Autor: urednik

„Let's Do It“ projektu je dodijeljena prestižna nagrada Energy Globe Award

Energy Globe Award je jedna od najprestižnijih svjetskih nagrada u području zaštite okoliša u sklopu koje se svake godine za dodjelu nagrade nominuje preko 1.000 projekata iz 170 zemalja. Obuhvata projekte od regionalnog, nacionalnog i globalnog značaja koji se bave očuvanjem resursa kao što je energija, korištenje obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija CO2. Ceremonije dodjele nagrada održavaju se širom svijeta. Cilj Energy Globe Award nagrade je podići globalnu razinu zanimanja za održivost, ukazati na primjenjive primjere rješenja za zaštitu okoliša te motivisati ljude na djelovanje na tom području.

Ovogodišnji nacionalni dobitnik Energy Globe Award u Bosni i Hercegovini  su Udruženje građana „Ruke“ iz Sarajeva i Udruženje građana „Mozaik prijateljstva“ iz Banja Luke koja zajedno organizuju volonterski projekat  „Let's Do It“.

„Let's Do It“ projekat u Bosni i Hercegovini je počeo 2012. godine i do sada je u volonterskim akcijama čišćenja ilegalnih deponija otpada i sadnje drveća učestvovalo 153 428 volontera, koji su očistili oko 12 500 tona otpada i zasadili 362 077 sadnica raznih vrsta drveća. Volonterske akcije „Let's Do It – očistimo zemlju za 1 dan“ i „Let's Do It – milion sadnica za 1 dan“ su do sada organizovane u 113 općina i cilj nam je projektom obuhvatiti sve općine u Bosni i Hercegovini.

„Let's Do It“ u Bosni i Hercegovini je dio svjetskog pokreta „Let’s do it World“ u kojem učestvuje 112 zemalja i u kome je do sada uzelo učešće više od 14.000.000 volontera.

Nagrada je dodijeljena u prostorijama trgovinskog odjela Austrijske ambasada u Bosni i Hercegovini, a nagradu dobtinicima je uručio Trgovinski savjetnik austrijske ambasade u Bosni i Hercegovini, Sigmund Nemeti.

„Dodjela Energy Globe Award našem projektu predstavlja veliko priznanje za sve Let's Do It volontere širom Bosne i Hercegovine. Ponosni smo na činjenicu da je projekat prepoznat kao izuzetno društveno koristan, a mi ponekad nismo ni svjesni koliko zaista vrijede naše akcije čišćenja i pošumljavanja. Nadamo se da će ova nagrada dovesti do šire društvene podrške projektu i da će „Let's Do It“ u budućnosti učiniti da Bosna i Hercegovina bude bolje i čišće mjesto za život svih građana.“ – istakli su organizatori projekta.

IZLOŽBA MLADIH AUTORA I AUTORICA “DISLOKACIJA“

U galeriji  COLLEGIUM ARTISTICUM u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i Evropske noći muzeja 21. maja u 19:00 sati, otvoriće se izložba “Dislokacija” koja će biti otvorena do 3. juna 2016.

Na izložbi će se predstaviti mladi autori i autorice koji su nedavno ili još nisu završili Akademiju likovnih umjetnosti, ali su itekako svojim individualnim ili zajedničkim djelovanjem i aktivnostima prisutni u kulturnom životu izvan Akademije i učestvuju u kreiranju i formiranju nove odnosno buduće kulturne i umjetničke scene.

U nedostatku prostora za rad te prostora za izlaganje i predstavljanje svojih djela, mladi autori i autorice se snalaze na različite načine i organizuju sami. Pozitivno je i pohvalno da se međusobno podržavaju i povezuju oko istih ili sličnih ideja, da sarađuju u zajedničkim aktivnostima i projektima.

Naziv izložbe “Dislokacija“ odnosi se na izvjesno iščašenje stvarnosti, udaljavanje i otklon od uobičajenog, prepoznatljivog, na fizičku i mentalnu, prostornu i vremensku dislociranost, te, između ostalog, na izmještanje djela iz alternativnih prostora u galerijski prostor.

Akcenat je na procesualnosti, transformacijskom činu, intervencijama u prostoru, na stvaralačkoj i tragalačkoj igri, na znatiželji, preispitivanju i potrebi da se reaguje na aktuelne društvene problemske situacije koje oni kao mladi autori i autorice uočavaju i prepoznaju; takođe, akcenat je na uspostavljanju odnosa prema izložbenom prostoru, publici, te otvaranju mogućih dijaloga i komunikacije.

