Sedmica novog italijanskog filma

Mjesec italijanske kulture u BiH

Ambasada Italije ima čast predstaviti

Sedmicu novog italijanskog filma

od 29. novembra do 2. decembra 2016.

Kino Meeting Point

ulaz slobodan

Filmovi su na italijanskom jeziku, titlovani na b/h/s (i engl. – prvi film)

 

 

29. decembar, 20:00h

 UŠI  – Alessandro Aronadio (2016),

komedija, 90’, uloge: Daniele Parisi, Francesca Antonelli, Silvana Bosi.. 1

Jedan muškarac, budi se jedno jutro sa dosadnim zvukom u ušima. Na papiriću, na frižideru, piše: „Preminuo je tvoj prijatelj Luigi. P.S. Uzela sam auto“. Problem je zapravo, što se on ne sjeća tog Luigija. Počinje tragikomičan dan, koji prolazi u otkrivanju ludila u svijetu, jedan od onih dana koji nas potpuno promijene.

Bilješla režisera: “To je komedija o smislu gubitka, o oticanju iz realnosti koja nas okružuje; o svijetu koji se često čini ludim, nerazumnim, prijetećim; o strahu i želji anonimca, koji se neprestano nadmeću unutar nas samih; o tom zvižduku u ušima koga svakodnevno pokušavamo ignorisati, skrivajući ga pod život, kao prašinu pod tepih.“

30. novembar, 18:00h

ZVALI SU GA JEEG ROBOT – Gabriele Mainetti (2015),

akcija/naučna fantastika/komedija, 112’, uloge: Claudio Santamaria, Luca Marinelli, Stefano Ambrogi2

Enzo Ceccotti, osuđenik sa periferije, dolazi u kontakt sa radioaktivnom supstancom. Nesrećnim slučajem, pada sa IX sprata i ustaje sa samo par ogrebotina, otkrivajući na taj način, da je nepobjediv. Zatvoren i tajnovit, Enzo prihvata nove moći kao blagoslov za karijeru prestupnika. Sve se mijenja kada sreće Alessiju, koja je ubijeđena da je on čuveni heroj iz jednog japanskog crtanog, Čelični Jeeg Robot.

Bilješka režisera: „Zašto baš “italijanski superheroj? Ukoliko je tačno, gledajući unatrag, da ne nailazimo na strip u kome se maskirani likovi natječu u super-moćima odlučujući o sudbini svijeta, također je tačno i da nismo neosjetljivi na ovakve priče. Kao ljubitelj tog žanra, mislim da ovaj superheroj predstavlja jedan komplesniji i opasniji izazov. Napraviti dobar film, za mene, znači ispričati originalnu priču. Kada se usudiš ući u žanr koji ti nije svojstven, postoji rizik od plagijata. I iz tog razloga, nismo hjeli ispričati avanture jednog superheroja u kombinezonu. Ne bismo imali dovoljno vremena da pomognemo gledaocu da prekine nevjericu. Potrebno je ubijediti ga da vjeruje od samog početka. Kako? Uz istine koje nam pripadaju, osobe koje su krhke, za koje se nadam da će odvesti gledaoce u film, držeći ih za ruku, u film koji se postepeno razvija u jednu urbanu bajku o supermoćima.

1. decembar, 20:00h

NE BUDI ZAO – Claudio Caligari (2015),3

drama, 100’, uloge: Luca Marinelli, Alessandro Borghi, Silvia D'Amico

Priča se odvija 90-ih u Ostiji, na periferiji Rima, na istim mjestima gdje su Pasolinijevi junaci živjeli, voljeli i patili. Oni koji su svojevremeno bili „uličari“, 90-ih, čini se da propadaju, čak i u zabačenim dijelovima periferije, svijetu hedonizma. Svijet u kome su novac, dobra auta, noćni lokali, sintetičke droge i kokain lako dostupni, svijet u kome Vittorio i Cesare, dvadesetogodišnjaci,  idu  u  potragu  za  samopotvrđivanjem.  Početak  postojanja  za  njih  ima visoku cijenu i Vittorio, kako bi se spasio, udaljava se od Cesara, koji neumitno tone. Veza koja ih spaja je toliko jaka da Vittorio nikada neće uistinu napustiti  svog prijatelja, nadajući se da će opet, zajedno, moći gledati u budućnost, novim očima.

