najbolji način da proslavimo prvi rođendan naše online platforme koja nastoji olakšati i unaprijediti rast kreativne industrije u BiH iregionu.

Drago nam je što smo svima koji su tog dana bili s nama omogućili da na jednom mjestu vide ponudu 40 bosanskohercegovačkih i regionalnih malih poduzetnika, porazgovaraju s njima, podijele iskustva, kao i da kupe poklone za sebe i svoje najdraže po sniženim cijenama i tako pokažu tim vrijednim ljudima koliko su njihovi proizvodi cijenjeni i prošire riječ o njima što dalje. Neke od kupaca smo nagradili poklonima naših izlagača i sponzora, a djeca su posebno uživala u Kids Corneru na različitim radionicama za koje su mjesta popunjavana i po nekoliko sati prije
početka.

Svaki od posjetilaca koji je u subotu ušao u prostor Brew Imperial Societyja učinio je dobro djelo jer je sav prihod od ulaznica koje su koštale 2 KM (i naplaćivale se samo odraslima), kao i 5% od svake prodaje uplaćen za Roditeljsku kuću i djecu oboljelu od raka koja tamo borave sa svojim roditeljima dok se liječe na Pedijatrijskoj klinici u
Sarajevu.

Raduje nas što su naši gosti iz Srbije i Hrvatske imali tako divna iskustva i nadamo se da će naredno izdanje Art Marketa nastaviti ovom putanjom jer, kao što smo bezbroj puta ponovili, zajedno smo jači i zajedno možemo lakše osvojiti nova tržišta, a domaćim kupcima pokazati da je domaće najbolje.

U ime Oreinog tima, svim medijima koji su pratili ovo izdanje Art Marketa zahvaljujem se na saradnji i nadam se da njihovo interesovanje za domaće brendove neće prestati. Tu smo za sve dodatne informacije.

Mona Muratović ambasadorica 6. Dječijeg sajma u Sarajevu

Prirodu nismo naslijedili od predaka nego posudili od naše unučadi

 Zaista se brinuti za svoju djecu ne znači samo ono što sad činimo za njih, nego šta radimo a što njihovu budućnost može ugroziti do nezamislivih razmjera. Naravno, govorim o utjecaju na klimatske promjene. Osvijestimo se sada prije nego bude kasno, kazala je Mona

Ostalo je još nekoliko dana do početka najveselijeg događaja u godini – Dječijeg sajma koji se i ove godine održava od 15 – 17. novembra u sarajevskoj Skenderiji.

Ambasadorica 6. Dječijeg sajma, Mona Muratović, majka Akina (11), Livije (4) i Viga (11 mjeseci), stalna glumica Narodnog pozorišta u Sarajevu, kaže da se osjeća počastvovanom što je izabrana za ambasadoricu ovog veselog i edukativnog događaja na koji je ulaz besplatan.

«Imam brojne uloge u životu; supruga sam, sestra, kćerka…Brojne uloge sam odigrala na sceni i pred kamerama. Vjerujem da me one profesionalne, najbolje – tek čekaju. Ipak, biti majka, nije samo jedna od uloga, to je cjeloživotna misija, a rezultate možemo nazirati tek kad nam djeca budu u svojim dvadesetim godinama. Hoću li biti dobra majka svojoj djeci, za mene je važnije od svakog drugog uspjeha « kazala je Mona.

Čuvajmo prirodu, rastimo zajedno», ovogodišnji je slogan najvećeg događaja u BiH za malu raju, u čijem festivalskom programu nastupi preko 1500 djece uzrasta do 12 godina. Ovaj jedinstveni događaj za djecu u BiH, prateći globalne trendove ove godine u fokus stavlja edukacija mališana na temu očuvanja prirode. Za mališane i roditelje Dječiji sajam pripremio je razne edukativne i zabavne radionice na temu važnosti odlaganja otpada, reciklaže i štednje papirau saradnji s KJKP RAD Sarajevo te drugim izlagačima. Za vrijeme održavanja sajma u dvorani će biti postavljene  reciklažne kante, označene po vrsti otpada.

 «Zaista se brinuti za svoju djecu ne znači samo ono što sad činimo za njih, nego šta radimo, a što njihovu budućnost može ugroziti do nezamislivih razmjera. Naravno, govorim o utjecaju na klimatske promjene. Osvijestimo se sada prije nego bude kasno. Prirodu nismo naslijedili od predaka nego posudili od naše unučadi», rekla Mona.

