urednik – Stranica 1382 – EFM.ba -since ©1996-2026 All Rights Reserved.

Večeras Koršunovasov «Galeb»

Utorak, 4. oktobra, 2016., kao peti dan 56. Internacionalnog teatarskog festivala MESS bit će u znaku predstave «Galeb» u režiji velikog litvanskog reditelja Oskarasa Koršunovasa, koji se vraća na festival inspirisan klasičnim dramskim tekstom A.P. Čehova. Predstava je na programu u 19 sati i 30 minuta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, a trajat će oko 180 minuta sa pauzom.

Koršunovasov «Galeb» dolazi u minimalističkoj postavi, jer reditelj i njegova grupa glumica i glumaca nastoje prodrijeti u samu srž drame, koja je prečesto bivala prikrivana kitnjastim kostimima, raskošnim scenografijama i visokim intonacijama. «Postaviti Čehova na scenu znači postaviti dijagnozu bolesti našeg vremena, boli naše duše, koristeći intonacije kao skalpel. Nažalost, često strast, ljubav, ljubomora i mržnja koje su prisutne u Čehovljevim dramama bivaju ušutkane, utopljene u magli manje bitnih intelektualnih elegija, razgovora uz čaj, dok život jednostavno prolazi. Ali sve je to samo akademska, zapravo istinska politička cenzura. Ustvari, život ne prolazi u Čehovljevim dramama, on se otvara za likove i publiku svom silinom svoje ljubavi i egzistencijalnog horora”, rekao je Koršunovas.

Inače, ovaj litvanski reditelj je 2001. na MESS-u osvojio nagradu za najboljeg mladog reditelja za svoju predstavu «Majstor i Margarita», nakon čega je izgradio karijeru svjetskog glasa. Festivalska publika je također gledala i predstave «Romeo i Julija», te «Kralj Edip» koje su također osvajale festivalske nagrade. «Oskaras Koršunovas jedan je od reditelja koji je postao miljenik, sarajevskog MESS-a kojeg je festival prepoznao kao velikog evropskog reditelja kroz njegove postavke «Majstora i Margarite», a potom «Kralja Edipa» i «Romea i Julije». Posebno smo uzbuđeni pred sutrašnju izvedbu Galeba, jer, kad god su Koršunovasove predstave dolazile na MESS nikad nisu otišle bez nagrade», izjavio je Dino Mustafić povodom ovog važnog gostovanja.

Kompletan program 56. Festivala MESS dostupan je na www.mess.ba a u toku je prodaja ulaznica u festivalskom box officeu u BKC-u svakim danom od 10 do 19 sati, dok je rezervacija moguća do početka Festivala putem broja +387 60 337 6238

Izložba RE:WIND Mensura Demira izazvala veliku pažnju publike

Proteklog vikenda na adresi sarajevske knjižare Books.ba u Hrasnom, pažnju ljubitelja umjetnosti privukla je raznovrsna izložba RE:WIND autora Mensura Demira. Svečano otvaranje samostalne izložbe uveličali su brojni posjetioci, kolege i prijatelji svih generacija.

Otvaranje izložbe proteklo je u ugodnoj, opuštenoj atmosferi uz druženje sa autorom dugo u noć, mimo predviđenog programa. Nesvakidašnji prostor knjižare Books.ba, već drugi put obogaćuje svoj standardni repertoar prodajnom izložbom i generira kulturni program u stambenom naselju – spavaonici. Ugodan, skoro kućni, topli ambijent knjižare, krcate međunarodnom literaturom, dopunio je ponudu entuzijastima kulture i umjetnosti.

„Radovi probrani za ovu izložbu su ekstrakt dvije decenije punjenja knjiga skicama, iskustava na izradi muralá i slikanja na platnu. Ovo je dio radova koje do sada nisam objavljivao. Postavljeni radovi predstavljaju kompozicije stvorene za svoju dušu, poslije mnogo naručenih i uspješno okončanih ilustratorskih poslova, uglavnom sa tematikom grada Sarajeva“, komentirao je Demir.