2. decembar, 20:00h

MI  I  ĐULIJA  – Edoardo Leo (2014)

komedija, 115’, uloge: Edoardo Leo, Carlo Buccirosso, Luca Argentero, Claudio Amendola4

Diego, Fausto i Claudio su tri nezadovoljna četrdesetogodišnjaka u bjekstvu od grada i vlastitih života, koji se nađu, kao potpuni stranci, u projektu otvaranja jednog eko-sela. Njima se pridružuju i Sergio, pedesetogodišnjak potpuno van prostora i vremena, i Elisa, mlada trudnica, definitivno, van sebe. Kao prepreka njihovom snu, pojavljuje se Vito, radoznali mafijaš koji traži reket vozeći se u oldtimeru Giulia 1300. Ova prijetnja će ih primorati na pobunu, koju dižu na nevjerovatan način, tako što, započinju jednu avanturu, tragikomičnu i bez završetka, pružajući očajnički otpor, ono što bismo svi trebali raditi, kada bismo imali malo više hrabrosti.

Bilješka režisera: “Želio sam ispričati priču o jednoj socijalno osjetljivoj temi, suočiti se sa nekom “važnom” temom. Prilika za to mi se pružila pišući scenarij prema sjajnoj knjizi Fabija Bartolomeija “Giulia 1300 i druga čuda”. Veliki izazov mi je bio obraditi jednu tako ozbiljnu temu kroz formu komedije. Uspjeti zabaviti publiku, ali ne zaobići ni ozbiljnost jedne od najvećih rana našeg vremena. Priču naših dana. Priču o građanskom otporu. Također, nije sporedna ni priča o generacijskom prelazu četrdeset-pedesetogodišnjaka, u našoj zemlji. To je ono što misli svaki od njih u tim kriznim godinama svog života. To je ideja o napuštanju grada u potrazi za zdravijim životom i vremenom za sebe same.

Sloboda govora – otvorenost za jednako i slobodno društvo

Kada se prostor za demokratsko djelovanje smanjuje sloboda govora i pristup informacijama su važniji nego ikad. Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Civil Rights Defenders sa zadovoljstvom najavljuje 250. godišnjicu Zakona o slobodi štampe u Kraljevini Švedskoj – prvog zakona u svijetu koji podržava slobodu informacija i slobodu štampe. U svrhu obilježavanja ove godišnjice Ambasada Švedske i Civil Rights Defenders organizovat će diskusiju i izložbu koje će se održati 1. decembra 2016 u Mediacentru u Sarajevu tokom kojih će švedski ambasador, g. Anders Hagelberg i programski direktor Civil Rights Defenders za Zapadni Balkan g. Goran Miletić, uputiti riječi dobrodošlice. 

 «Informacije su veoma koristan alat za promjenu. Otvoreno društvo sa pristupom informacijama i slobodom govora ima potencijal za promjenu, ono građanima i građankama nudi priliku da pozivaju vlastodršce  na odgovornost – razvoj se može kretati prema društvu koje je više jednako i pravedno», rekao je ambasador Anders Hagelberg.

 Okrugli stol će ugostiti novinara i eksperta za slobodu informacija g. Staffan Dahllöf iz Kraljevine Švedske, te ugledne članove medija u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o slobodi izražavanja i prava na pristup javnim dokumentima. Među govornicima i govornicama iz Bosne i Hercegovine će biti ekspert za slobodu informacija g. Mehmed Halilović, istraživačka novinarka gđa Selma Učanbarlić iz Centra za Istraživačko Novinarstvo, novinarka gđa Vildana Selimbegović iz Oslobođenja, te Koordinator za reformu javne uprave, g. Dragan Ćuzulan.

