Jagoda Buić: Tapiserije Kolaži Skulpture Umjetnička galerija BiH, 1. jula u 20 sati

Povodom obilježavanja 70 godina od osnivanja Umjetničke galerije BiH, 1.jula javnosti će se predstaviti izložba tapiserija, kolaža i skulptura Jagode Buić, svjetski afirmisane umjetnice i dobitnice mnogih priznanja.

Izložba je retrospektivnog karaktere, pa će tako od 1. jula do 20. augusta publici biti predstavljeni radovi koji su nastajali u posljednjih 40 godina.

Muhamed Karamehmedović je o stvaralaštvu Jagode Buić napisao: „Dogodilo  se u São Paulu 1975. kada su posjetioci  bez daha prolazili kroz  „crne prostore“  Jagode Buić, kroz  Čarobnjakov ekspresivni vrt  na međunarodnom bijenalu na kojem su se sudarili i suočavali oblici od vune i kostrijeti – i posmatrači s poremećenim i uznemirenim ambijentom. Kretali su se u čudu između neviđenih suprotnosti, između sna i jave, realnog i nadrealnog, shvatajući da je taj raspon bezgraničan. Kretanje između tih suprotnosti kao da je odražavalo stvaralačko kretanje Jagode Buić – njeno jednako postojanje u mislima i u onim davnim počecima euklidovske vizije svijeta i antičkih tkalja do ove nove modernosti njene tapiserije koja se sliva u slapovima, dokazujući da ta vunena nit postoji i u ovom našem svijetu, u ovom sada, u Jagodinom danu. Od tada, u onom ranije i u ovom sada-možemo reći da se u opusu Jagode Buić, u njoj samoj, kao u rijetko kojem jugoslovenskom stvaraocu, utjelovilo putovanje.“

Jagoda Buic

Biografija umjetnice

 Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittà u Rimu i povijest kostimografije u Cetro delle Arti e del cosume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesa za mit i klasiični svijet. Najpoznaija su joj ostvarenja: Hamlet, Kralj Lear, Otello, Sofoklove i Eschilove tragedije i opere poput: Turandot, Otello, Tosca, Nabucco, Aida itd. Napisala je balet Apokalipsa prema sv. Ivanu i napravila adaptaciju Malog princa Antoine de Saint-Exuperya. Godine 1965. Stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetslim bijenalima (Venecija, 1968, 1970, 2002; São Paulo, 1967, 1975, 1979, Lausanne, 1965, 1967, 1969, 1971, 1973, 1975, 1977, 1985, 1987) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, Dusseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, Tokio, Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New York, Madrid, Beč, São Paulo, Washington, San Francisco, Darmstadt itd.) Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim izbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti u Parizu itd.) Posljednjih godina izlagala je u Rabatu (fotografsko viđenje Maroka), u Sarajevu 2009. (instalacija u Collegiumu Artisticumu) u Zagrebu –  u Glipoteci HAZU 2008. i u Muzeju za umjetnost i obrt (retrospektiva) 2010. godine. Predavala je kao gostujuća profesorica na Royal College of Art u Londonu te na Atlantic Center for the Arts na Floridi. Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

Nagrade:

  1. Beč, Academie für angewandte Kunst, Ehren Preis (Prix d'Honneur), nagrada za najbolji diplomski rad
  2. Rim, Prva nagrada na Mostra internationale Roma Costume (s Božom Košak)
  3. Zagreb, Nagrada grada Zagreba
  4. Pula, Nagrada Zlatna arena za kostimografiju na VIII. Festivalu igranog filma
  5. Sombor, Prva nagrada na izložbi jugoslavenske tapiserije
  6. Zagreb, Nagrada Vladimir Nazor
  7. São Paulo, Grand Prix Itamaraty, XIII. Bienal de Sao Paulo
  8. Beč, Herderova nagrada
  9. Lodz, Medaille d'Honneur (nagrada kritike), I. Mi. Dzinarodowe Triennale tkanin dekoracyjnyh
  10. Angers, Nagrada grada Angersa za umjetničku instalaciju na povijesnim mjestima
  11. Nagrada UNESCO-a za zasluge na području savremenog stvaralaštva
  12. Hangzhou Triennial of Fiber Art, Hangzhou, Kina
  13. Zlatna medalja Picasso, UNESCO
  14. Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
  15. Elle Style Award – Nagrada za životno djelo