Iako je veliki broj radova već u subotu našao sretne vlasnike, svi koji ste propustili otvaranje ove zanimljive postavke, ipak imate priliku pogledati, jer je izložba dostupna za javnost na istoj adresi sve do 11. Oktobra, a radno vrijeme knjižare je:
Ponedjeljak – Petak 9:00h – 19:00h; Subota 9:00h – 16:00h

Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra dodijeljena Pandur.Theaters

Najznačajnije priznanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS, nagrada Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra, večeras je u Bijelom salonu Narodnog pozorišta Sarajevo dodijeljena Međunarodnoj teatarskoj organizaciji Pandur.Theaters. Nagrada je dodijeljena na tragu djela osnivača Pandur.Theaters, Tomaža Pandura, koji je iznenada preminuo 12. aprila ove godine i koji je svojim predstavama na Festivalu MESS osamdesetih godina obilježio jednu epohu Festivala te dobio najveći broj Zlatnih lovorovih vijenaca kao mladi reditelj i za predstave u cjelini.

Zahvaljujući se direkciji Festivala na dodijeljenoj nagradi, dramaturginja i suosnivačica Pandur.Theaters, Livia Pandur, istakla je da je ovo priznanje veliki zalog za budućnost. “Svi vi koji ste večeras sa nama sigurno znate koliko bi Tomaž bio sretan zbog ove nagrade, a moram reći da mnogo znači i meni. Ovo je sigurno poticaj da Tomažovo pozorište i njegova ideja o pozorištu živi i dalje. On je istinski vjerovao u moć pozorišta i znao je koliko su važne predstave i Festivali i zbog toga se nadam da ćete i vi slaviti pozorište i svoj Festival MESS“, rekla je Pandureva.

Naglašavajući da je MESS bio Festival koji je pratio Tomažovu karijeru, reditelj i izvršni producent Festivala, Dino Mustafić, rekao je da je zbog Tomaža i predstave “Šeherzada“ i sam odlučio upisati Akademiju te da su Tomažove predstave mijenjale poetiku južnoslavenske umjetnosti. “Tomažova djela, estetika i poetika ostat će sa nama onoliko dugo koliko Pandur.Theaters bude postojao i zbog toga će MESS težiti ka tome da bude koproducent na što više njihovih predstava. Ovom nagradom se ne opraštamo od Tomaža, nego nastavljamo živjeti sa njegovim djelima“, naveo je Mustafić te istakao interesantan detalj da je nekoliko puta bježao sa svojih predstava kako bi gledao Tomažove.

Kao neko ko je selektovao predstave Tomaža Pandura za Festival MESS, selektor Giorgio Ursini Uršić rekao je da je Tomaž bio neponovljivi umjetnik. “Imao sam privilegiju da Tomaža lično poznajem i da gledam i selektujem nekoliko njegovih predstava. On je uistinu bio izuzetan umjetnik koji je jednostavno stvarao predstave koje nije bilo moguće kopirati“, naveo je Ursini Uršić.

Pandur.Theaters je međunarodna teatarska organizacija koju su 2002. godine osnovali reditelj Tomaž Pandur i dramaturginja Livia Pandur. Kao vaninstitucionalni teatar, Pandur.Theaters producira internacionalne teatarske projekte u saradnji sa teatrima, teatarskim festivalima i drugim produkcijskim i koprodukcijskim partnerima. Spajajući različite oblike umjetničkog izražavanja u jedinstven scenski jezik, Pandur.Theatres okuplja umjetnike i umjetnice iz različitih dijelova svijeta u multikulturalni i višejezični teatarski laboratorij. U kulturnom i političkom smislu, Pandur.Theatres je kreativni prostor bez granica i model za buduće evropske teatre.

Tomaž Pandur rođen je 19. februara 1963. godine u Mariboru. Živio je i radio u New Yorku, Berlinu te posljednjih godina u Madridu, gdje je 2011. dobio španjolsko kraljevsko odličje Red Izabele II. Sa svojim predstavama gostovao je u mnogim zemljama, od Kolumbije, Meksika, Venecuele, Argentine do Koreje, Rusije, Francuske, Austrije, Njemačke, Italije i Danske. Bio je suosnivač i umjetnički direktor internacionalne teatarske organizacije Pandur.Theaters. Faust, Hamlet, La divina commedia, Ruska misija, Hazarski rječnik, 100 minuta, Tesla Electric Company, Inferno, Barocco, Caligula, Sumrak bogova, Rat i mir, Medeja te balet Symphony of Sorrowful Songs, Michelangelo samo su neke od njegovih brojnih međunarodnih produkcija.