FONDACIJA Infohouse raspisala novi javni poziv za podršku ženama iz ugroženih kategorija

Fondacija INFOHOUSE objavila je javni poziv za dodjelu grantova za žene iz ranjivih kategorija društva. Fond za ovaj Javni poziv iznosi 20.000 BAM, maksimalan iznos traženih sredstava po aplikaciji ne smije preći 5.800 BAM bruto, a rok za prijavu je 25.10.2023. godine.

Molim vas da u svom medijskom prostoru objavite ovaj poziv kako bi došao do što većeg broja korisnica.

Prijava se vrši putem Pisma interesa na memorandumu organizacije kao i dostavom ispunjene Aplikacije (dostupne na linku: https://infohouse.ba/wp-content/uploads/2023/10/FOND-IH-APLIKACIJA-ZA-PRIJAVU.docx) na email infohouse@infohouse.ba do 25.10.2023. godine.

Sve upite možete postaviti putem emaila infohouse@infohouse.ba do isteka roka prijave.

Javni poziv je raspisan zahvaljujući sredstvima donatora JT INTERNATIONAL AD SENTA.

Više o javnom opzivu I Fondacioji Infohouse možete pronaći na linku https://infohouse.ba/2023/10/12/javni-poziv-za-ekonomsku-podrsku-zenama-iz-ugrozenih-kategorija-drustva-prijave-do-25-10-2023/

Fondacija INFOHOUSE posvećena je jačanju organizacija civilnog društva koje promoviraju zaštitu ljudskih prava, te svojim djelovanjem nastoji uticati na pozitivne demokratske promjene u Bosni i Hercegovini naročito kroz:

– Aktivan rad na izradi projekata i programa, te upravljanja fondovima koji doprinose boljem razumijevanju, zagovaranju i promociji ljudskih prava, naročito prava žena i mladih

– Razvijanje i učvršćivanje veza između svih vrsta i tipova organizacija civilnog društva, institucija i privrednih subjekata zemlji i svijetu radi promocije demokratskih vrijednosti i jačanja uloge civilnog društva

– Antikorupcijske inicijative, naročito kroz promociju i zaštitu prijavitelja korupcije kao i istraživačke tekstove na portalu Interview.ba

Ekonomsko osnaživanje žena je program koji Fondacija provodi već niz godina a prošlogodišnja akcija za dva ženska udruženja Udruženje JADAR iz Konjević Polja i Udruženje žena “NERA” iz Konjica, koju je podržao također JTI, rezultirala je obezbjeđenjem znanja, vještina i oprema za više od 70 nezaposlenih žena u ova dva grada!

Zašto nam je važna ova tema?

Žene u BiH čine 50,9 % stanovništva (u poređenju s 49,1% muškaraca), ali njihovo učešće u plaćenom radu je značajno niže (udio ženske populacije među nezaposlenim iznosi 57,5% – 213,936) dakle svega 40% od ukupno radno sposobnih žena je zaposleno. Žene često nemaju jednake uvjete rada, dobivaju otkaze u toku trudnoće, ugovori im se ne produžavaju ukoliko zatrudne ili se obrate za zaštitu svojih prava, a situacija se dodatno usložnjava ukoliko govorimo o ženama iz marginaliziranih skupina kao što su Romkinje, žene iz ruralnih sredina, starije žene ili pripadnice LGBTIQ populacije. Samim tim žene ne mogu biti ravnopravne članice društva.

KO SE I KAKO MOŽE PRIJAVITI NA JAVNI POZIV?

Prijaviti se mogu ženske organizacije koje imaju ideju/potrebu za aktivnostima i/ili kupovinom opreme koja će direktno doprinijeti ekonomskom osnaživanju nezaposlenih i marginaliziranih žena iz njihove zajednice/zajednica.

Obavezni uslovi za prijavu su:

-Organizacija je prepoznata kao udruženje koje pomaže ženama iz ranjivih grupa te posluje ispravno i pozitivno u skladu sa zakonom,

-Ideja za grant organizacije je dobro argumentirana i osmišljena tako da može obezbjediti dugoročnu korist generacijama korisnica.