Na sajmu će se mališani imati priliku družiti s dječijim super junacima, takmičiti se i osvajati lijepe poklone i zabavljati uz mnoge besplatne zabavne sadržaje koje i ove godine pripremaju sponzori i partneri sajma Becutan, Bh Telecom, Corn Flips, Dukat, Vitinka, Violeta, Signal, Coccolino, Malac Genijalac, Sunnyland, Rox i mnogih drugih. Pratite nas na Facebook fun page gdje se svakodnevno dijele vrijedni darovi.

 Ambasadorica 6. Dječijeg sajma Mona Muratović će zajedno sa djecom JU Lane, načelnikom općine Centar Nedžadom Ajnadžićem i direktoricom Sajma Majom Kojundžić Graholski u ponedjeljak u 12 sati na dvije lokacije park ispred Općine Centar i Veliki parku, zasaditi nekoliko sadnica drveća. „Ovom simboličnom gestom šaljemo ovogodišnju poruku sajma «Čuvajmo prirodu, rastimo zajedno» i počinjemo odbrojavanje do najveselijeg događaja u BiH“ izjavila je Kojundžić Graholski.

Ulaz na sajam je besplatan.

Collegium artisticum: Aleksandar Saša Bukvić – retrospektivna izložba

Galerija Collegium artisticum sa zadovoljstvom vas poziva na samostalnu retrospektivnu izložbu akademskog kipara i konceptualnog umjetnika Aleksandra Saše Bukvića.

Izložba će biti otvorena u četvrtak, 14. novembra u 20:00 sati, a postavka će se moći pogledati do 5. decembra 2019. godine.

Na izložbi će biti predstavljen dio autorovog opusa koji je nastajao posljednjih četrdeset godina te neki od najznačajnijih radova likovne grupe Zvono. Postavka će uključivati skulpture, slike, instalacije, video radove, snimke performansa i remake performansa “Disciplina kičme“ kojim će biti i otvorena. Performans “Disciplina kičme“ izvorno je kreiran tokom godina autorovog života u Kanadi i spada sigurno u jedan od najznačajnijih radova u opusu Saše Bukvića, a pored ”žive” izvedbe u kojoj će učestvovati i umjetnik Stijepo Gavrić te Kulturalna asocijacija Ambrosia, moći će se pogledati i snimak originalne izvedbe, kao i snimci drugih autorovih performansa.  Pored sačuvanih radova nastalih do 1992. godine, na izložbi će biti prikazana fotodokumentacija radova koji nisu sačuvani kao i onih koji su nastali tokom autorovog boravka u Kanadi.

Posjetitelji/ce će imati priliku vidjeti skulpture Saše Bukvića koje su svojevremeno nastale na Internacionalnom simpoziju skulpture u terakoti Terra u Kikindi, potom radove koji su nastajali u saradnji sa drugim umjetnicima/ama kao što su “Više volim Halida nego Vorhola“ i “Moj šampionski tim“, uključujući i recentne slike iz ciklusa “Terapija“ i “Keceljići“ u kojima je poslastičarski milje dobio likovnu formu i koje svjedoče o kontinuiranoj zaigranosti autora koji je decenijama vješto spajao dva naizgled različita svijeta.

Izložba Aleksandra Saše Bukvića u Collegiumu artisticumu nije samo uvid u četiri decenije posvećenog likovnog stvaralaštva nego je i potvrda kontinuiteta, autorovog odnosa prema umjetnosti koji isključuje bilo kakve kompromise te nesvakidašnje dosljednosti. 

O autoru:

Aleksandar Saša Bukvić rođen je 1949. godine u Šapcu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao na Odsjeku za vajarstvo.
Tokom studija 1979. godine u sarajevskom caffeu Zvono sa Slobodanom Dragašem i Jovicom Maričićem, studijskim kolegama, počeo je organizovati likovne i druge umjetničke programe, kako bi omogućio mladim ljudima da predstave vlastitu umjetnost. Tri godine kasnije, u aprilu 1982. godine sa Sejom Čizmićem, Biljanom Gavranović, Sadkom Hadžihasanovićem i Narcisom Kantardžićem, a kojima će se kasnije pridružiti Kemal Hadžić, osnovao je likovnu grupu Zvono čiji se rad smatra pionirskim na planu konceptualne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Danas jedina nagrada koja se dodjeljuje mladim umjetnicima/ama u Bosni i Hercegovini a čiji je pokretač za BiH Centar savremene umjetnosti (SCCA) nosi naziv Zvono i u zemljama u kojima se dodjeljuje ime dobija po pojedincima ili umjetničkim grupama koji su u vlastitim sredinama pravili pomake na umjetničkoj sceni. Umjetnički iskorak grupe Zvono podrazumijevao je nekonvencionalno djelovanje i izlazak u javni prostor, bilo da je riječ o izložbama ili performansima koje su radili i na nogometnim stadionima i na obalama rijeka.

