Otvoren poziv za prijave za Program podrške filmskim autoricama

UNIQA SEE FUTURE Fondacija, u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Slano Film Days, objavljuje poziv za drugo izdanje Programa podrške filmskim autoricama za 2026. godinu. Poziv je otvoren do 18. februara 2026. godine. 

Program pod nazivom Program podrške filmskim autoricama (Female Filmmakers Support Programme) ima za cilj podržati i osnažiti žene u filmu iz šest zemalja u kojima UNIQA osiguranje djeluje u Jugoistočnoj Evropi: Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunije i Srbije.  Ciljevi Programa su razvoj i podrška ženama u filmskoj industriji Jugoistočne Evrope u oblasti nezavisne filmske produkcije, povećanje zastupljenosti žena u regionalnoj filmskoj industriji, te olakšavanje umrežavanja, razvoja vještina i pristupa prilikama za finansiranje za žene u filmu. 

Program podrške filmskim autoricama (FFSP), uz podršku UNIQA SEE FUTURE Fondacije, osmišljen je kako bi podržao i promovirao žene autorice u Jugoistočnoj Evropi kroz finansijsku podršku za produkciju njihovih filmskih projekata, kao i kroz podršku razvoju njihovih karijera putem CineLink Industry Training i Skills Programme (programa usavršavanja vještina). 

Poziv je otvoren za rediteljice ili ko-redateljice, zajedno s najmanje jednom dodatnom glavnom  saradnicom (scenaristicom, direktoricom fotografije, kompozitoricom ili montažerkom) koja se izjašnjava kao žena. Iako se Fondacija primarno fokusira na šest navedenih zemalja (Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunija i Crna Gora), prijave su moguće i iz drugih zemalja, pod uslovom da projekat ima producenta ili koproducenta iz jedne od zemalja u fokusu Programa. Na ovaj način aktivno se potiču koprodukcije i saradnja, omogućavajući uključivanje projekata i talenata izvan osnovnih zemalja fokusa Fondacije. 

Uključivanjem producenata i koproducenata iz zemalja regije, Program ne samo da proširuje doseg i raznolikost prijava, već potiče i međunarodnu saradnju te jača mrežu filmskih profesionalaca. Kroz ovaj pristup Fondacija doprinosi jačanju regionalne filmske industrije i njenom povezivanju s globalnim trendovima. 

U prethodnom izdanju Programa, podršku je dobilo pet projekata: „The Possessed“ (Ena Sendijarević), „The Confessions of a Female Gamer“ (Dolya Gavanski), „The Embryo“ (Maša Šarović), „Air in the Bottle“ (Aida Begić) i „To Hold a Mountain“ (Biljana Tutorov). 

Poziv za prijave otvoren je do 18. februara 2026. godine. 

Prijave je moguće podnijeti OVDJE

Više informacija dostupno je na web stranici OVDJE

Izložba Historijskog muzeja BIH “Društvo na aparatima”

U utorak 23. decembra 2025. u 20:00 sati biće otvorena izložba Historijskog muzeja BIH posvećena 80. godišnjici Radiotelevizije Bosne i Hercegovine – BHRT-u. Pod naslovom Društvo na aparatima (80 godina Radiotelevizije BIH), izložba govori o razvoju i ulozi javnog servisa, radija i televizije, u vremenima kada su oni kao jedini dostupni mediji imali snažan utjecaj na oblikovanje stavova, slike svijeta i vrijednosti pojedinaca, ali zapravo govori mnogo više o društvu koje se razvija uz radio i televizijske uređaje i njihove programe.

Šta publika može vidjeti na izložbi? Otvorili smo radijsku i televizijsku arhivu BHRT-a i pokušali rekonstruisati događaje, trenutke i procese koji su oblikovali bosanskohercegovačko društvo tokom proteklih decenija. Kako je počelo emitovanje Radija, koje sve zapise i glasove čuva fonoteka, šta se slušalo u fići, šta se slušalo na Drugom, šta na Trećem programu, a šta na Dvjestodvojci, zašto je TVSA nastala relativno kasno, kako nas je javni RTV servis obrazovao, kreirao muzičku scenu i muzičke ukuse, zabavljao, činio ponosnim zbog sportskih uspjeha, koji su to događaji koje smo čuli na radiju i televiziji obilježili svjetsku ali i historiju ovih prostora. Kako je građena zgrada RTV doma i zašto bismo joj se trebali diviti? Kako izgleda njena unutrašnjost i zašto govorimo o svim nijansama sive?

Izložba, realizirana u saradnji sa BHRT-om, doprinos je Historijskog muzeja BiH dizanju svijesti o važnosti očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa BIH, posveta svima onima koji su svojim radom u RTV BIH decenijama oblikovali medijski prostor i bosanskohercegovačko društvo; izložba je i  naša podrška borbi uposlenika BHRT za opstanak ove kuće.

U programu otvorenja učestvuje orkestar Muzičke produkcije BHRT-a, prijenos iz Historijskog muzeja BIH biće uživo emitovan na BHRT-u. Otvorenjem ove postavke, Historijski muzej BIH završava izložbene aktivnosti u okviru obilježavanja svoje 80. godišnjice.

U Kinoteci BiH održana projekcija kratkih filmova mladih o miru “Ovo smo mi”

Kinoteka BiH je bila domaćin Muzeju ratnog djetinjstva koji je u kino sali upriličio projekciju kratkih filmova mladih autora nastalih u okviru međunarodnog projekta “Here We Stand” (Ovo smo mi) , koji realizuje Muzej ratnog djetinjstva u saradnji s partnerskim institucijama iz Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Publika je imala priliku pogledati ukupno osam kratkih filmova – četiri iz Bosne i Hercegovine, dva iz Velike Britanije i dva iz Sjeverne Irske. Filmovi su nastali kao rezultat saradnje tri muzeja: Muzeja ratnog djetinjstva (Bosna i Hercegovina), Muzeja mira (Peace Museum) iz Velike Britanije i Muzeja Slobodnog Derryja (Free Derry Museum) iz Sjeverne Irske, uz podršku British Councila , u okviru programa “Bradford – Grad kulture 2025” .
Tokom projekta, mladi uzrasta od 18 do 28 godina istraživali su lična iskustva mira, sukoba i identiteta, koristeći mobilne telefone kao primarne kreativne alate. Radionice su vođene pod mentorstvom Elhum Shakerifar , filmske autorice nominirane za BAFTA nagradu.
U Sarajevu je Muzej ratnog djetinjstva, uz mentora Mirzu Ajnadžića , radio s pet mladih autora i autorica: Almirom Agićem, Hananom Alićem, Demijanom Ćatićem, Lunom Nur Jusupović i Markom Pešikanom . Pored njihovih radova, publici su predstavljeni i filmovi autora i autorica Ami Nash, Caitlin Askin, Haidera Mahbooba, Sarah Derrick i Kimie Modaressi iz Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Nakon projekcije održana je i kratka diskusija s autorima filmova iz Bosne i Hercegovine, tokom koje je publika imala priliku čuti više o procesu rada i temama kojima se filmovi bave.
Projekcija u Sarajevu poslužila je kao prilika za predstavljanje rezultata projektnih aktivnosti te povezivanje autora, publike i partnera.