Objavljen trejler filma Scream For Me Sarajevo

Sarajevska produkcijska kuća Prime Time objavila je trejler filma Scream For Me Sarajevo, čiju je svjetsku premijeru imala priliku pogledati publika posljednjeg Sarajevo Film Festivala. Podsjećamo, ovaj film otvorio je takmičarski dio programa u kategoriji dokumentarnog filma, te osvojio tri prestižne nagrade:

  1. Human rights award – nagrada za najbolji film takmičarskog programa – dokumentarni film koji se bavi temom ljudskih prava,
  2. Specijalna nagrada žirija za najbolji film takmičarskog programa dokumentarnog filma i
  3. Nagrada publike za najbolji dokumentarni film, sa rezultatom 4,98 što je najbolji rezultat u historiji ovog festivala.

Scream For Me Sarajevo nastavlja svoj festivalski život gdje će već za dva dana biti prikazivan u četiri projekcije na prestižnom Goteborg Film Festivalu.

Ovaj film, za kojeg postoji mišljenje da je jedan od najvrijednijih filmova o sarajevskoj opsadi, prati događaje dolaska frontmena kultnog metal benda Iron Maiden, Brucea Dickinsona i njegovog benda u opkoljeno Sarajevo 1994. godine, kada je i održan koncert u Bosanskom kulturnom centru (BKC).

Ideja o nastanku filma potekla od autora Jasenka Pašića, dok je režiju ovog dokumentarnog ostvarenja potpisao Tarik Hodžić.

Za cjelokupnu realizaciju filma bila je zadužena Prime Time produkcija iz Sarajeva na čelu sa producentom Adnanom Ćuharom.