Paralelno sa radom u grupi razvijao je vlastiti umjetnički izraz te izlagao samostalno i sa grupom na brojnim izložbama u Jugoslaviji i van njenih granica. Učesnik je nekih od najznačajnijih međunarodnih simpozija skulpture, a njegovi skulptorski radovi nalaze se u javnom prostoru, poput Plutona s genetskom manom u Zenici, skulpture Miki Mausa u Pančevu i velikih skulptura od terakote u Kikindi. Najznačajnije izložbe s grupom Zvono desile su se i više od trideset godina od osnivanja grupe, poput učešća na velikoj postavci Art Turning Left u Tate Liverpool na kojoj je predstavljan uticaj umjetnosti iz cijelog svijeta na ljevičarske ideje od Francuske revolucije do danas.

Uz Jusufa Hadžifejzovića i Radoslava Tadića, Aleksandar Saša Bukvić osnivač je Jugoslovenskih dokumenata, najznačajnije manifestacije posvećene savremenoj vizulenoj umjetnosti na tlu Jugoslavije.

Nakon četrnaest godina života u Kanadi, Saša Bukvić se vratio u Sarajevo gdje je nastavio realizovati umjetničke programe u Galeriji Zvono, podržavati mlade umjetnike i umjetnice što je dio njegove cjeloživotne autorske i lične misije, uz fokus na uvezivanje teorije i prakse, te promociju mladih istoričara/ki umjetnosti.

Novembarskom samostalnom izložbom Aleksandra Saše Bukvića u Collegiumu artisticumu biće zaokružen dio progresivnog umjetničkog angažmana dugog preko četiri decenije.

 

CIN: Dokumentarni film „Terorista“

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Bajro Ikanović, vođa selefijske zajednice u Hadžićima u Bosni i Hercegovini (BiH), početkom 2013. godine je otišao u Siriju i pridružio se Islamskoj Državi Iraka i Levanta (ISIL). Poginuo je u borbi za ovu terorističku organizaciju.

Prema podacima Tužilaštva BiH, on je bio komandant vojne jedinice „Jaysh Muhamed Qa’atiba“ koju su činili Bošnjaci sa prostora Balkana.

Godinu i po prije nego je Ikanović otišao na ratište u ISIL, novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je sa njim proveo nekoliko dana na bosanskim planinama gdje je Ikanović odlazio kako bi se klonio svakodnevnih grijeha.

U dokumentarnom filmu „Terorista“ donosimo jedinstven razgovor sa njim u kojem je otvoreno govorio o svojoj ideologiji, svakodnevnom životu, selefijskom prakticiranju islama i sudskom procesu u kojem je osuđen za pripremanje terorističkog napada u BiH.

Prema podacima istražnih i obavještajnih institucija, na područje ISIL-a otišlo je oko 270 muškaraca, žena i djece iz BiH. Manji dio se vratio u BiH, a pojedini su po povratku osuđeni ili im se sudi zbog ratovanja na stranim ratištima. Novinari CIN-a su razgovarali sa njih 12, ali su samo trojica pristala stati pred kamere.

Uz njih, novinari CIN-a su razgovarali i sa njihovim porodicama, psiholozima, vjerskim vođama i tužiocem koji radi na ovom slučaju.

Javni poziv za učešće u programu poduzetničke obuke

Program poduzetničke obuke biti će fokusiran na transfer znanja mladim i ambicioznim osobama u svrhu njihovog osposobljivanja i podrške za pokretanje vlastitog održivog biznisa, te jačanjem poduzetništva mladih u Bosni i Hercegovini. Učesnici obuke i edukacije će dobiti priliku da steknu saznanja koja se tiču kreiranja poslovne strategije i poslovnog plana, organizovanja malog biznisa, oblasti poreza i drugih obaveza prema državi, procedure pokretanja biznisa i značaja održivog poslovanja. Pri završetku programa obuke i edukacije učesnici će dobiti certifikat o učešću u ovom jedinstvenom programu poduzetničke obuke.

