Upravo je objavljena najnovija “Baza podataka o zagađenosti zraka u gradovima svijeta” Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). U odnosu na prethodnu, objavljenu prije dvije godine, baza podataka je sada udvostručena – sadrži podatke o zagađenju zraka iz 3000 gradova u 103 zemlje. Sve je više gradova u kojima se mjeri nivo zagađenja zraka i sve je više prepoznat pogubni utjecaj koji zagađenje zraka lebdećim česticama ima po zdravlje stanovnika.
Zagađeni zrak ubije više od 3 miliona ljudi godišnje, više i od malarije i od AIDS-a i sada je najveći pojedinačni ‘ubica’ u svijetu.
Kada je u pitanju zagađenje finim lebdećim česticama, onim manjim od 2,5 mikrometra (PM2.5) , najgore stanje je u gradovima Indije – 16 od 30 najzagađenijih gradova svijeta nalazi se u Indiji. Stanje u Kini se polako popravlja, tako da je samo pet kineskih gradova na listi najzagađenijih 30.
Najzagađeniji grad svijeta je Onitsha, brzorastuća luka u jugoistočnoj Nigeriji gdje su zabilježene srednje godišnje vrijednosti lebdećih čestica manjih od 10 mikrometara (PM10) od skoro 600, što je 30 puta više od nivoa kojeg preporučuje WHO (20 mikrograma po m3).
U gradovima razvijenog dijela svijeta zabilježene su puno niže koncentracije – u Sidneju 17, Njujorku 16, Londonu 22, Beču 23, Berlinu 24, Parizu i Rimu 28 mikrograma po m3 PM10.
Na listi su samo dva grada iz Bosne i Hercegovine, Tuzla i Sarajevo. Sarajevo sa 50 mikrograma po m3, koliko je izmjereno u 2010. godini, dijeli 535.-544. mjesto na listi gradova svijeta po zagađenosti zraka lebdećim česticama PM10, dok Tuzla sa izmjerenih 65 mikrograma po m3 dijeli 121. – 130. mjesto na listi gradova svijeta svijeta po zagađenosti zraka finim lebdećim česticama PM2.5.
Sarajevo je na ovoj listi, treći najzagađeniji glavni grad Evrope, nakon Tbilisija, glavnog grada Gruzije i Skopja, glavnog grada Makedonije, dok je Tuzla, drugi najzagađeniji grad Evrope, nakon Tetova u Makedoniji.
Od glavnih gradova regiona, nakon Skopja i Sarajeva, najzagađeniji je Beograd sa 37 mikrograma po m3, u Zagrebu je izmjereno 36, Podgorici 34, Ljubljani 25 mikrograma po m3 PM10.
Potrebno je napomenuti da su podaci iz BiH su veoma stari, čak iz 2010. godine, dok se najveći dio podataka u bazi odnosi na 2013. i 2014. godinu.
Nažalost, podaci o zagađenju zraka iz BiH se zadnjih godina uopće ne dostavljaju Evropskoj agenciji za okoliš, čije podatke, za najveći broj zemalja Evrope, koristi Svjetska zdravstvena organizacija za pravljenje svoje baze podataka.