Apel vlastima za rješavanje problema zagađenosti zraka

Jedna od najdužih epizoda zagađenosti vazduha, tokom posljednjih nekoliko godina, tokom koje je u mnogim
gradovima Bosne i Hercegovine, koncentracija zagađujućih materija često dostizala i kritičan nivo okončana je
tek promjenom vremenskih uslova. Ništa ne sugeriše da se situacija neće ponoviti, možda i tokom ove zime. Čak
i mimo ovih kritičnih epizoda, zagađenost vazduha ostaje jedan od najvećih okolinskih problema i svakodnevna
prijetnja zdravlju stanovništva u mnogim bh. urbanim sredinama.
Za razliku od prethodnih godina, kada su nadležni uglavnom ignorisali problem, ovoga puta reakcije nisu sasvim
izostale, dijelom zahvaljujući pritisku javnosti, ali su bile zakašnjele, nedosljedne i površne. Ono što ipak
zabrinjava više nego i samo nesnalaženje vlasti tokom kritičnog perioda, jeste odsustvo bilo kakve strategije
rješavanja ovog problema, kao i spremnosti da se njim uopšte bavi osim u najkritičnijim momentima – što
međutim ne iznenađuje kad se ima u vidu dugoročno sistemsko zanemarivanje okoliša u javnim politikama.
Dolje navedene organizacije i pojedinci, od kojih se neki već godinama bave ovim problemom, smatramo
svojom obavezom da ukažemo na korake koje nadležni na opštinskom, kantonalnom i entitetskom nivou trebaju
početi poduzimati, i to već danas, kako ne bismo već naredne zime bili zatečeni zagađenjem koje po neke naše
sugrađanke i sugrađane može biti i pogubno.
Kratkoročne mjere
· Uspostava mreže mjernih stanica koje će biti postavljene po istim standardima, u skladu sa najboljim
praksama zemalja EU i zakonodavstvom EU, te redovno i kvalitetno održavana, sa jedinstvenim
izvještavanjem u realnom vremenu.
· Ustanovljavanje Indeksa kvaliteta zraka, koji bi omogućio jednostavno prikazivanje posljedica
zagađenosti zraka po ugrožene grupe i saglasno tome preporuke stanovništvu, koje bi trebale biti
objavljivane uz redovnu prognozu vremena u informativnim emisijama javnih servisa.
· Definisanje stanja i stepena uzbune, po jedinstvenoj metodologiji, u skladu sa najboljim praksama
zemalja EU i zakonodavstvom EU, uz primjenu učinkovitih mjera (smanjenje ili djelomična obustava
rada industrijskih zagađivača, smanjenje ili prekid rada pogona centralnog grijanja sa ložištima na čvrsta
goriva, smanjenje obima saobraćaja primjenom par-nepar sistema, itd.).
· Nabavka i podjela posebnih maski radnicima koji obavljaju svoje poslove na otvorenom i pročišćivača
zraka (s filterom HEPA) ugroženim kategorijama stanovništva (oboljeli od plućnih ili srčanih oboljenja,
trudnice, djeca i stariji), po prioritetima, što bi se finansiralo sredstvima entitetskih fondova za okoliš.
· Stroga kontrola emisija postojećih industrijskih zagađivača, uz pooštrenje kaznenih mjera u slučaju
nedozvoljenih emisija.
· Izrada jednostavnih i sveobuhvatnih standarda toplotne zaštite u građevinarstvu, uz donošenje
optimalnog Programa energetske obnove porodičnih kuća i stambenih zgrada, te uspostavljanje
mehanizama za subvencioniranje utopljavanja zgrada.
Dugoročne mjere
· Dosljednom primjenom postojećih zakona, uz strogu kontrolu izdavanja okolišnih dozvola, potrebno je
izvršiti destimulaciju ‘prljave’ proizvodnje postojećih industrijskih postrojenja.
· Stroga primjena evropskih standarda u okolišnim zakonima i okolišnim dozvolama za nova postrojenja.
· Primijeniti iskustva niza evropskih gradova koji su uspješno riješili problem zagađenosti zraka putem
uvođenja Zona kontrolisane dimne emisije, u kojima bi bilo dozvoljeno loženje isključivo certificiranih
goriva u certificiranim ložištima, uz rigoroznu kontrolu primjene od strane inspekcija.
· Zabrana rada toplana na čvrsta goriva u gradovima koji imaju mogućnost snabdijevanja plinom
(Sarajevo) ili koja imaju infrastrukturu daljinskog grijanja (Tuzla, Lukavac).
· Subvencije za ugrožene kategorije prilikom nabavke certificiranih peći i goriva.
· Stroga kontrola prometa opasnog otpada, koji bi mogao biti upotrijebljen za grijanje (automobilske
gume, iskorištena motorna ulja itd.).
· Poboljšanje opsega i kvaliteta javnog gradskog i prigradskog prevoza, uz postepeno uvođenje vozila na
čista goriva, te izgradnja odgovarajuće pješačke i biciklističke infrastrukture.
· Ograničenje prometa vozila tokom epizoda povećanog zagađenje u skladu sa ekološkim normama
(efikasnu kontrolu omogućiti uvođenjem obaveznih naljepnica u boji, saglasno tipu motora, koje bi se
izdavale prilikom registracije).
· Implementacija Programa energetske obnove porodičnih kuća i stambenih zgrada.
Svi dole navedeni spremni smo u kratkom roku pripremiti prijedlog mjera s detaljnim obrazloženjem i staviti ga
u javnu raspravu, uz aktivno učešće građanstva, s obzirom na nužno uvažavanje specifičnosti svake urbane
sredine u pristupu problemu, te stručnih i naučnih radnika i nadležnih institucija, kako bismo pomogli rješavanje
ovog ozbiljnog problema. Pri tome naglašavamo da dugoročna rješenja ne smiju ni na koji način pogoršati
socioekonomski položaj stanovništva, s obzirom da je korijen ovog problema, pored neuređenosti ovog
segmenta života, u krajnjem osiromašenju širokih slojeva društva i eroziji javnih usluga.
Podsjećamo da je u pitanju okolišni problem koji trenutno u svijetu najviše ugrožava zdravlje stanovništva.
Ukoliko već sutra ne počnemo raditi na rješenjima, osnovano se može tvrditi da će stanovništvo urbanih sredina
u BiH još generacijama trpiti najteže posljedice po zdravlje, koje često imaju i fatalan ishod.

