“Barimatango” naziv je muzičkog projekta kojeg čine Jelena Milušić i Atila Aksoj. Barimatango u prevodu sa romskog jezika znači noj što simbolizira kontinuiranu borbu za opstanak imajući u vidu da je ova ptica uspjela evoluirati i preživjeti uprkos svim izazovima i promjenama u okruženju. Simbolika barimatanga ogleda se zapravo u njihovom muzičkom opusu kojeg izvode a to je ustvari katarza kroz koju je prošla i romska i sefardska muzika, kultura sefardskih Jevreja uopšte. Duo izvodi pjesme čija osnova je romska muzika sa područja Balkana i jugoistočne Evrope.
Jelena Milušić: Prije otprilike godinu i pol dana dobila sam poziv da nastupa na Terra Madre muzičkom festivalu u Dubrovniku i mislila sam se sa kim bih zapravo željela da nastupim na tom festivalu. Ko je taj koji bi se uklopio u ono što zapravo želim da pjevam i predstavim. Onda se samo po se bi nametnulo ime Atila Aksoj. I ako se poznajemo desetak godina do sada nismo imali priliku surađivati. Kada sam ga nazvala i upitala da samnom svira, rekao je da dođem da probamo.
Atila Aksoj: Ja sam priželjkivao da se nešto tako desi jer sam dugo oduševljen njenim glasom i emoscijom koju ona prenosi kroz muziku. Taj momenat je bio perfektan da sve ono što se meni motalo po glavi, nekako zajedno uradimo. Koncert u Dubrovniku je bio spontan i uzbudljiv i to je zvanično naš početak zajedničkog rada. Nakon toga počeli smo da se još više družimo, sviramo i biramo repertoar. Sreća je bila i da smo odmah i dobili ponude za još svirki u Dubrovniku koji nas je prigrlio i otvorio nam svoja vrata. Izabrali smo nekih desetak pjesama i krenuti u snimanje u naš prvi CD Barimatango „O Devil“.
Na albumu “O Devel” nalazi se 11 romskih pjesama koje potječu s Balkana, preko Rumunije, sve do Španije.
Jelena Milušić: Snimanje albuma za mene je bio jako intezivan i predivan proces. Nismo imali neki plan već je to bio proces istraživanja i uživanja, dali smo neki svoj pečat. Divno i uzbudljivo putovanje u kojem smo ravnopravni putnici. Ne mogu reći da Atila sjedi u prvoj klasi a da se ja truckam negdje na kraju. Moram istaći da mi je lijepo raadfiti sa Atilom jer on muziku osjeća, voli i živi i da u prvom planu nije neki uspjeh nego čista potreba da se muzika živi, radi i svira.
Atila Aksoj: Hvala Jelena na tako lijepim riječima, nisam očekivao. Rezultat našeg intezivnog druženja je da smo sve te naše emocije uspjeli da pretočimo na tih deset pjesama koje smo snimili na albumu. Ja ne mislim da ćemo ikada više uspjeti snimiti jedan takav album, čak ni sličan. Nadam se da ćemo uskoro krenuti na svirke, na promocije i da ćemo zaslužiti da dobijem recenzije u nekim magazinima.
Jelena Milušić: Krenuli smo sa romskom muzikom iz ljubavi i u želji da otkrijemo neku drugu stranu ove muzike. Da nađemo neke nove pjesme koje nisu popularne. Istraživali smo romske, mađarske, španske, htjeli smo da ne igramo na sigurno, već da damo neki pečat pjesmama koje nas inspirišu.
Atila Aksoj: U tom istraživanju i potrazi za pjesmama koje nas inspirišu i uzbuđuju došli smo i do sefardskih pjesama, sa kojima sam ja ranije imao doticaja. Jelena je bila oduševljena sa nekim od tih pjesama. Nadamo se da ćemo nastaviti raditi, prvenstveno u smislu koncerata i nastupa do nekog novog albuma.
Pred vama je i prvi video za Pelno me sam, pjesmu Šabana Bajramovića koju je napisao za vrijeme odsluženja kazne na Golom otoku. Razlog za njegovu zatvorsku kaznu je dezertirstvo iz vojske zbog ljubavi prema jednoj djevojci. Na sudu je Šaban Bajramović izjavio da ga oni ne mogu osuditi koliko on može podnijeti pa mu je kazna produžena sa tri na pet i po godina. Pelno me sam je pjesma koja sanja o slobodi.
Uloga Međunarodnog dana/noći muzeja je podsticanje muzeja da se posvete temama koje omogućavaju novo sagledavanje njihove uloge u zajednici i da otkrivaju nove načine svoga djelovanja. Ovogodišnja tema je „Muzeji i kulturni krajolici“ (Museums and Cultural Landscapes), što znači da ove godine propitujemo ulogu muzeja u otvorenom polju kulturnih krajolika – pejzaža i naslijeđa koji okružuju muzeje. Težište bacamo na kulturno-historijsko naslijeđe koje uključuje rast i razvoj gradova, nastajanje i održavanje kulturnih spomenika.
Na marketu će se pojaviti 40 izlagačica, koje dolaze iz Sarajeva, Banja Luke, Tuzle, Zenice i Travnika, sa ručno rađenim nakitom, fotografijama, pločama, knjigama, vintage odjećom, obućom i nakitom, restauriranim namještajem te drugim ukrasnim predmetima. Neki od izlagača su