Rok za prijavu na Program poduzetničke obuke, koji će se održati 06.12. i 07.12.2019 godine od 09:30 h u prostorijama Udruženja na adresi Obala Kulina bana br.4, Sarajevo, se bliži kraju. Svi mladi i ambiciozni studenti fakulteta iz Sarajeva starosne dobi do 25 godine koji se još nisu prijavili mogu to uraditi do  15.11.2019. godine do 18:00 sati, popunjavanjem obrazca sa linka https://forms.gle/AjeJcStvFQR36sqK9. Lista od 50 odabranih učesnika biti će objavljena u roku od 15 dana nakon zatvaranja poziva za učešće u obuci.

Ova objava je dio projekta “Jačanje Održive i Ekološki Prihvatljive Poduzetničke Kulture Mladih u Kantonu Sarajevo” koji Udruženje – Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti (Energis) implementira uz podršku Centra za razvoja i poduzetništvo (CRP) u okivru projekta GEAR – Green Economy for Advanced Region / GEAR – Zelena ekonomija za razvoj regiona, finansiranog od strane Evropske unije.

Osnovni cilj projekta je da se kroz obuku i edukaciju mladih studenata sa Univerziteta u Sarajevu razvije zelena omladinska poduzetnička kultura i pruži podrška samozapošljavanju i smanjenju nezaposlenosti mladih u BiH.

Glavne aktivnosti projekta su:

1.Formiranje edukativnog i promotivnog materijala u formi Priručnika o održivom i ekološki prihvatljivom poduzetništvu i atraktivnih brošura/flajera koje će pružiti informacije i ostaviti pisani trag mladim studentima kao potpora prilikom osnivanja sopstvenog biznisa. Svi izrađeni edukativni i promotivni materijali će biti distribuirani učesnicima i online na stranici udruženja i na socijalnim mrežama udruženja.

2. Održavanje seminara i radionica.

Seminari:
I. Modul I: Osnove preduzetništva- kako do dobre poslovne ideje i sredstava za pokretanje biznisa?
II. Modul I: Istraživanje tržišta- Pronađi svoje mjesto na tržištu!
III. Modul III: Zelena ekonomija i pravac kretanja SME u svijetu
IV. Modul IV: Održivo poslovanje-Šta znači biti zelen i održiv?

Radionice:
I. Test sklonosti prema preduzetništvu
II. Formiranje vlastitog biznis plana
III. Prezentacija, analiza i diskusija biznis planova učesnika

3. Promotivna kampanja –Zeleno i održivo poduzetništvo

Kampanja podizanja svijesti i jačanja ekološke kulture će se primarno provoditi kroz objavu inovativnog informativnog i edukativnog sadržaja (članaka, fotografija, kvizova i video snimaka) i interakciju sa javnošću- građanima putem socijalnih mreža (Facebook, Twitter), portala www.energis.ba, sekundarno kroz distribuciju brošura i flajera učesnicima konferencija i tercijarno kroz saopštenje za medije o projektnim aktivnostima, s ciljem obuhvatanja preko 10000 građana širom FBiH. Kroz kampanju Energis namjerava širu javnost Kantona Sarajevo, a i FBiH –a informisati o konceptima zelenog i održivog poduzetništva i njihovoj ulozi u zaštiti okoliša i smanjenju GHG emisije.

Projekat će trajati 6 mjeseci i obuhvatiti će 50 studenata starosne dobi od 18 do 25 godina, kao i preko 10000 građana kojima će se podići svijest o važnosti održivosti i ekološke prihvatljivosti poslovanja malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

SOS Dječija sela BiH: Poziv za aukciju fotografija “Ključ sreće”

S radošću Vas pozivamo da učestvujete u online aukciji fotografija pod nazivom „Ključ sreće“.

Kupovinom fotografija direktno podržavate rad SOS Dječijih sela BiH.

Profesionalni i amaterski fotografi su zabilježili brojne trenutke sreće, koji su najčešće nastajali u toplini porodičnog okruženja.

Toplina, ljubav i sigurnost porodice najznačajniji su izvor sreće.

Naš zadatak je omogućiti odrastanje djece u ljubavlju ispunjenom porodičnom okruženju.

Utoliko nam je Vaša podrška važna!

Stručni žiri je odabrao 20 najboljih fotografija koje možete pogledati na online platformi.

Hvala od srca ukoliko odlučite učestvovati!