http://etv.ba/mozemo-li-se-rijesiti-zagadenja-zraka/

Potpisnice i potpisnici:
Organizacije:
Eko akcija
Fondacija Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Albaniju
Savjet za zelenu gradnju „Green Council“
Centar za životnu sredinu
Fondacija Mozaik
Udruženje žena „Priroda“, Bratunac
Fondacija lokalne demokratije
Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI
Sarajevski Otvoreni Centar
Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu
Centar za održivi razvoj
UG Oštra Nula
Centar za ekologiju i energiju
Inicijativa i civilna akcija (ICVA)
Centar za razvoj zajednica ToPeeR Doboj
Udruženje “Naša djeca” Sarajevo
Forum građana Tuzla
Udruženje izbornih zvaničnika u BiH
Udruženje Romska djevojka
Udruženje “Sara-Srebrenica”
Grupa za čist zrak iz Tuzle
Adrijana Hanušić Bećirović
Omladinski resursni centar Tuzla
Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac
Medunarodni centar za djecu i omladinu “Fortis” Jablanica
Independent – Zenica
Centar za postkonflikta istraživanja
Centar za okolišno održivi razvoj
NVO CET Platform
UG Otvori oči
Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH
Udruženje za protiveksplozivnu zaštitu, sigurnost radne i životne sredine – Atex iz Tuzle
UG Modrac
Green team Novi Grad
Refresh Production
UHD “Prijateljice”
Udruženje “Bistro!”
Mreža za izgradnju mira (sa 97 članica)
Helsinški parlament građana Banja Luka
Udruženje za istraživanje i socijalne inovacije ADT
US alumni asocijacija u BiH
Local Democracy Agency Mostar
Fondacija Mozaik
UŽ “SEKA” Goražde
Kantonalna uprava civilne zaštite Tuzlanskog kantona
Udruženje KULTART
NVO EKOPOT – Udruženje za razvoj, unapređenje i promociju eko-poljoprivrede, turizma i zaštitu okoliša
Eco Futura Počitelj
Pojedinci:
Nerzuk Ćurak
Goran Bubalo
Leila Šeper
Nejra Beganović
Nusret Ferhatović
Ferida Duraković
Nejira Čardaklija
Amela Petričević
Zlatica Gruhonjić
Edita Miftari
Adrijana Hanušić Bećirović
Mervan Miraščija
Selma Mezetović Međić

Filmovi bh. autorica Elme Tataragić i Eve Cvijanović na Berlinaleu!

Filmovi bh. autorica Elme Tataragić i Eve Cvijanović na Berlinaleu!

Međunarodni filmski festival u Berlinu objavio je većinu svojih programa. Iako se u programu nisu našli bosanskohercegovački filmovi, u do sada objavljenim programima 67. Internacionalnog filmskog festivala u Berlinu, ipak ćemo imati svoje predstavnike.

U programu Panorama među dvadesetak pažljivo odabranih filmova svjetsku premijeru imat će i film WHEN THE DAY HAD NO NAME / KADA DAN NIJE IMAO IME, rediteljice Teone Mitevske, za koji su scenarij pisale bosanskohercegovačka scenaristica Elma Tataragić i makedonska rediteljica Teona Mitevska. Film je snimljen na lokacijama u Makedoniji, a producentica filma je Labina Mitevska. Tataragić i Mitevska već pripremaju novi projekat BOG POSTOJI I ZOVE SE PETRUNIJA, čije je snimanje planirano u oktobru ove godine i čiji je scenarij podržan i od Fondacije za kinematografiju Sarajevo. Elma Tataragić je napisala i scenarij za film ŠAVOVI koji će se u režiji Miroslava Terzića snimati u julu i avgustu ove godine u Beogradu. Inače, autorski film autorice SJEĆAM SE, uspješno pohodi svjetskim filmskim festivalima, a nedavno je i osvojio Specijalno priznane kritike na Festivalu autorskog filma u Beogradu. Elma Tataragić profesorica je scenarija na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, selektorica Takmičarskog programa Sarajevo Film Festivala i već godinama je generalni sekretar Udruženja filmskih radnika BiH gdje se oglavnom bavi programskim aktivnostima.

U programu Generation bit će prikazan kratki animirani film JEŽEVA KUĆICA nastao u koprodukciji Hrvatske i Kanade, a čiju režiju potpisuje Eva Cvijanović. Film je snimljen prema istoimenoj priči Branka Ćopića. Inače, Eva Cvijanović je rođena u Sarajevu, a živi u Kanadi, gdje se bavi animacijom. Svoj prethodni film ONCE UPON A MANY TIME prikazala je u BH. Film programu na Sarajevo Film Festivalu 2010. godine.

Osim toga, na ovogodišnjem festivalu u Berlinu bit će prisutne delegacije Sarajevo Film Festivala, Udruženja filmskih radnika BiH te brojnih bosanskohercegovačkih producentskih kuća.

Objava glavnog takmičarskog programa 67. Internacionalnog filmskog festivala u Berlinu, očekuje se uskoro kada će se znati tačni datumi premijera oba filma.