“Zaborav ubija” – Andrej Ðerković, Edifício Copan São Paulo, Brasil, januar 2021.

Na prelazu godina koje obilježavaju kvarat stoljeća od pada Srebrenice i okončanja opsade Sarajeva, rad “Zaborav ubija.” sarajevskog umjetnika Andreja Ðerkovića pod komisarijatom argentinskog umjetnika Sergio Godoy Di Renzo, postavljen je u megalopolisu São Paulo (Brazil).

U nedostatku racionalnih razmišljanja o našoj prošlosti ni nakon dvadeset i pet godina, rad “Zaborav ubija.” iz 2005.godine je reakcija na agresivnu kampanju protiv pušenja (koja je u nekim zemljama propisana zakonskom regulativom), u vremenu kada riječ smrt postaje jedna od sasvim uobičajenih riječi iz novinarskog vokabulara. Na kutiji cigareta kultne sarajevske Drine umjesto standardne tekstualne oznake “Pušenje ubija.“ (koja je u BiH uvedena tek 2011.godine) nalazi se Ðerkovićeva naznaka “Zaborav ubija.”. Rad koji je urađen u suradnji sa Fabrikom Duvana Sarajevo, potpisan je od strane autora i udruge “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, te numerisan od 001 do 800. Ovaj rad je posvećen onima koji misle, da pušenje ubija više no ljudska um, a i nama koji mislimo da oni tako ne misle.

I kao svjedoci želimo svjedočiti o tom vremenu. Ili možda zaboraviti da smo preživjeli. I da neki nisu preživjeli. Andrej Đerković nam, međutim, ovdje svojom kutijom bijele “Drine” kaže da zaborav ubija. I one čija su imena ovdje ispisana. I one koji misle da ih to što ne čitaju štiti od mogućnosti da budu pročitani. Pa makar za zaboravom čeznuli kao za cigaretom. Ako mislite da to nije umjetnost nego samo nezgodna dosjetka, pokušajte zaboraviti. Umjetnost nas u svojim začudnijim oblicima katkad uspijeva izbaciti iz našeg uobičajenog načina viđenja ili čitanja stvarnosti“.

Iz govora Predraga Lucića na otvorenju izložbe „8372 Nisu došli“ u splitskoj Palači Milesi, objavljenog u Feral Tribune 16.januara 2008.
Rad je premijerno prikazan u Sarajevu u okviru zvaničnog obilježavanja desetogodišnjice pada Srebrenice, te istog dana u Londonu, a poslije i u Amsterdamu, Zagrebu, Ženevi, Antverpenu, Marseju, Barceloni, Dubrovniku, Banja Luci, Mostaru, Podgorici, Puli, Ljubljani, Skopju, Splitu i Beogradu.

Rad je također 2007.godine, predstavljen u sklopu izložbe „8732 Nisu došli“ (Anur Hadžiomerspahić, Ajna Zlatar, Tarik Samarah, Andrej Đerković, Šejla Kamerić) koja je dobila “Nagradu Ivo Kalina” za najbolju likovnu izložbu na polju suvremene umjetnosti održanu tokom godine u galerijskim i javnim prostorima grada Rijeke. Na poziv ugledne

historičarke umjetnosti i kustosice Bojane Pejić, rad je 2008.godine selektovan za 49. Oktobarski Salon u Beogradu. U povodu veoma značajne kolektivne postavke istaknutih bosanskohercegovačkih umjetnika “Memory Lane” koju je u junu 2014.godine u pariškoj “Galerie du jour – agnés b.”, postavio likovni kritičar i galerista Pierre Courtin, Andrej Ðerković i “Galerie du jour – agnés b.” su zajedno publikovali limitiranu ediciju od 300 primjeraka Ðerkovićevog rada “Zaborav ubija.”.

Nakon Pariza, rad je u julu 2014., bio izložen u Istanbulu (Turska) i Ateni (Grčka). U oktobru iste godine “Zaborav ubija.” predstavljen je u okviru “Verão Azul” u Lagosu (Portugal), čije je izdanje za 2014. dobilo ime po djelu, a u decembru je izloženo u središnjoj ulici Hamri u Bejrutu (Libanon). Na dvadesetu obljetnicu pada Srebrenice 2015.godine, djelo je bilo izloženo u Vaduzu (Kneževina Lihtenštajn) i Vasastaden u Göteborgu (Švedska), te je okviru obilježavanja obljetnice srebreničke tragedije, sarajevska galerija Duplex 100m2 u suradnji sa autorom, postavila ovaj rad na fasadu galerije. U januaru 2017., rad je pod komisarijatom Nicolas Vuadensa predstavljen na Universidad de la República u Montevideu (Urugvaj).