Najavljen program 18. Pravo Ljudski Film Festivala

U srijedu, 11. oktobra, bit će otvoreno 18. izdanje Pravo Ljudski Film Festivala (PLJFF18) čiji će program kroz šest festivalskih dana biti posvećen kreativnom dokumentarnom i eksperimentalnom filmu. 

PLJFF18 nastavlja da istražuje moguće i nemoguće forme, prakse i dijeljene prostore filma i audio-vizuelne umjetnosti, te produbljuje kontinuirani fokus na kinematografiju koja propituje antropocentrične narative, rad i uvjete u radu u današnje vrijeme. Ovogodišnje 18. izdanje kroz jednu od četiri programske sekcije stavlja u posebnom fokusu rad brige i njege, te društvenu reprodukciju kroz neplaćeni ženski kućanski i reproduktivni rad.

O programu 18. PLJFF, kroz današnju press konferenciju, govorile su selektorica programa Kumjana Novakova i selektorica programske sekcije Njega i briga kao politički prostor, antropologinja Nejra Nuna Čengić.

“Ovogodišnji festivalski program je rezultat dugog promišljanja i rada Pravo Ljudski tima, a s ciljem da se odgovori na promjene koje su rezultat različitih dinamika, kao što je to bila pandemija, ali i prezasičenost ne nužnim sadržajima kojima smo svi konstantno izloženi. U duhu koncepta odrasta (degrowth), odnosno prekida sa imperativom rasta, Pravo Ljudski već nekoliko izdanja zaredom kvantitativno smanjuje svoj program, a kako bi dostigli cilj da na programu imamo samo sadržaj za koji smatramo da je apsolutno nužanU Kinu Meeting Point predstavićemo jedan izuzetno koherentan filmski program sačinjen od 21 filma u 4 programske sekcije kojih prate jedno javno predavanje i jedna javna rasprava, pored redovnih razgovora sa autorima i autoricama nakon filmskih projekcija.” – navodi selektorica programa Kumjana Novakova. 

Četiri ovogodišnje programske sekcije: Historija, inače: Kritičke kartografije, Lektira, U ime zdravlja… Njega i briga kao politički prostor, povezane su kroz društvenu i političku uglavnom žensku nevidljivost na raskrižju između rada i politike. Program insistira i kruži oko problematike nevidljivosti ženskog i/ili „tuđeg“ rada – od nevidljivog i neplaćenog ženskog kućanskog rada i ženskog rada društvene reprodukcije, do brisanja umjetnica iz “kanona” umjetnosti i kinematografije.

Selektorica programske sekcije Njega i briga kao politički prostor, Nejra Nuna Čengić, u odnosu na program u fokusu, naglašava:

“Želim naglasiti da iako jedan od ciljeva jeste pokazati značaj i neplaćenog i plaćenog rada brige i njege za društvenu reprodukciju, nije nam želja doprinijeti jednom postojećem moralističkom patrijarhalnom diskursu o brizi i njezi, gdje se one kao predstavljeni prirodni ženski kvaliteti i veličaju i obezvrjeđuju. Projekcijom 5 filmova, kroz 3 doksanja sa autorima i autoricama filmova, te dva javna razgovora, cilj nam je naime, zajednički istraživati, zamišljati i doprinositi kreiranju boljih infrastruktura brige i njege, a time i boljih društava.”

Radujemo se zajedničkom gledanju filmova, razgovorima i propitivanju ovih tema tokom Festivala, od 11. do 16. oktobra u kinu Meeting point.

Ulaz na sav program je besplatan, a više o sadržaju i terminima projekcija možete pronaći ovdje.