Njihovi radovi kreću se u otvorenom prostoru između crteža, slike, kolaža, skulpture, objekta, instalacije, videa, performansa…

Na izložbi učestvuje 12 autora i autorica: Alma Gačanin, Sunita Fišić, Zlatan Hadžifejzović, Dženan Hadžihasanović, Mak Hubjer, Emina Huskić, Lea Jerlagić, Kemal Konaković, Emir Mutevelić, Vanja Solaković, Bojan Stojčić i Nardina Zubanović. Kustosku koncepciju izložbe potpisuje Sanela Nuhanović, a za tehničku postavku izložbe su zaslužni Jasmin Osmanković i Sanel Gluhović.

Izložba će biti otvorena u subotu, 21. maja 2016. godine u 19:00 sati i moći će se pogledati do 3. juna 2016. godine.

Na samom otvorenju autori Zlatan Hadžifejzović i Vanja Solaković će predstaviti performans pod nazivom “Zašto se bojimo?“

Dobro došli!

Nurija: Prvi limun starog Sarajeva

Piše, uči do kasno: Hena Klarić

Svjedodžba sarajevskog duha je bezvremena a dokaz za to može biti i svakodnevna šetnja od kuće do posla ili svojim poslom, znanim krugovima, ili dok bacamo kas Titinom ulicom sjećajući se onoga šta je bilo prije – živjeli u to vrijeme ili ne. Infinitne šetnje po korzu, ne bi li sreli nekoga, pozdravili se i nastavili praviti krugove ne bi li opet, sreli nekoga.

Sve je to bilo, nekada, u „taj vakat“, mada postoje vjerni zapisi svega toga i danas jer čuvamo naše sehare uspomena – bile one naše ili naših roditelja. Jedan od takvih tragova Sarajeva je čovjek imenom Nurija Pecikoza, u raji poznatiji kao Limun, sa pravom i svim činjenicama legenda Sarajeva. Sa pravom je zbog svoje priče a činjenično – zato što tragovi nisu pisani već upravo oni po kojima priče dobiju epitet mita ili legende.

Nisam ga lično nikada vidjela, ali kažu da je veoma često u ulici Kralja Tomislava. Više ne trči, ali kada je neko legenda onda živi, u ovom slučaju trči, zauvijek – jer ga prepoznaju u svemu šta iole liči na njega. Kada ostaviš svojevrstan i prepoznatljiv trag – svi što dolaze nakon tebe su ti.

Ali ovo nije istraživanje i ispitivanje Nurijinog trenutnog životnog stanja jer takvom ne treba potvrda da je živ. Za one koji nisu imali priliku slušati ili vidjeti ovaj sarajevski biser: Limun je trčao sarajevskom „Alejom snajpera“ sa štafetom i limunom u ustima, otuda, valjda i nadimak, ne?

Govori se kako su ga jednom upitali, vjerovatno uz upotrebu sebiljske palatalizacije ( „meko“ šu še šae šete), šta će mu limun, odgovorio je kako čovjek mora imati stalni kontakt sa vitaminima. Nurija je crpio vitamine i trčao tramvajskim šinama za vrijeme rata u Sarajevu, pa su tako i nastajale šale „stavi limun u usta i trči, neće ti ništa biti“.

Pored sportskih patika, šorca, štafete i neiscrpnog izvora vitamina, Nuriju je pratila priča o njegovom psu kojem je nadio ime Mariofil Ljubić, po istoimenom političaru. Poznat je i po tome što je često regulisao saobraćaj u gradu, možda efikasnije od same policije, ili po tome što je uređivao parkove u gradu. Nurija je pravi primjer građanskog aktiviste i dobričine. Danas, barem tako kažu, Mariofila nema ali je na njegovom mjestu papagaj sa kojim Nurija razmjenjuje svoje misli i koji mu pomaže u pomaganju regulisanja saobraćaja po pješačkim prelazima.

Bloger i književnik pod pseudonimom ValterEGO, posvetio je jednu od svojih priča Nuriji Limunu.

http://valterego.blogger.ba/arhiva/2015/05/22/3862727

O nedostajanju piše:

„Kao da se dio Sarajeva gasi i postaje manje grad. Ili trebaju da dođu nove generacije koje će imati svoje Nurije, Slobodane, Tome, Karanane, Hauge, Fefee, Pinje i ine nove čudake koje će voljeti, sa kojima će na neki drugi način zbijati šale, smijati im se, smijati se zajedno sa njima i……. osjećati se bolje kada ih sretneš. Pa će te nove generacije biti tužne što njihove Nurije više ne trče, te će i oni, kao i mi danas misliti kako je Sarajevo manji grad jer nema njihovog Nurije sa limunom u ustima. Ili naše vrijeme polako curi?

Trči Nurija!

Za sve nas.“