ZATALASAMO Zakon o javnom redu i miru Republike Srpske kampanjom #NETalasaj

Internews u Bosni i Hercegovini u okviru Projekta “W” (Osporavanje ograničenja slobode izražavanja u BiH) skupa sa ostalim bh. organizacijama civilnog društva trenutno provodi online kampanju koja za cilj ima skrenuti pažnju na Zakon o javnom redu i miru Republike Srpske koji je usvojen prošle godine. Kampanjom, koja je nastala na osnovu pravne analize, želimo skrenuti pažnju na problematične aspekte ovog Zakona koje vam navodimo ovdje.

Sporne odredbe u zakonu:

  • Suprotan Ustavu RS i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima;
  • Ograničava slobodu izražavanja;
  • Predviđa kontrolu društvenih medija;
  • Ograničavanje ili kontrola online aktivizma;
  • Uvodi kategoriju vrijeđanja na političkoj osnovi;
  • Pokušaj uvođenja cenzure na internetu.

Promjene koje su potrebne u Zakonu se odnose na cilj Zakona. Cilj donošenja ovog Zakona treba da bude zaštita mirnog načina života i rada građana/ki, zaštita

sigurnosti ličnosti, zaštita dostojanstva na javnim mjestima sprečavanje narušavanja zakonitosti rada i funkcionisanja državnih organa  i institucija, preduzeća i drugih pravnih lica i udruženja građana i omogućavanje pravilnog korištenja javnih objekata. Potrebno je precizno definisati sljedeće pojmove koji se spominju u Zakonu: javno mjesto, nepristojan sadržaj, uvredljiv sadržaj, uznemiravajući sadržaj, nepristojno i drsko ponašanje, grubo vrijeđanje, te izbaciti formulacije vrijeđanje na političkoj osnovi.

Ovom prilikom želimo Vas pozvati da se i Vi zajedno sa nama uključite jer možete doprinijeti širenju informacija o mjerama koje građani/ke mogu preduzeti da bi došlo do promjene u zakonu.

UPUTE KAKO ZATALASATI izmjene zakona možete pronaći ovdje:

http://goo.gl/bUzswl

 

Jagoda Buić: Tapiserije Kolaži Skulpture Umjetnička galerija BiH, 1. jula u 20 sati

Povodom obilježavanja 70 godina od osnivanja Umjetničke galerije BiH, 1.jula javnosti će se predstaviti izložba tapiserija, kolaža i skulptura Jagode Buić, svjetski afirmisane umjetnice i dobitnice mnogih priznanja.

Izložba je retrospektivnog karaktere, pa će tako od 1. jula do 20. augusta publici biti predstavljeni radovi koji su nastajali u posljednjih 40 godina.

Muhamed Karamehmedović je o stvaralaštvu Jagode Buić napisao: „Dogodilo  se u São Paulu 1975. kada su posjetioci  bez daha prolazili kroz  „crne prostore“  Jagode Buić, kroz  Čarobnjakov ekspresivni vrt  na međunarodnom bijenalu na kojem su se sudarili i suočavali oblici od vune i kostrijeti – i posmatrači s poremećenim i uznemirenim ambijentom. Kretali su se u čudu između neviđenih suprotnosti, između sna i jave, realnog i nadrealnog, shvatajući da je taj raspon bezgraničan. Kretanje između tih suprotnosti kao da je odražavalo stvaralačko kretanje Jagode Buić – njeno jednako postojanje u mislima i u onim davnim počecima euklidovske vizije svijeta i antičkih tkalja do ove nove modernosti njene tapiserije koja se sliva u slapovima, dokazujući da ta vunena nit postoji i u ovom našem svijetu, u ovom sada, u Jagodinom danu. Od tada, u onom ranije i u ovom sada-možemo reći da se u opusu Jagode Buić, u njoj samoj, kao u rijetko kojem jugoslovenskom stvaraocu, utjelovilo putovanje.“