Proglašeni pobjednici 63. Internacionalnog teatarskog festivala MESS

Žiri u sastavu: profesorica Marina Katnić-Bakaršić iz BiH, producentica Jana Bäskau iz Njemačke, spisateljica Ana Stojanoski iz Makedonije proglasio je pobjednike i pobjednice 63. Internacionalnog teatarskog festivala MESS:

Grand Prix – “Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini”

  • “Othello”, Vilnus City Theatre, Litvanija

Savremeni teatar bi uvijek trebao voditi publiku ka novim perspektivama i otkrivanju novih poveznica između tradicionalnog i današnjeg teatra. Oskaras Koršunovas uspijeva da Shakespeareov tekst učini više nego relevantnim za našu postkolonijalnu svakodnevnu stvarnost. Ova je predstava kreirala jedinstvenu formulu koja predstavlja izazov za gledaoce. Bazirana na Jagovim intrigama i manipulacijama, povezujući se sa publikom pomoću djelića pop kulture i, konačno, čineći to na veoma moderan način, predstava nam pokazuje kako bi novi teatar trebao izgledati. Politička manipulacija, zloupotreba moći, isključivanje, homofobija i naša ovisnost o konstantnoj prisutnosti medija pogađaju nas neočekivano snažno ovom savršeno orkestriranom i koreografski osnaženom produkcijom u nenaturalističoj scenografiji koja može biti opisana samo kao Gesamtkunstwerk.

Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja

  • Oskaras Koršunovas za predstavu “Othello”

Koršunovas u ovoj predstavi bazira svoj režiserski metod na razvijanju mreže veza između dizajna svjetla, pozornice i likova s jedne strane, dok sa druge strane predstavlja ljubomoru, intrige i bolesnu ambiciju, tako da publika u ovu predstavu može ući kroz mrežu, odnosno teksturu veza između glumačkih ostvarenja, klasičnog komada i savremene režije. Želimo posebno naglasiti potpuno savremene interpretacije ovog klasika. Minimalistički, monohromatski, precizno – to su riječi koje definiraju njegovu režiju.

Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje:

  • Saulius Ambrozaitis kao Iago u predstavi Oskarasa Koršunovasa ″Othello“

Saulius Ambrozaitis, koji pripada mlađoj generaciji izuzetnog ansambla Oskarasa Koršunovasa, u ulozi Jaga zapravo je prototip influencera. Njegova glumačka prisutnost i inteligencija usklađene su sa virtuoznom agilnošću, koja ga čini centrum ove eminentno političke predstave. On dominira scenom, poigrava se sa tradicionalnim i modernim, pokazuje kako glumac treba stvarati tako važnu ulogu, a istovremeno savršeno sarađuje sa svim ostalim glumcima na sceni. Njegov je Jago bio istinski šekspirovski čak i u izletima koje je režiser pravio da bi komunicirao pop kulturu i obratio se današnjoj publici. Njegova je gluma precizna, prirodna, ona proizvodi lik koji precizno transformira dramski narativ u scensku izvedbu. Iako je veoma mlad, on na sceni djeluje kao iskusan glumac, a njegova transformacija nije samo fizička i psihološka već istinski dolazi iz dubine njegovoga bića.

  • Varja Đukić kao Danica u predstavi „Pod oba sunca“ Borisa Liješevića

Varja Đukić igra glavnu žensku ulogu u ovoj scenskoj adaptaciji romana Ognjena Spahića o ljubavi u sjeni rata i destrukcije, patnje, otuđenja i traume. Suptilno oblikujući ulogu, gotovo utišano igrjući emocionalne nijanse, ona postiže da kao dio publike slušate svaku njenu riječ, koja vas pogađa pravo u srce. Varja Đukić stvara svoju ulogu Danice u vipestrukom spektru emocija, od krhkosti i nježnosti do samosvijesti i čvrstine zahvaljujući svom glumačkom potencijalu i sposobnosti da stvara prema režiserskim indikacijama. Njena se Danica transformira pred našim očima. Suptilni glumački stil, dominantan emocionalni spektar i racionalana karakterizacija ključni su aspekti njenog glumačkog potencijala.