U sklopu retrospektivne izložbe “A Visual Protest – The Art of Banksy” 2019.godine u Museo delle Culture (MUDEC) u Milanu, u suradnji sa Gradskim Odjelom za Kulturu Milana kao dio kampanje javnog angažmana koja održava koherentnost s Banksyjevom poetikom i izvan muzeja, Ðerkovićev rad “Zaborav ubija.” postavljen je na nekoliko lokacija u kvartu Zona Tortona koji okružuje sami Museo delle Culture (MUDEC).“Zaborav ubija.” nalazi u kolekcijama MACBA Museu d'Art Contemporani de Barcelona (Barcelona), Muzej Nevinosti (Istanbul), Museum für Kunst und Gewerbe (Hamburg), Musée d'Art moderne et contemporain (MAMCO) Genève i Kolekcija Oktobarskog salona (Beograd).

Andrej Đerković je rođen 1971.godine u Sarajevu, gdje je završio Školu Primijenjenih umjetnosti. Član je Udruženja Likovnih umjetnika primjenjene umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBIH) od 2002. Jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Izlagao je na mnogim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu, te mu se radovi nalaze u uglednim muzejskim institucijama širom svijeta. Surađivao sa Benetton, agnès b. i Swatch. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa ̋The Certificate of Appreciation ̋ Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Živi u Ženevi i Sarajevu.

Izložba Osmana Arslanagića u Galeriji ULUPUBiH projekat “Umjetnost u izlogu 2021”

Izložba slika “Izum samoće” Osmana Arslanagića u okviru projekta “Umjetnost u izlogu 2021” će biti otvorena u Galeriji ULUPUBIH, na adresi Koševo br 7, od 06.01. do 13.01.2021. godine. Zvaničnog otvorenja neće biti zbog epidemiološke situacije.

Osman Arslanagić kombinovanjem klasičnog slikarstva I asamblaža, naplavine i odbačene stvari dovodi u prepoznatljiv asocijativan oblik i formu u slici gdje prepoznajemo ostrva, čemprese, mediteranski pejzaž… objedinjen prepoznatljivim autorskim rukopisom u kojem primjećujemo, kako iz naslova tako i iz samih radova odgovor na ukupnu situaciju u kojoj se nalazimo i samoću kao kolektivnu nužnost koja nam traje mjesecima. Sam naslov „posuđen“ je iz romana Paula Austera za koji je svojevremeno Osman Arslanagić radio naslovnicu.

Osman Arslanagić je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Profesionalni je scenograf koji u svojoj biografiji ima šest igranih filmova, preko 200 teatarskih predstava, brojne televizijske serije i emisije. Kao scenograf je radio u Holandiji, Francuskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori… Redovni je profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na predmetu Scenografija, kostim i maska i profesor Scenskog oblikovanja na Akademiji za scenografiju u Osijeku (Hrvatska). Dobitnik je 25 međunarodnih i domaćih nagrada za svoj rad i njemu najbitnije dvije godišnje nagrade Collegiuma Artisticuma. Kao slikar samostalno je izlagao u Študgartu, Londonu,Trebinju, Utrehtu, Amsterdamu i Sarajevu…

CIN: Građani finansiraju štetne poslove privatnika

Građani Bosne i Hercegovine (BiH) svaki mjesec uz račun za struju plaćaju i naknadu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Za šest godina uplatili su najmanje 207 miliona maraka koje su entitetske vlasti podijelile uglavnom privatnim firmama kao podsticaj za proizvodnju tzv. čiste struje. Ove firme su vlasnice 525 malih hidroelektrana (MHE), vjetroelektrana, solarnih te elektrana na biomasu i bioplin i proizvode oko dva posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji, ali ostvaruju velike prihode od podsticaja.

Iako je podsticanje rada ovakvih postrojenja trebalo zaštititi prirodu, velike sume novca koje svaki mjesec obezbjeđuju građani pretvorile su proizvodnju struje iz obnovljivih resursa u unosan posao sa malo ulaganja i još manje brige za okoliš.

Građani BiH svaki mjesec uplate skoro tri miliona KM za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora.

Novinarke Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su razgovarale sa stotinu bh. građana. Većina ne zna da uz struju plaća ovu naknadu niti kako se taj novac dalje raspoređuje.

Sarajliji Mirsadu Pajeviću se ne sviđa što mora finansirati i ovaj trošak: “Sljedeći put ću platiti samo ono što očitam na električnom brojilu – znači, svoju potrošnju bez ovih naknada”.

Mala postrojenja, velika dobit

Bosna i Hercegovina je 2005. godine potpisala Ugovor o uspostavi Energetske zajednice sa Evropskom unijom (EU) i još sedam zemalja: Albanijom, Bugarskom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, Rumunijom i Srbijom. Ugovorom se obavezala na provođenje EU Direktive o upotrebi energije iz obnovljivih izvora. Cilj je bio da se povećaju strana i domaća ulaganja u obnovljive izvore i proizvodnja čiste energije te osiguraju nova radna mjesta i zaštiti okoliš.