Uz želju da u Vašoj porodici zabilježite mnogo trenutaka sreće, šaljemo Vam mnogo toplih pozdrava.

Fondacija SHL na zanimljiv način obilježila 25 godina rada u BiH

7. novembra u sarajevskom Pozorištu mladih je održan događaj “Big Network Event” u organizaciji Fondacije SHL, na kojem je ova organizacija na jedinstven način proslavila 25 godina svog rada u Bosni i Hercegovini.

Na svom 25. rođendanu Fondacija Schüler Helfen Leben Sarajevo (SHL) je ugostila partnerske organizacije, učesnike svojih programa i njihove roditelje, donatore i predstavnike diplomatskog kora. U svečanoj atmosferi su obilježili četvrt stoljeća otkako SHL podržava mlade u BiH i njihove ideje, a mladi – s druge strane – kroz aktivnosti Fondacije doprinose razvoju civilnog društva u BiH.

Umjesto klasične ceremonije i dugačkih govora uobičajenih za slične prilike, u SHL-u su odlučili da ovaj događaj – u duhu same organizacije – učine življim i zanimljivijim. Najvažnijih trenutaka i aktivnosti iz 25 godina duge historije organizacije prisutni su se prisjetili kroz nesvakidašnju multimedijalnu predstavu – plod nesebičnog entuzijazma i truda mladih glumaca, dramaturga i reditelja iz Altteatra Sarajevo koji su na svjež i originalan način ispričali priču o SHL-u.

Da nisu pogriješili u svojoj odluci, potvrdio je i gromoglasan aplauz kojim su prisutni ispratili glumce na kraju predstave.

Ovom prilikom također su – uz svečane toge i bacanje kapa u zrak – promovisani diplomanti treće generacije SHL-ove Akademije za mlade lidere u civilnom društvu, a obilježeno je i 20 godina rada Trening centra SHL House.

Vršnjačka solidarnost na djelu

SHL je skraćenica od Schüler Helfen Leben, što u prevodu znači “Učenici pomažu život”, i ova organizacija u potpunosti opravdava ime koje nosi. Naime, 1993. godine grupa njemačkih učenika je spontano pokrenula akciju pomoći svojim vršnjacima u ratom zahvaćenoj BiH i Hrvatskoj. Inicijativa je prerasla u Fondaciju čije je sjedište danas u Berlinu, a jedino predstavništvo izvan Njemačke je upravo ured u Sarajevu, koji je osnovan 1994. godine i svoje aktivnosti provodi na cijelom prostoru BiH.

Rad SHL-a se u poratnim godinama najviše fokusirao na organizovanje akcija prikupljanja pomoći i kupovinu školskog pribora, a omogućili su i obnovu preko 500 vrtića i škola. Od 1999. godine, fokus se prebacuje na programski rad, te SHL kroz brojne i raznovrsne programe podržava omladinsko obrazovanje i aktivizam, stvaranje uslova za napredak mladih kako bi postali aktivni, kreativni i svjesni građani uključeni u donošenje odluka u svojim zajednicama, te sudjelovali u izgradnji otvorenog društva gdje postoje jednake prilike za sve.

Način na koji SHL finansira svoje projekte predstavlja zanimljiv primjer solidarnosti, na kakve se danas rijetko nailazi. Naime, već dvije decenije SHL u Njemačkoj organizuje Socijalni dan, kada brojni srednjoškolci školske klupe na jedan dan zamijene radnim mjestom te zarađene dnevnice doniraju za podršku svojim vršnjacima na Balkanu, a od prije nekoliko godina i sirijskim izbjeglicama u Jordanu.

Kroz SHL-ove programe ovih godina prošle su desetine hiljada mladih ljudi, podržane su stotine omladinskih projekata, provedene brojne aktivističke i volonterske akcije i osnovana vijeća učenika u brojnim srednjim školama diljem BiH. SHL je inicirao osnivanje Asocijacije srednjoškolaca u BiH i Omladinske novinske asocijacije u BiH, te i danas podržava njihove aktivnosti. Kroz program razmjene učenika, mladi iz desetina škola iz BiH su bili gosti svojih vršnjaka u Njemačkoj, ali i njihovi domaćini u BiH.

Zahvaljujući radu njemačkih volontera u Sarajevu je 1999. izgrađena SHL kuća (SHL House), koja je svih ovih godina bila mjesto okupljanja i druženja mladih iz cijele BiH i regije. U kući su organizovani nebrojeni seminari i radionice, te i danas uspješno radi kao trening centar.