 

ZETRA PROJEKAT STARTA U 12 SATI – ZETRAPROJECT.COM

Od danas, 28.06.2016, 12 sati Zetra Projekt poziva sve ljude koji su 28.7.91 bili na koncertu “Yutel za mir” u Zetri (Sarajevo) da se preko web stranice zetraproject.com jave i pošalju svoja sjećanja. Cilj projekta je sačuvati sjećanje na koncert i cijeli pokret za mir da se ne zaboravi: velika većina ljudi u bivšoj Jugoslaviji su željeli mir!
Startamo s pozivnim videom koji postavljamo u 12 sati na fb.com/zetraprojekt. Preko sljedećih dana dnevno će pozivati i naši sugovornici preko naše Facebook stranice, da nam se ljudi jave i podjele svoja sječanja na zetraproject.com. Početak će napraviti Lidumil Alikalfić (arhitekt Zetre), Milan Trivić (organizator koncerta), Davor Ebner (pjevač Regina), Senka Kurt (novinarka)
i Anita E. Dadić (iz Njemačke). Nastavljati ćemo s podržavaća projekta kao Abdulah Sidran, Boris Šiber, Enes Terzić, Enver Hadžiomerspahić, Nedžad Podžić, Srđan Vuletić, Zenit Đozić, Želimir Altarac Čičak, Zoran Ćatić i drugi. 13315376_870931873036338_8437441922990490458_n

Poziv će trajati mjesec dana, do 28.7.2016 kada je zapravo 25. godišnjica koncerta. Na stranici ljudi mogu ispisati svoja sjećanja ili ispričati ih putem kamere i aplodovanih videa. Također, mogu uploadovati i arhivski materijal, svoje snimke, fotografije, isječke iz novina ili bilo koja druga sjećanja iz tog perioda.
Zetra Projekt u svojoj istraživačkoj misiji želi pokazati da je postojao veoma impresivan broj ljudi širom Balkana koji su željeli mir, a ne rat te tako rekontruisati upravo ovaj koncert, kuliminaciju antiratnih protesta na Balkanu tokom 90tih godina. Zetra Projekt u potrazi je za stavovima ljudi o proteklih 25 godina, sa nadom da će svi u Evropi moći naučiti mnogo.

JOHN ZORN I JAZZ FEST NA POŠTANSKOJ MARKICI

Međunarodni muzički festival Jazz Fest Sarajevo od 2. do 6. novembra obilježava 20. godišnjicu, a u okviru atraktivnog i raznovrsnog programa predstavit će i John Zorn’s Bagatelles Marathon Sarajevo – svojevrstan “festival u festivalu” na kojem će nastupiti 12 ansambala koje čine neka od najvažnijih imena njujorške “downtown” scene predvođena Johnom Zornom.

Tim povodom BH Pošta štampala je poštansku markicu sa likom Johna Zorna u limitiranom izdanju, nominalne vrijednosti 0,90 KM koja će biti korištena u domaćem poštanskom prometu.

Grafičko rješenje, koje je uradio Goran Lizdek, sadrži fotografiju Johna Zorna kao i crteže i notne zapise ovog američkog kompozitora, saksofoniste, multiinstrumentaliste i producenta.

Program John Zorn’s Bagatelles Marathon Sarajevo bit će održan 4. novembra i predstavljat će evropsku premijeru kompozicija iz ciklusa The Bagatelles koje je Zorn napisao u periodu od marta do maja prošle godine.

U septembru će u izdanju BH Pošte još jednom poštanskom markicom biti obilježena 20. godišnjica međunarodnog muzičkog festivala Jazz Fest Sarajevo.