Promocija knjige ”Raja” u Galeriji Zvono

Povodom obilježavanja 22 godine svog postojanja i djelovanja, Kulturna asocijacija Ambrosia, u saradnji sa Udruženjem za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono i Nansen dijalog centrom iz Sarajeva,

Poziva Vas na

Post festum predpromociju knjige autora Nebojše Šavije – Valhe

Raja

Ironijski subjekt svakodnevne komunikacije u Bosni i Hercegovini

i raja kao strategija življenja

Promocija će se održati u 14. februara u Galeriji Zvono, sa početkom u 21 sat

Obala Maka Dizdara 10, Sarajevo 71000

Promotori:

Prof. dr. Ugo Vlaisavljević

Doc. dr. Elvir Šahić

O knjizi – iz recenzije:

Iz niza razloga ovo je neizmjerno važna knjiga. Na jedan krucijalan način ona pokazuje mogućnost ne samo kombiniranja uvida iz širokog obima disciplina, već istovremeno spaja te uvide na  inovativne načine. Pored toga tekst nudi briljantnu fuziju meta-, makro- i mikro-nivoa analize koja adresira strukturiranje i funkcioniranje koda “raje” u suvremenoj Bosni i Hercegovini. Ovakav spoj metodologija govori o senzibilitetu i vještini autora da bez napora premješta tekst  između različitih nivoa i vrsta apstrakcije čineći ga u konačnici koherentnom, čitljivom i uzbudljivom knjigom. Očekivao bih da će svi koji je budu čitali cijeniti hrabrost autora i priznati da je ono što imaju u rukama nešto blizu remek-djela koje kombinira uvide, refleksivnost i dovitljivost. Knjiga doprinosi razumijevanju koncepta “raje” u svojoj općenitosti i specifičnosti i  kao takva važan je orijentir u razmatranju specifičnosti bosanske kulture, ali i kao metoda koju je moguće primijeniti i drugdje. Bio bih iznenađen ako ovaj tekst ne postane vodeći primjer mogućnosti kretanja između disciplina u metodi analiziranja struktura, funkcija i taktika kodiranih simbola svakodnevnog života. Paul Stubbs

O autoru:

Nebojša Šavija – Valha (1964): od 2000 djeluje kao menadžer za razvoj programa i istraživač pri Nansen dijalog centru iz Sarajeva, te kao umjetnik-aktivista pri Kulturnoj asocijaciji Ambrosia od 1994. Doktorirao i magistrirao iz oblasti antropologije svakodnevnice, a prijašnje obrazovanje uključuje diplomu iz filozofije i sociologije, kao i diplomu vazduhoplovnoga inženjera. Od 1994 suosnivačem je i aktivnim članom niza asocijacija iz Sarajeva, između ostalih  Ambrosije, Jazz Festa, Ateljea za filozofiju, društvene znanosti i psihoanalizu, te Fondacije Mirovna akademija. Trenutna područja akademskog, praktičnog, umjetničkog i profesionalnog interesa uključuju antropologiju svakodnevnice, konstrukciju identiteta, etničke odnose u BiH, analizu diskursa, savremenu umjetnost, kulturu i civilno društvo. Učesnik brojnih međunarodnih konferencija i festivala, te ima preko 20 objavljenih uradaka iz navedenih oblasti.

Izdavač: Naklada Jesenski i Turk

AMBROSIA je ne-profitna kulturna (art) asocijacija uspostavljena februara 1995, u Sarajevu, u susretu sedam ljudi koji su se prepoznali u međusobno nadopunjujućim estetikama i  pogledima na svijet (Weltanschauung).

Djelujući kroz umjetnost i humanistiku, Ambrosia projicira komplementarnu realnost u pankatastrofičnoj perspektivi multiverzuma  ravnopravnih različitosti.

Interdisciplinarna i multimedijalna: iz vlastitih ideja, principa i namjera, AMBROSIA koristi najširi mogući komunikacijski i medijski pristup, od pisane i govorene riječi, preko zvuka, lika, pokreta… AMBROSIA tako proizvodi vlastite artefakte, izdaje, organizira…

U svom kreativnom radu AMBROSIA kontekstualizira prevazilaženje (Aufhebung) granica ma koje vrste, smješta se s onu stranu bilo kakvih prošlih ili sadašnjih ideologija, bježi od „izama“, depersonalizira Autora, bježi od pouke ili rezultata (outcomes) vlastitih aktivnosti; AMBROSIA istražuje i igra se sa značenjima; ezoterična, ili: uvijek nesamjerljiva samoj sebi i vlastitoj okolini, AMBROSIA je začuđujuće otvaranje, čak nametanje prostora za svjesno ili nesvjesno učešće publicuma; i konačno u sferi svakovrsne produkcije AMBROSIA je bricolage.

