Sarajevo je novi epicentar elektronske muzike

Kako se približavamo Garden of Dreams Festivalu 2024, uzbuđenje i interesovanje raste do neslućenih visina. Sarajevo se transformiše u ključnu destinaciju na mapi elektronske muzičke scene, a dokaz tome su gotovo rasprodane festivalske ulaznice za Garden of Dreams Festival i ogroman broj posjetitelja iz drugih gradova i zemalja.

Sarajevo je uvijek bilo grad bogate kulture i historije, ali sada postaje i epicentar elektronske muzike. Garden of Dreams Festival, koji je započeo kao vizija grupe entuzijasta, izrastao je u međunarodno prepoznat događaj koji privlači ljubitelje muzike iz cijelog svijeta. Uz impresivan lineup, koji uključuje zvijezde poput Mind Against, Reiner Zonneveld, Lehar i Rex The Dog, festival se pozicionirao kao jedan od najvažnijih muzičkih događaja u regiji.

SKORO RASPRODANE FESTIVALSKE ULAZNICE – POTRAŽNJA JE VEĆA NEGO IKADA!

Festivalske ulaznice za Garden of Dreams Festival 2024 gotovo su rasprodane, što je jasan pokazatelj koliko je ovaj događaj postao važan na globalnoj sceni elektronske muzike. Velika potražnja za ulaznicama svjedoči o kvalitetu festivala i njegovom rastućem ugled u svijetu muzike. Očekuje se dolazak velikog broja gostiju iz drugih gradova i zemalja, što dodatno potvrđuje međunarodni značaj festivala.

NAJBOLJA PRODUKCIJA IKADA U DOMU MLADIH

Jedna od posebnih atrakcija ovogodišnjeg festivala bit će produkcija u Domu mladih, koja će biti najbolja do sada ikada postavljena u toj sali. Uz vrhunsku audio-vizuelnu opremu i spektakularne svjetlosne i efekte, posjetioci će imati priliku doživjeti nezaboravno muzičko iskustvo koje nadmašuje sve dosadašnje standarde.

FESTIVAL KOJI RASTE SVAKE GODINE

Od svojih početaka, Garden of Dreams Festival kontinuirano raste i postavlja nove standarde u produkciji i organizaciji muzičkih događaja. Ove godine, festival obećava biti najbolji do sada, sa četiri stejdža i trodnevnim programom koji će obuhvatiti najuzbudljivije nastupe i najinovativnije umjetnike elektronske muzike.

NE PROPUSTITE SVOJU PRILIKU

Ukoliko još niste osigurali svoju ulaznicu, sada je pravo vrijeme! Sa gotovo rasprodanim festivalskim ulaznicama i sve većim brojem posjetitelja koji dolaze iz cijelog svijeta, Garden of Dreams Festival 2024 obećava nezaboravno iskustvo. Pridružite se hiljadama drugih ljubitelja muzike i postanite dio ovog jedinstvenog događaja koji će Sarajevo učiniti epicentrom elektronske muzike.

Požurite po svoje ulaznice na www.kupikartu.ba i budite dio festivala koji redefiniše muzičku scenu BiH.

Dream ON!

Koncert “Appassionato” bh. pijaniste Bartolomeja Stankovića

U saradnji sa JU Umjetnička škola “Nusret Keskin-Braco” Bihać, pijanist Bartolomej Stanković će održati koncert klasične muzike “Appassionato” u Bihaću. Koncert će biti održan u utorak, 04. juna 2024. godine u sali Muzeja I. zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću sa početkom u 19:30 sati.
Ulaz na koncert je slobodan.

Istog dana, Bartolomej Stanković će održati javno multidisciplinarno predavanje – muzičku radionicu u JU Umjetnička škola “Nusret Keskin-Braco” u Bihaću, na temu “Beethovenove sonate i klaviri & savremeno umjetničko stvaralaštvo bosanskohercegovačkih kompozitora”. Predavanje će biti održano u 12:30 sati u sali škole.

Na programu koncerta su djela njemačkog kompozitora Ludwiga van Beethovena (1770. – 1827.), Sonata u C-duru op.2 br.3 i Sonata u f-molu op.57 (Appassionata). Posebnost programa su djela uglednih bosanskohercegovačkih kompozitora, Samira Fejzića, Hajrudina Muhića kao i Faruka Mehića, mladog kompozitora iz Bihaća, jednog od najperspektivnijih mladih kompozitora Bosne i Hercegovine. Djela odabranih bh. kompozitora će biti premijerno izvedena u Bihaću.