Nagradu “Rejhan Demirdžić” za najboljeg mladog glumca:

  • Oleksandr Rudynskyi kao Kaligula u predstavi Ivana Uryvskog ″Kaligula“

(National Academic Drama Theater Ivan Franko)

Oleksandr Rudynskyi kao Kaligula otjelovljuje ulogu sa glumačkom preciznošću i fascinantnom, gotovo ranjivom fizikalnošću koja odražava suštinsko razumijevanje jasnog formalnog jezika režije Ivana Uryvskog. Doživljavamo političara koji više nije pripitomljen etikom, zakonima ili moralom, u svijetu koji je na rubu. Na tom fonu odjednom se ukazuje oholost Vladimira Putina, što izaziva duboko poštovanje prema očuvanju glumačkog integriteta, čime zrači cijeli ansambl. Njegovu su izvedbu vodile režiserove indikacije; u njoj dominira racionalna perspektiva ludila njegovoga lika. Oleksandr Rudinsky svojom glumom pokazuje kako jedan mladi glumac treba utemeljiti ulogu na cjelokupnom kontekstu, ne samo onome iz predstave, već sveukupnom sociopolitičkom. Njegov Kaligula dominira scenom u takvoj performativnoj perspektivi nasuprot prirodnoj glumačkoj inicijativi.

Specijalno spominjanje stručnog žirija:

  1. Scenska adaptacija romana, Ognjena Spahića “Pod oba sunca”, nastala u saradnji režisera Borisa Liješevića i dramaturginje Stele Mišković sa autorom, prepliće različite vremenske planove ratnog i postratnog vremena sa nezaboravnim poetskim pristupom koji stvara univerzum što nadilazi naturalističku interpretaciju.
  2. Jasper Narvaz impresionira u “Chotto Desh” Akrama Khana (Akram Khan Company, Velika Britanija), potpuno očaravajućim jezikom pokreta u kombinaciji savremenog plesa i Kathaka kao jednog od najvažnijih oblika indijskog klasičnog plesa, što u konačnici postaje scenska prezentacija kompleksne ljepote.
  3. Impresivno obavljen posao MESS tima, posebno tehničke službe i odjela za produkciju u uslovima složenog planiranja vremena i pripreme scene.

O Zlatnom lovorovom vijencu za najbolju predstavu Malog MESS-a odlučila su djeca svojim glasovima i ovogodišnja pobjednica je predstava “Gidionov čvor” u režiji Selme Alispahić.

Zlatni lovorov vijenac publike 63. Festivala MESS dobila je predstava „Chotto Desh“.

Osim nagrada koje dodjeljuje žiri festivala MESS na svečanoj ceremoniji su objavljeni i dobitnici nagrada koje dodjeljuju medijski pokrovitelji Festivala MESS:

  • Oslobođenje – Zlatna maska Oslobođenja za predstavu “Alice u krevetu”
  • Radio Sarajevo – “Sound of MESS“ – „Kaligula“

Ovogodišnji Festival su podržali Ministarstvo kulture sporta KS i FBiH, Grad Sarajevo, Općina Centar, Općina Novo Sarajevo, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, Goethe Institut, Ambasada Savezne Republike Njemačke Sarajevo, Heinrich Boell, BH Telecom, BH Pošta, Kupikartu.ba a od ove godine oficijelno vozilo Festivala je Peugeot.

Ovogodišnji 63. MESS predstavio je 12 predstava od kojih je 11 bilo u zvaničnoj selekciji i 6 predstava na Malom MESS-u. Više od 400 festivalskih gostiju stiglo je u Sarajevo iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Litvanije, Burkine Faso, Velike Britanije, Italije, Njemačke, Mađarske, Hrvatske, Kosova, Srbije, Crne Gore. Publika je gledala predstave koje su donijele mnoštvo tema i emocija: tugu, ljutnju i maštu, svijet ljubomore, povjerenja i izdaje, fragilnost života i borbu protiv otuđenosti; strah i kompromis običnih ljudi u vremenima krize; umjetnost na granici pristojnosti, humanosti i etike; ljubav u sjeni rata i poraća, izmučena patnjom, otuđenostima i traumama; nacionalizam, klimatske promjene i još mnogo toga.

Festival je završen prvim gostovanjem u Sarajevu produkcije jednog od najvećih svjetskih koreografa Akram Khana i predstavom „Chotto Dash“ koja slavi otpornost ljudskog duha u savremenom svijetu.