IZLOŽBA DJELA JOVANA BIJELIĆA IZ KOLEKCIJE UMJETNIČKE GALERIJE BIH – ŠKOLSKI PROGRAM

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine nakon taktilne izložbe “Dotakni umjetnost: Touch nije samo screen” nastavlja s projektom “Školski program”. Naime, od danas u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine možete pogledati još jednu izložbu u sklopu “Školskog programa”. Ovaj pute je riječ o izložbi velikog slikara Jovana Bijelića (1884. godine, Revenik, Bosanski Petrovac – 1964. godine, Beograd) kojeg su proslavili njegovi bosanski pejzaži.

Na izložbi je izloženo 18 ulja na platnu iz fundusa Umjetničke galerije BiH. Za najmlađe učenike osnovnih škola ovo je prilika da saznaju šta je to portret, akt, pejzaž, mrtva priroda, te da se upoznaju i informišu o slikarskim pravcima.

Autorica postavke je viša kustosica, Dragana Brkić – Hodak.

Organizovane posjete učenika s nastavnicima razredne nastave i likovne kulture su besplatne. Moguće je organizovati i likovne radionice za zainteresovana školska odjeljenja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Jovan Bijelić (Revenik, Bosanski Petrovac  1884. – Beograd 1964.)

Osnovnu školu završio je u Bosanskom Petrovcu, nekoliko razreda gimnazije u Sarajevu gdje je prve pouke o slikarstvu dobio od slikara Ferdinanda Velca,  da bi potom dvije godine privatno učio slikanje kod Čeha Jana Karela Janevskog u prostorijama Zanatske škole u Sarajevu.

Slikarsku akademiju u Krakovu pohađao je u periodu 1909-1913. Sljedeće 1914. na nagovor profesora boravio je sedam mjeseci u Parizu pohađajući „Ecole de la Grande Chaumiere”, potom 1915. odlazi  kod Vlahe Bukovca na Akademiju u Prag. U periodu 1915-1919.radio je kao profesor crtanja u Bihaću, gdje je slikao sezanističko-impresionističke predjele i portrete. Od 1919. radio je kao scenograf Narodnog pozorišta u Beogradu i u ovom gradu živio je do svoje smrti. Bio je izvrstan pedagog i kroz njegov atelje-privatnu slikarsku  školu na krovu Druge gimnazije u Beogradu prošla je čitava plejada mladih slikara.

Bio je član Grupe umjetnika, Grupe slobodnih, Grupe šestorica i jedan od idejnih pokretača i dugogodišnji sekretar grupe Oblik. U toku šest stvaralačkih decenija ostavio je više stotina ulja na platnu, mnoštvo crteža, pastela i akvarela. Ogledao se i u istorijskom i crkvenom slikarstvu. Bavi se ilustracijom i napisao je desetak pripovjedaka. U toku dvije decenije bavljenja scenografijom scenski je uobličio više desetina predstava. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su Oktobarska nagrada  grada Beograda, Nagrada grada Bihaća, Sedmojulska nagrada Srbije za životno djelo. Bio je akademik, član SANU od 1963.

U njegovom rodnom gradu Bosanskom Petrovcu, gdje je proveo djetinjstvo, otvoren  je 1972. Spomen-muzej Jovan Bijelić,  kao depadans Regionalnog muzeja Pounja u Bihaću. Ovaj muzej je nakon rata ponovo otvoren za javnost septembra 2005.

U Bijelićevom opusu jasno  se izdavajaju tri perioda. Prvi bi se mogao nazvati kubističkim (do 1925.) drugi realističkim, a od 1930. nastupa treća – fovistička faza. Jovan Bijelić je u svom slikarstvu rezimirao jedno doba prešavši konceptualni raspon od impresionizma , sezanizma i kratkotrajne avanture u duhu slikara Kandinskog ili Marka, preko postkubističkog, zatim tradiocionalnog realističnog perioda do svoje ekspresionističke, prvo figurativne, a zatim na gotovo apstraktne faze. Svim tim pravcima stvaralačke volje i osjećajnosti dao je gotovo najsnažniji izraz. U njegovom ogromnom opusu ima slika čiju snagu i akteulnost prije njega niko nije dosegao.  Dok je reputaciju pojedinaca vrijeme ozbiljno načinjalo, njegovu je znatno uvećalo.

MILAN RAKOVAC, pisac Istre

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Izdavačka kuća VBZ Zagreb s velikim zadovoljstvom Vas pozivaju na književnu tribinu:
MILAN RAKOVAC, pisac Istre
ponedjeljak, 18.4.2016. u 19.00 sati
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH
Povodom objavljivanja autorovih izabranih djela, na književnoj tribini govore:
Ferida Duraković, Ahmed BurićĐorđe Krajišnik i Šejla Šehabović.
1

MILAN RAKOVAC, (12. 12. 1939., Rahovci kraj Poreča).