Realizaciju koncerta su podržali Dresscode, JU “Umjetnička škola “Nusret Keskin-Braco” Bihać, Vlada Unsko-sanskog kantona, Federalno ministarstvo kulture i sporta i Muzička akademija Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

O bosanskohercegovačkim kompozitorima:

Samir FEJZIĆ (Sarajevo, 1966.), bh. kompozitor i jazz-pijanist. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, predaje u SMŠ Sarajevo, a snimio je i izdao pet CD albuma sa autorskim kompozicijama. Valcer Sjetni princje kompozicija nadahnuta pričom o bosanskom kraljevstvu i srednjovjekovnom gradu Bobovcu. Nakon razloženih akorada, slijedi sjetni valcer pun tuge i boli, melodije protkane bogatim harmonijama, koje snažno dočaravaju posljednji pogled na grad Bobovac. Virtuzno djelo Balkan Madness spaja Istok i Zapad, balkanske ritmove i melose sa jazz standardima.

Hajrudin MUHIĆ (Bihać, 1996.), kompozitor i pijanista. Diplomirao je kompoziciju u klasi Tatjane Milošević-Mijanović i klavir u klasi Dejana Jankovića na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci. Nakon završenog studija u Banjoj Luci, nastavlja studij na prestižnom Berklee College of Music u Bostonu (SAD). Kao kompozitor i pijanista ostvaruje brojne rezultate u zemlji i regionu u vidu učestvovanja na brojnim takmičenjima, koncertima, seminarima, kulturnim manifestacijama, kao i rezultate van okvira pijanističke i kompozitorske djelatnosti. U sklopu manifestacije „Dani Vlade S. Miloševića 2018“ dodijeljena mu je nagrada za najboljeg studenta instrumentalnih odsjeka na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci. Svita za klavir Five ways of life (2016) predstavlja autorovo prvo komponovano djelo. Kompozicija oslikava autorove doživljaje različitih stanja, atmosfera i emocija kao sastavnih dijelova čovjekovog života.

Faruk Mehić (2002.), mladi bh. kompozitor, trenutno student kompozicije na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci, u klasi kompozitorke prof. Tatjane Milošević Mijanović. Završio je Osnovnu i Srednju muzičku školu „Nusret Keskin-Braco“ u Bihaću u razredu prof. Melite Mehulić i prof. Adne Bajrić, odsjek Harmonika. Osvojio je niz nagrada i priznanja, a njegove kompozicije su izvođene na festivalima poput Dani Vlade Miloševića kao i u sklopu projekata poput „U potrazi za našim muzičkim korjenima“. Virtuozna kompozicija Toccata op.5 br.5 mladalačko je kompozitorsko ostvarenje, puno energije i pozitivnog naboja. Kompozitor istražuje različite zvučne efekte kroz gomilanje tonova koji su presijecani vratolomnim pasažima. Kako raste energija, tako i kompozicija u jednom trenutku prelazi na viši stupanj, te završava u fortissimo cis-duru.