Jagoda Buic

Biografija umjetnice

 Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittà u Rimu i povijest kostimografije u Cetro delle Arti e del cosume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesa za mit i klasiični svijet. Najpoznaija su joj ostvarenja: Hamlet, Kralj Lear, Otello, Sofoklove i Eschilove tragedije i opere poput: Turandot, Otello, Tosca, Nabucco, Aida itd. Napisala je balet Apokalipsa prema sv. Ivanu i napravila adaptaciju Malog princa Antoine de Saint-Exuperya. Godine 1965. Stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetslim bijenalima (Venecija, 1968, 1970, 2002; São Paulo, 1967, 1975, 1979, Lausanne, 1965, 1967, 1969, 1971, 1973, 1975, 1977, 1985, 1987) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, Dusseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, Tokio, Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New York, Madrid, Beč, São Paulo, Washington, San Francisco, Darmstadt itd.) Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim izbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti u Parizu itd.) Posljednjih godina izlagala je u Rabatu (fotografsko viđenje Maroka), u Sarajevu 2009. (instalacija u Collegiumu Artisticumu) u Zagrebu –  u Glipoteci HAZU 2008. i u Muzeju za umjetnost i obrt (retrospektiva) 2010. godine. Predavala je kao gostujuća profesorica na Royal College of Art u Londonu te na Atlantic Center for the Arts na Floridi. Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

Nagrade:

  1. Beč, Academie für angewandte Kunst, Ehren Preis (Prix d'Honneur), nagrada za najbolji diplomski rad
  2. Rim, Prva nagrada na Mostra internationale Roma Costume (s Božom Košak)
  3. Zagreb, Nagrada grada Zagreba
  4. Pula, Nagrada Zlatna arena za kostimografiju na VIII. Festivalu igranog filma
  5. Sombor, Prva nagrada na izložbi jugoslavenske tapiserije
  6. Zagreb, Nagrada Vladimir Nazor
  7. São Paulo, Grand Prix Itamaraty, XIII. Bienal de Sao Paulo
  8. Beč, Herderova nagrada
  9. Lodz, Medaille d'Honneur (nagrada kritike), I. Mi. Dzinarodowe Triennale tkanin dekoracyjnyh
  10. Angers, Nagrada grada Angersa za umjetničku instalaciju na povijesnim mjestima
  11. Nagrada UNESCO-a za zasluge na području savremenog stvaralaštva
  12. Hangzhou Triennial of Fiber Art, Hangzhou, Kina
  13. Zlatna medalja Picasso, UNESCO
  14. Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
  15. Elle Style Award – Nagrada za životno djelo

 

ZETRA PROJEKAT STARTA U 12 SATI – ZETRAPROJECT.COM

Od danas, 28.06.2016, 12 sati Zetra Projekt poziva sve ljude koji su 28.7.91 bili na koncertu “Yutel za mir” u Zetri (Sarajevo) da se preko web stranice zetraproject.com jave i pošalju svoja sjećanja. Cilj projekta je sačuvati sjećanje na koncert i cijeli pokret za mir da se ne zaboravi: velika većina ljudi u bivšoj Jugoslaviji su željeli mir!
Startamo s pozivnim videom koji postavljamo u 12 sati na fb.com/zetraprojekt. Preko sljedećih dana dnevno će pozivati i naši sugovornici preko naše Facebook stranice, da nam se ljudi jave i podjele svoja sječanja na zetraproject.com. Početak će napraviti Lidumil Alikalfić (arhitekt Zetre), Milan Trivić (organizator koncerta), Davor Ebner (pjevač Regina), Senka Kurt (novinarka)
i Anita E. Dadić (iz Njemačke). Nastavljati ćemo s podržavaća projekta kao Abdulah Sidran, Boris Šiber, Enes Terzić, Enver Hadžiomerspahić, Nedžad Podžić, Srđan Vuletić, Zenit Đozić, Želimir Altarac Čičak, Zoran Ćatić i drugi. 13315376_870931873036338_8437441922990490458_n

Poziv će trajati mjesec dana, do 28.7.2016 kada je zapravo 25. godišnjica koncerta. Na stranici ljudi mogu ispisati svoja sjećanja ili ispričati ih putem kamere i aplodovanih videa. Također, mogu uploadovati i arhivski materijal, svoje snimke, fotografije, isječke iz novina ili bilo koja druga sjećanja iz tog perioda.
Zetra Projekt u svojoj istraživačkoj misiji želi pokazati da je postojao veoma impresivan broj ljudi širom Balkana koji su željeli mir, a ne rat te tako rekontruisati upravo ovaj koncert, kuliminaciju antiratnih protesta na Balkanu tokom 90tih godina. Zetra Projekt u potrazi je za stavovima ljudi o proteklih 25 godina, sa nadom da će svi u Evropi moći naučiti mnogo.