Nemajući nikakva „osnovna sredstva“ AMBROSIA je virtualna institucija koja djeluje više kao gerila, mala taktička jedinica prilagodljiva različitim okolinama, koje koristi za vlastite svrhe. U tom smislu taktički izbori su različiti: djeluje sama, u koaliciji ili „parazitira“ unutar establishmenta.

Od 1995. do danas Ambrosia je realizirala preko 160 umjetničkih, organizacijskih i izdavačkih aktivnosti u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Italiji, Nizozemskoj, Češkoj, Austriji, Mađarskoj, Norveškoj i Njemačkoj.

Film Inverzum Damira Bašića u Rimu

U Rimu je u toku drugi po redu Round Trip Festival, koji je ove godine posvećen kulturnoj razmjeni između Italije i Bosne i Hercegovine.  Ovaj Festival predstavlja razmjenu programa u koji uključuje prikazivanje filmova zemlje koja je u fokusu u kino klubu “Il Kino”, nakon čega će Italijanski filmovi biti prikazani u Bosni i Hercegovini. Prošle godine u oviru programa predstavljana je razmjena između Njemačke i Italije. Festival se ove godine održava od 9. do 12. februara.

Osnovni cilj Festivala je stvoriti suradnju između filmskih autora iz različitih zemalja, te omogućiti razmjenu iskustava uglavnom između filmskih autora, ali i filmskih autora s publikom iz različitih zemalja. Projekat je podržao Državni ured za film pri Ministarstvu kulture Italije.

Ovogodišnji program realizovan je u saradnji sa Udruženjem filmskih radnika BiH a u okviru programa prikazat će se filmovi:

9. februara u 21:30 i 12. februara u 21:30

– SOUL TRAIN, dokumentarni film Nermina Hamzagića

10. februara u 21:30

– NAŠA SVAKODNEVNA PRIČA, igrani film Ines Tanović

– selekcija kratkih igranih filmova 11. februara u 21:30.

JOŠ JEDAN DAN, Tine Šmalcelj;

SJEĆAM SE, Elme Tataragić;

INVERZUM, Damira Bašića

CRVENI SNIJEG, Mersihe Husagić

Gosti programa bit će rediteljica i scenaristica Tina Šmalcelj i glumica Maja Izetbegović te će sa njima biti održani razgovori nakon projekcija filma.

Udruženju za Kulturnu i Medijsku Dekontaminaciju (etv/ckmd/eFM) čast je naći se u izboru bosanskohercegovačkih filmova.

 

Melanholičan prizor proplanka prekida zvuk mase. Svi su krenuli na mjesto odakle će se rastati od voljene osobe. Njihova postojanja zauvijek kreću odvojenim putevima – fizički i mentalno.

Režija: Damir Bašić
Uloge: Nenad Veličković, Zoran Ćatić, Slađan Vujić, Lamija Idrizbegović, Mirza Ajnadžić, Boris Čović, Denis Hadžić, Ivona Narančić, Emina Osmanović, Draško Marijan, Sandra Muratović, Halida Bajramović, Meša Muratović, Demijan Ćatić, Jusuf Srna, Katica Prijić, Zlata Mehić, Ramiza Dedić, Hasiba Čehajić, Deana Relatić, Igor Stanišić, Jelena Grebenar, Aidan Muratović, Bogdan Miličević
Scenarij: Damir Bašić
Direktor fotografije: Faris Dobrača
Montaža: Mirza Ajnadžić, Damir Bašić
Muzika: Kenan Glavinić, Goran Lizdek, Damir Bašić
Zvuk: Nenad Kovačević
Kostimografija: Milan Senić
Producent: Zoran Ćatić, Damir Bašić
Produkcija: eTV

Damir Bašić
2016 – INVERZUM (kratki film / short film)
2013 – SAMO DA POGLEDAM (kratki film / short film)
2012 – PORODIČNI KABARE (kratki film / short film)
2008 – DEDA (kratki film / short film)

”Bajka koju idiot priča”, ozbiljna komedija na sceni Kamernog teatra 55

U srijedu, 08. februara, u 20:00 sati u Kamernom teatru 55, će biti izvedena predstava pod nazivom ”BAJKA KOJU IDIOT PRIČA”. Predstava je inspirisana skicama za dramu Lane Bastašić.