Bartolomej Stanković, bosanskohercegovački pijanist i vanredni profesor na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Muzičko obrazovanje započeo je u klasi prof. Bahrije Šabanović u Visokom (1997), a Srednju muzičku školu Sarajevo završava u klasi prof. Angeline Bojović-Pap (2006). Magistrirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. em. Pavice Gvozdić (2011). Postdiplomski  studij završio je u klasi pijaniste Federica Gianella na Steinway Academy u Veroni (2012). Usavršavao se na seminarima eminentnih klavirskih pedagoga: A.Pisarev, G. Gruzman, N. Grubert, P. Eicher, J. J. von Armin, A. Čarkić, J. Pavić, G. Vidović i A. Dindo. Dobitnik je brojnih nagrada na državnim i internacionalnim takmičenjima, kao i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za projekt „KLAVIR – kroz historiju i građu“ koji je kao koncertna prezentacija predstavljen u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Na 27. muzičkom biennalu u Zagrebu predstavljao je Bosnu  i Hercegovinu (2013).  Održao je preko 60 solističkih koncerata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Italiji i Austriji, a kao solist je nastupao uz Dubrovački simfonijski orkestar (Tvrđava Revelin, Dubrovnik), Kamerni simfonijski orkestar Zenica (Bosansko narodno pozorište, Zenica), a sarađivao je i sa Sarajevskom filharmonijom (Narodno pozorište, Sarajevo). Izdavačka kuća Nota Bene Records (Zagreb) objavila je njegov prvi nosač zvuka – CD album “Balkan Madness BH edition” s djelima odabranih bh. kompozitora (2018). Na koncertnoj turneji u 8 gradova Bosne i Hercegovine, promovirao je CD album „Balkan Madness“ i djela bh. kompozitora (2018). Tijekom 2019. nastavlja promociju djela bh. kompozitora na festivalima kao što su Dani Vlade Miloševića u Banjoj Luci, Mostarsko proljeće u Mostaru, 38. pozorišne igre u Jajcu, Putovanje kroz muziku u Prnjavoru, GuitarUnited u Sarajevu te Dani Vojina Komadine u Istočnom Sarajevu. Nakon koncerta “Bartolomejevo putovanje – večer bh. skladatelja” u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu (2019), u Sarajevu je povodom Svjetskog dana muzike održao dva koncerta na kojima je izveo djela za klavir 24 bosanskohercegovačka kompozitora. Sredinom 2020. godine izdavačka kuća Nota Bene Records objavila je njegov drugi nosač zvuka  CD album „Voyage“ s djelima odabranih bh. kompozitora. U 2020. godini održao je koncerte povodom Svjetskog dana muzike u Čapljini (djela bh. kompozitora i Frederica Chopina), u „Vremeplovu“ Arheološkog parka Ravne 2 u Visokom (djela bh. kompozitora) i u Kino dvorani Sloboda u Lovranu (Hrvatska) u okviru internacionalnog festivala Rijeka EU 2020: Europska prijestolnica kulture (djela bh. kompozitora). Krajem 2020. godine, CD album „Voyage“ predstavljen je javnosti na promocijama u Visokom (RTV Visoko), Banjoj Luci (Banski dvor), Istočnom Sarajevu (Dani Vojina Komadine) i u Sarajevu (u organizaciji Bosanskog kulturnog centra – BKC Sarajevo). Povodom Svjetskog dana muzike 2021. godine, izdavačka kuća Nota Bene Records objavljuje i njegov treći  album posvećen bosanskohercegovačkom umjetničkom stvaralaštvu – album „Resonance“ koji se, kao i prethodna dva albuma („Balkan Madness“ i „Voyage“) može slušati na svim digitalnim platformama diljem svijeta. Album “Resonance” je premijerno predstavljen na koncertu održanom na Starom gradu Visoki / na vrhu Bosanske piramide Sunca, a CD album je predstavljen na promociji u okviru međunarodnog festivala „Baščaršijske noći 2021.“ u Galeriji Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu. U 2022. i 2023. godini održao je koncerte na festivalima “Zeničko proljeće” i “Zenica Summer Fest” u saradnji sa Kamernim simfonijskim orkestrom Zenica, na IX Festivalu savremene muzike „FORTEPIANO“ u Podgorici, te nastupao na festivalima savremene muzike METAWORLD Beograd 2022 i Dani Vojina Komadine 2022 u Istočnom Sarajevu. Povodom obilježavanja 90. godišnjice rođenja kompozitora Vojina Komadine, održao je koncertnu turneju u deset gradova regiona (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora) i tom prilikom je izveo njegov kompletan klavirski opus.

Putopis za sva vremena

Žarko Milenić je za Buybook s ruskog preveo Prizemnu Ameriku, a u nastavku pročitajte “Riječ prevodioca” o ovom kultnom putopisu.

Ilja Arnoldovič Iljf (1897–1937), pisac, dramatičar, scenarista, fotograf i novinar, značajan je dio proze napisao u saradnji s Jevgenijem Petrovičem Petrovim (1902–1942), također piscem, scenaristom, dramatičarom i novinarom, uključujući romane Dvanaest stolica (1928) i njegov nastavak Zlatno tele (1931) te niz filmskih scenarija, zbirke novela Hiljadu i jedan dan ili Nova Šeherezada (1929) i Neobične priče iz života grada Kolokolamska (1928–1929), eseja i vodvilja.