Hrvatski romanopisac, pjesnik, publicist i novinar. Osnovnu školu i gimnaziju polazi u Puli i Zagrebu. Diplomirao na Vojnopomorskoj akademiji u Divuljama. Po završetku vojne službe obnaša političke dužnosti u Puli i Rijeci. Bio glavnim urednikom pulskog dnevnika Glas Istre. Većinu radnog vijeka do umirovljenja proveo na Televiziji Zagreb (Hrvatskoj televiziji) kao urednik i autor zapaženih dokumentarnih filmova, reportaža i interviewa. Trajno prisutan u javnom i kulturnom životu s temama istarskog i uopće “jadranskog” identiteta, granica, hrvatsko-talijansko-slovenskih odnosa, povijesti fašizma i antifašizma. Aktivan u redovima Čakavskog sabora, Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika, član uredništava časopisa Istra, Nova Istra, La Battana, kolumnist Glasa Istre i dr. Utemeljitelj i programski voditelj međunarodnih pograničnih susreta Forum Tomizza (Umag, Kopar, Trst). Suautor ili autor monografija, tekstova pjesama popularne glazbe (Franci Blašković, Tamara Obrovac), prevoditelj s talijanskog jezika (F. Tomizza, Bolji život; P. Parovel, Izbrisani identitet, A. Vivante, Jadranski iredentizam i dr.). Autor je scenarija za filmove redatelja V. Fulgosija Grgo gre u Pazin (Televizija Zagreb, 1983) i Na istarski način (Adria film, Zagreb, 1986). Više je njegovih tekstova doživjelo i kazališna uprizorenja (‘Riva i druži, 2010,  Blak, 2015).

Ideološki se R. formirao na spoju nasljeđenog istarsko-narodnjačkog i komunističkog antifašizma te vrijednosti liberalne demokracije i multikulturalizma, uz anarhističke obrate i kritiku neoliberalne    paradigme, ostajući jednim od najistaknutijih zagovornika interkulturalnog dijaloga i kritičarem nacionalističkih redukcija, kako u Istri tako i u široj regiji. Kao književnik i društveni komentator R. se formira na čitalačkim opsesijama svog naraštaja šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, na tragovima američkog zrelog modernizma (realizam, tehnika struje svijesti i socijalni pesimizam Johna Dos Passosa) i tradicije domaćih srednjostrujaških prerada ekspresionističke avangarde (Krleža i dr., sve do vokabulara tzv. proze u trapericama), osiguravajući regionalnom zaokupljenošću i lingvističkim odabirima svoju izdvojenu poziciju u korpusu hrvatske suvremene književnosti. Forsirajući neoavangardno (ili blago konkretističko) iskustvo jezika, razara vlastiti ili nasljeđeni dijalektalni izričaj, upuštajući se u igru, kalambur, invenciju, kako u poeziji, tako i u prozi. Provokacija, slojevita jezična igra, (re)konstrukcija hibridne pograničnosti, gorka humornost u analizi sudbine “malog” pojedinca u zagrljaju “velike” povijesti te politička intervencija u polje književnosti ostaju njegovim trajnim literanim preokupacijama.
 

Veče posvećeno Šabanu Bajramoviću

Kamerni teatar 55 i KALI SARA – Romski informativni centar odlučili su u nedjelju, 17. aprila, prirediti proslavu povodom 80 godina rođenja najpoznatijeg interpretatora romske muzike, Šabana Bajramovića, koji je zasluženo nosio epitet „Kralj romske/ ciganske muzike“. Ovaj događaj će se sastojati od organizacije okruglog stola, projekcije dokumentarnog filma ”ŠABAN” i koncerta romske muzike –”CRNE MAMBE”, orkestar iz Niša.

U 17:00 sati bit će upriličen okrugli stol o romskoj muzici s posebnim  osvrtom na muziku Šabana Bajramovića. Učesnici okruglog stola su: Dervo Sejdić, Goran Bregović, Vesna Andree – Zaimović, Vesna Acković, Dragoljub Acković, Radiša Sarić, Ivan Lalić,  Dragi Šestić, Emir Hadžihafizbegović.

 U 19:00 sati, isti dan bit će prikazan dokumentarni film „ŠABAN“. Glumac i reditelj, Miloš Stojanović, proveo je oko tri godine istražujući i snimajući jedinstveni i neponovljivi život i rad najpoznatijeg interpretatora i autora romske muzike, Šabana Bajramovića. Ovaj film daje nam jedinstveni uvid u genij i ekscentričnost jednog neponovljivog čovjeka, izvođača, autora i, nadasve, umjetnika. Film je u javnost izašao 2007. godine.

U 20:30 sati, također u nedjelju, 17. aprila orkestar ”CRNE MAMBE” iz Niša, izvest će koncert romske muzike.Osnivač orkestra je pokojni Šaban Bajramović, koji je sredinom sedamdesetih odlučio da zajedno sa svojim orkestrom ostavi muzički pečat u istoriji Balkana. Zajedno su gostovali širom svijeta, a najčuvenija posjeta je, svakako, ona Indiri Gandi i Nehruu. Zarazni zvuci trube, u fuziji sa jazz i blues ritmovima, će sve slušaoce dići na noge i učiniti svaki nastup nezaboravnim. Uvijek spremni da publici prirede pravi spektakl, članovi benda će svaku svirku dodatno oplemeniti svojom muzikom i hitovima koji prevazilaze vremenske okvire.

 

Šaban Bajramović  romski pjevač rođen je 16. aprila1936 u Nišu i jedan je od najčuvenijih romskih pjevača. Hitovi sa kojima se proslavio su Đelem, Đelem, Opa, cupa, Geljan dade, Rovena,Vaker, Bijele ruže …Pjesnik, pjevač, muzičar i glumac koji je snimio četiri filma, oko 20 albuma i 50 singlova. Komponovao više od 650 pjesama i kompozicija. Njegova interpretacija pjesme Đelem, đelem, je 1964 godine prihvaćena kao himna Roma na Svjetskom Romskom kongresu, a pjesmu je komponovao sam Šaban na osnovu teksta kojeg je napisao Žarko Jovanović. Prepoznatljiv po crnim sunčanicama koje je krajem devedestih počeo nositi.  Umro je 8. juna 2008. godine u Nišu.