”Bajka koju idiot priča” je zamišljena kao ozbiljna komedija! Mitovi, legende, kultne ličnosti, nebeske sekretarice, Mali Princ i jedan veliki birokratski nesporazum, samo su djelić kaleidoskopa neispričane Bajke. Ko je priča, i kome? Dođite i sami otkrijte!

U predstavi igraju: Zana Marjanović, Vanesa Glođo, Dragan Jovičić, Admir Šehović i Moamer Kasumović.

Ne preostaje vam ništa drugo, nego da dođete u Kamerni teatar 55 u srijedu, 08. februara u 20:00 sati i sami se uvjerite u maštovitost ove predstave.

BAJKA KOJU IDIOT PRIČA govori o izgubljenom identitetu. Nepoznati čovjek se budi na onom svijetu i shvata da se ne sjeća ko je. Prilaze mu Bog i predstavnici raznih ideologija i svjetonazora i pokušavaju ga obrlatiti da ode sa njima. Da pristane na njihova pravila. Da zaboravi ko je i prihvati nametnutu i ponuđenu verziju sebe i svjetonazora. Da se potčini. Da se odrekne sebe. Borba traje do samoga kraja, a rezultat je u najmanju ruku neočekivan. Barem po bogove.

Kriza identiteta je, za mene, jedna od najvećih posljedica događanja iz bliske prošlosti Bosne i Hercegovine, najveći uzrok stagnacije u sadašnjosti i velika kočnica za budućnost. Ovaj komad je priča o tome. Priča o čovjeku koji se ne sjeća svog identiteta i o nečovjecima koji mu ga nameću. Glavni lik je personifikacija Bosne i Hercegovine, koja pokušava da počne jedan bolji život, konstantno ometana svojatanjima s raznih strana. Na putu do sebe susreće raznorazne ideologije, zablude, ideje, da bi na kraju shvatio da pripadnost radi pripadnosti ne može i neće dovesti do životnog ispunjenja i društvenog progresa.

Predstava “Bajka koju idiot priča” je bajka za odrasle kroz koju fantastični ansambl, na zabavan način, kroz cirkuske tačke, pjesme i koreografije, nudi pozitivno razrješenje za našu budućnost.

Mišljenja sam da u moru loših stvari, koje nam se  konstantno dešavaju, pozorište ne smije kroz patnju, prijetnje i zastrašivanja pričati o problemima kojih su već svi svjesni. Pozorište, ali i kultura generalno, moraju biti ispušni ventil današnjih generacija. Moraju biti mjesta i platforme koje su kao sigurna kuća za sve one koji žele da pogledaju i dožive nešto ljepše od trenutne situacije u kojoj se nalaze, ali i shvate da je to ljepše moguće ukoliko to svi zajedno dovoljno želimo. A svi to želimo, kako god se zvali i kome god pokušavali da pripadamo.

Emir Kapetanović, reditelj

Teatar je magičan. To je svijet u koji se može ući jedino kroz ogledalo. Tu je, a nije. Postoji, a nestvaran je. Ako se lik udari u predstavi, ostaće mu modrica i u stvarnom životu, a opet, nije se udario glumac, već tamo neki poznati neznanac. Neki IKS.

Htjeli smo da vam ispričamo jednu bajku. Htjeli smo je početi sa ‘bio jednom jedan…’. Ali nije bio… i nije bio samo jedan. Jer je živio ovdje. A ovdje ne možeš biti. Moraju te prvo svrstati. U ove, ili one. Njihove, ili naše. Moraš znati da li mučeš, ili mekećeš.Da li laješ, ili blejiš.

I uvijek moraš znati koja ti je omiljena boja. Jer, ne daj Bože, da je ona druga. Ta ne valja. Tako da vam ovdje ne možemo ispričati bajku. Nemoguće je. A, opet, moramo.

Htjeli smo je ispričati hrabro, iskreno i maštovito, a onda su nam rekli da ovdje nema budžeta za takve stvari. Da vam ovdje ne možemo ispričati bajku. Nemoguće je, a opet moramo. To je nešto što je jače od nas. To je teatar. A on je magičan.

Vedran Fajković, dramaturg