Prizemna Amerika je naslov njihovog putopisa iz 1936. godine. Putujući kao službeni sovjetski pisci u Sjedinjene Američke Države u vrijeme Velike ekonomske krize, Iljf i Petrov na svoj karakterističan duhovit i satiričan način opisuju doživljaje i upoznavanje s američkom kulturom i načinom života, ne suzdržavajući se od kritike kako američke stvarnosti tridesetih godina, tako ni od sovjetskih predrasuda o ‘dekadentnom američkom kapitalizmu’. U septembru 1935. dopisnici novina Pravda, Iljf i Petrov, otišli su u Sjedinjene Američke Države u vrijeme predsjednika Franklina Roosevelta koji je učinio mnogo na zbližavanju SAD‑a i SSSR‑a. To je omogućilo autorima da se slobodno kreću zemljom i pobliže se upoznaju sa životom različitih slojeva američkog društva. Iljf i Petrov su živjeli u Americi tri i po mjeseca. Odlomke iz knjige u nastanku su prvo objavljivali u Pravdi te u časopisu Ogonjok (gdje su objavljene i Iljfove fotografije s putovanja uključene u ovo izdanje), a poslije su u cjelosti objavljeni u časopisu Znamja 1936. godine, dok su 1937. objavljeni kao posebna knjiga.

U sovjetsko vrijeme knjiga je ponovo objavljena 1947, 1961 i 1966. godine, ali je u tim izdanjima tekst bio podvrgnut političkoj cenzuri. Tako su iz teksta nestale reference na Staljina i druge političke ličnosti. Tekst je doživio posebno mnogo izmjena kada je objavljen u Sabranim djelima Iljfa i Petrova 1961. godine. Naprimjer, iz teksta je nestala referenca na preseljenje Charlesa Lindbergha iz Amerike u Evropu nakon otmice i ubistva njegovog sina, što je bilo povezano s Lindberghovom kasnijom saradnjom s nacistima.

Nakon 1947. godine, a u vezi s početkom kampanje za “borbu protiv ulizništva Zapadu” i antiameričkog pravca sovjetske vanjske politike, knjiga je uklonjena iz javnosti i smještena u posebno skladište. Za citiranje knjige ili njenih pojedinih fragmenata ljude su počeli slati u logore pod obrazloženjem “kontrarevolucionarna propaganda ili agitacija”. Nakon Staljinove smrti 1953. godine, tokom Hruščova, knjiga se ponovo pojavila u javnosti, baš kao i druga djela Iljfa i Petrova.

Mister Adams, vodič sovjetskog dvojca po Americi, bio je inženjer ruskog odjela General Electricsa, pravim imenom Solomon Abramovič Tron (1872– 1969), koji je odigrao važnu ulogu u elektrifikaciji SSSR‑a, Izraela i Indije. Rođen je u tadašnjoj Latvijskoj Republici SSSR‑a. Godine 1916. emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Po uvjerenju je bio marksist i simpatizer SSSR‑a. Zbog toga mu u SAD‑u 1956. nisu produžili pasoš. Ostatak života je proveo uglavnom u Londonu.

Iljf i Petrov u svom putopisu pišu o njemu: Mister Adams je imao jednostavan odnos prema novcu ‒ malo humora i sasvim malo poštovanja. U tom smislu, on uopće nije bio poput tipičnog Amerikanca.

Pišu i o njegovoj drugoj supruzi, u knjizi zvanoj Becky, pravog imena Florence Wagner Tron. Njih četvero su u kupljenom novom Fordu plemenite mišije boje prešli Ameriku od Atlantika do Tihog okeana i nazad u dva mjeseca (od kraja 1935. do početka 1936).