 Civil Rights Defenders i partnerske organizacije bilježe negativne trendove u okviru medijskih sloboda u regiji. Tokom 2016. godine u Bosni i Hercegovini je povećan broj prijetnji i napada na novinare.

 «Sloboda izražavanja nije važna sama zbog sebe niti zbog razvoja demokratije, ona pospješuje i sva ostala ljudska prava», rekao je Goran Miletić, direktor Civil Rights Defenders.

Diskusija će se fokusirati na slobodu štampe i slobodan pristup informacijama, naglašavajući šta ove slobode predstavljaju za Švedsku danas i kako se slične prakse mogu primjeniti u Bosni i Hercegovini. Analizirajući švedsku praksu govornici će pronalaziti  rješenja za specifične izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava po pitanju slobode informacija. Pri tom će se obratiti pažnja na prošlost, sadašnjost i budućnost države. Izložba u Mediacentru će prikazati nastajanje Zakona o slobodi štampe, kao i inovacije, događaje te ljude koji su oblikovali slobodu izražavanja u Švedskoj od kasnog petnaestog stoljeća do danas.

 

Sloboda govora – otvorenost za jednako i slobodno društvo

Kada se prostor za demokratsko djelovanje smanjuje sloboda govora i pristup informacijama su važniji nego ikad. Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Civil Rights Defenders sa zadovoljstvom najavljuje 250. godišnjicu Zakona o slobodi štampe u Kraljevini Švedskoj – prvog zakona u svijetu koji podržava slobodu informacija i slobodu štampe. U svrhu obilježavanja ove godišnjice Ambasada Švedske i Civil Rights Defenders organizovat će diskusiju i izložbu koje će se održati 1. decembra 2016 u Mediacentru u Sarajevu tokom kojih će švedski ambasador, g. Anders Hagelberg i programski direktor Civil Rights Defenders za Zapadni Balkan g. Goran Miletić, uputiti riječi dobrodošlice. 

 «Informacije su veoma koristan alat za promjenu. Otvoreno društvo sa pristupom informacijama i slobodom govora ima potencijal za promjenu, ono građanima i građankama nudi priliku da pozivaju vlastodršce  na odgovornost – razvoj se može kretati prema društvu koje je više jednako i pravedno», rekao je ambasador Anders Hagelberg.

 Okrugli stol će ugostiti novinara i eksperta za slobodu informacija g. Staffan Dahllöf iz Kraljevine Švedske, te ugledne članove medija u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o slobodi izražavanja i prava na pristup javnim dokumentima. Među govornicima i govornicama iz Bosne i Hercegovine će biti ekspert za slobodu informacija g. Mehmed Halilović, istraživačka novinarka gđa Selma Učanbarlić iz Centra za Istraživačko Novinarstvo, novinarka gđa Vildana Selimbegović iz Oslobođenja, te Koordinator za reformu javne uprave, g. Dragan Ćuzulan.

 Civil Rights Defenders i partnerske organizacije bilježe negativne trendove u okviru medijskih sloboda u regiji. Tokom 2016. godine u Bosni i Hercegovini je povećan broj prijetnji i napada na novinare.

 «Sloboda izražavanja nije važna sama zbog sebe niti zbog razvoja demokratije, ona pospješuje i sva ostala ljudska prava», rekao je Goran Miletić, direktor Civil Rights Defenders.

Diskusija će se fokusirati na slobodu štampe i slobodan pristup informacijama, naglašavajući šta ove slobode predstavljaju za Švedsku danas i kako se slične prakse mogu primjeniti u Bosni i Hercegovini. Analizirajući švedsku praksu govornici će pronalaziti  rješenja za specifične izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava po pitanju slobode informacija. Pri tom će se obratiti pažnja na prošlost, sadašnjost i budućnost države. Izložba u Mediacentru će prikazati nastajanje Zakona o slobodi štampe, kao i inovacije, događaje te ljude koji su oblikovali slobodu izražavanja u Švedskoj od kasnog petnaestog stoljeća do danas.