Na stranicama ove knjige autori detaljno otkrivaju običan život Amerikanaca tog vremena. O tome nam posebno govore poglavlja u kojima im o svom životu govore autostoperi koje su uzimali za saputnike u svom Fordu; čitalac se upoznaje s mnogim američkim slavnim osobama poput Ernesta Hemingwaya, Francisa Townsenda, Henryja Forda i drugih; oni opisuju mnoge gradove i mjesta u Americi kao što su New York, Chicago, Las Vegas, San Francisco, Los Angeles, San Diego; posjećuju indijanska naselja plemena Pueblo i Navaho gdje sažalijevaju njihov život u rezervatima; posjećuju i jedan meksički grad u kojem prisustvuju tamošnjoj koridi i bivaju zgroženi mučenjem i ubijanjem bikova; povremeno se susreću s ruskim emigrantima, uključujući molokane u San Franciscu; opisuju neke američke sportove i manifestacije: rodeo, hrvanje i američki nogomet; penju se na vrh Empire State Buildinga u New Yorku i spuštaju duboko pod zemlju u pećine Carlsbada; detaljno opisuju jedinstve ni američki izum ‒ električnu stolicu zatvora Sing Sing te nastanak sijalice i Edisonovog fonografa; predstavljaju najljepše krajolike Amerike, smještene u prerijama, planinama, nacionalnim parkovima i pustinjama; posjećuju Bijelu kuću u kojoj je američki predsjednik Roosevelt razgovarao s novinarima; detaljno govore o obimnoj filmskoj produkciji u Hollywoodu gdje su pogledali čak stotinu filmova i zaključili da su “ispod svakog nivoa ljudskog dostojanstva” i da su “namijenjeni ptičijem mozgu”. Bila im je želja sresti Charlesa Chaplina za kojeg smatraju da se izdvaja od ostalih američkih režisera filmova koji gledaju samo zaradu. To im, nažalost, nije pošlo za rukom jer je on tada radio na filmu Moderna vremena.

Neugodne osobine kao što su standardizacija života, intelektualna pasivnost Amerikanaca, posebno mladih, i lakovjernost stalno se kritiziraju. U isto vrijeme, autori se dive američkim cestama i izvrsnoj usluzi, radnoj sposobnosti, čistoći i organizaciji u svakodnevnom životu i na poslu.

Iz Prizemne Amerike sovjetski čitalac je prvi put saznao za termin publicity, život na kredit i ideologiju potrošnje. Time su utjecali na neke američke pisce poput Kurta Vonneguta, posebno u njegovom romanu Mehanički pijanino (1952) u kojem se jedan indijski radža, boraveći u Americi, čudi onom čemu su se čudili Iljf i Petrov.

Zapažaju da je reklama u tolikoj mjeri prodrla u američki život da kada bi se Amerikanci probudili jednog nevjerovatnog jutra i vidjeli da je reklama nestalo, većina njih bi se našla u najočajnijoj situaciji. Bilo bi nepoznato šta pušiti, piti, kupovati i čak u kojeg Boga vjerovati!

Prizemna Amerika je objavljena na engleskom, španskom, francuskom, italijanskom, rumunskom, češkom, bugarskom i mnogim drugim jezicima.

U Sjedinjenim Američkim Državama je Prizemna Amerika prvi put objavljena nakon Iljfove smrti, 1937. godine, pod naslovom Little Golden America. Ovaj je naziv izmislio izdavač, uprkos protestu autora Petrova i prevodioca Charlesa Malamutha. Prema izdavaču, ovaj je naslov trebao podsjetiti čitaoca na prethodnu knjigu Iljfa i Petrova, Zlatno tele, koja je prethodno objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama pod nazivom The Little Golden CalfPrizemna Amerika postigla je uspjeh među američkim čitaocima i izazvala brojne reakcije kritičara.

Od 1947. godine u sovjetsko vrijeme je izašlo nekoliko knjiga putopisa po Americi, ali niti jedna nije doživjela ni blizu toliki uspjeh kao ova.

U ljeto 2006. godine ruski TV voditelji Vladimir Pozner i Ivan Urgant otputovali su u Sjedinjene Američke Države stopama Iljfa i Petrova, dakle sedamdeset godina poslije. U februaru 2008. je na ruskoj televiziji premijerno prikazana njihova dokumentarna serija u 16 epizoda Prizemna Amerika – tragovima Iljfa i Petrova koje prikazuju običan život savremene Amerike. Objavljen je i DVD s cjelokupnom TV serijom, a njihova istoimena knjiga je objavljena 2008. godine.

Pod velikim utjecajem Iljfa i Petrova pisao je i englesko‑mađarski humorist i novinar George Mikes (1912–1987) poznat po nizu knjiga putopisa.

Pozner i Urgant su pokazali kako se niz stvari u Americi promijenio u današnje vrijeme, ali istovremeno je ne malo toga ostalo isto. Maestralna Prizemna Amerika može se čitati i danas najviše zbog britkog i duhovitog stila i izvrsnih zapažanja. Bez ikakve sumnje – to je putopis za sva vremena.