Kako bi obaveze sprovele u djelo, Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS) su izglasale zakone i akcione planove. Obavezale su se da do 2020. godine 40 posto planirane potrošnje struje bude iz obnovljivih izvora, a odlučile su da će to ostvariti pogodnostima i podsticajima za proizvođače.

Tako su FBiH i RS počele potpisivati ugovore sa, uglavnom, privatnim firmama na 12, odnosno 15 godina za proizvodnju struje u MHE, vjetroelektranama i solarnim elektranama, a na pet godina u ostalim elektranama.

“Ja ne znam, stvarno, nijedan drugi primjer biznisa gdje vam neko 15 godina unaprijed garantuje i tržište i cijenu”, kaže ekonomista Damir Miljević, autor analize ekonomsko-društvene koristi i šteta koje nastaju u sistemu podsticaja MHE.

Ovim ugovorima se entitetske elektroprivrede obavezuju da će svu struju otkupljivati po garantovanim cijenama koje neće biti mijenjane bez obzira na tržišne promjene. Uz to proizvođači dobivaju i novčani podsticaj čiji iznos zavisi od količine proizvedene struje.

To plaćaju građani kroz mjesečnu naknadu za obnovljive izvore energije, a raspoređuju entitetski operatori sistema podsticaja. Zahvaljujući ovakvom sistemu, proizvođači zarađuju duplo više od elektroprivreda.

Željko Ratković, direktor Odjela za investicije u “Elektroprivredi RS-a”, objašnjava zašto vlasnik postrojenja skupo prodaje struju elektroprivredama: „Jednostavno, u skladu sa zakonskom regulativom obezbjeđuje veću cijenu energije, nego što npr. ‘Elektroprivreda’ sad prodaje i izvozi tu energiju ili prodaje domaćim potrošačima“.

Istovremeno, njihovi troškovi prema državi se svode na plaćanje koncesione naknade za koju ne postoji jedinstven obračun, a kreće se od 1 do 15% ukupnih prihoda od prodaje struje i o tome se diskreciono odlučuje u svakom pojedinačnom ugovoru.

Od 2018. godine u RS-u se obračunava jedinstvena naknada od 0,0055 na iznos proizvedene struje. Međutim, ovaj obračun je obavezan samo za nova postrojenja dok je vlasnicima postojećih ostavljeno na volju da odluče hoće li plaćati ovako ili po procentu iz svojih ugovora.

Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, najviše novca u
posljednjih šest godina je isplaćeno za 103 mini hidroelektrane − nešto više od 136 miliona maraka. Za vjetroelektrane je dato skoro 30 miliona KM pomoći, rad solarnih elektrana je pomognut sa oko 37 miliona, elektrane na bioplin sa tri miliona maraka, a elektrane na biomasu sa 670 hiljada maraka. Ovi iznosi su i veći jer Federalni operator za obnovljive izvore energije i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nemaju podatke o isplaćenim podsticajima u 2016. i 2017. godini.

Uprkos svemu, entitetske vlasti svake godine izdaju nove koncesije koje znače novi trošak kroz podsticaje i poskupljuju naknade za obnovljive izvore energije koje plaćaju građani. Tako je u 2020. investitorima isplaćeno deset puta više podsticaja u odnosu na 2015. godinu. Najveći broj podsticaja odobren je za izgradnju MHE.

“Nismo mi ti koji smo izmislili i sistem podsticaja za MHE i sam termin MHE. To je naša obaveza koja je opet u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice i u skladu sa akcionim planovima”, kaže pomoćnik ministra za energetiku RS-a Milan Baštinac.

Međutim, ovaj ugovor ne nameće BiH način na koji će podržati proizvodnju iz obnovljivih izvora niti u kojoj mjeri će koristiti različite izvore energije. Pravila su svojevoljno kreirale entitetske vlasti.

Pomoćnik ministra za energetiku u RS-u Milan Baštinac kaže da se može graditi još nekoliko MHE pa se Ministarstvo okreće drugim izvorima energije:

“Pokušavamo da što više promovišemo projekte iz vjetra, iz solara, nešto čak iz biomase“, rekao je.

Jedna firma više postrojenja

Najviše novca kao podsticaj za proizvodnju su dobile firme “Hidroinvest”, “Strajko-inžinjering” i ECO-KW braće Tihomira i Roberta Brajkovića.

Nešto manji iznos dobilo je osam mini hidroelektrana slovenske firme “Interenergo” kojim je za šest godina isplaćeno 22,3 miliona podsticaja.

Novinari CIN-a su utvrdili nepoštivanje propisa prilikom izgradnje i puštanja u rad dvije MHE u njihovom vlasništvu na rijeci Ugar. O tome, kao i o drugim sumnjivim poslovima izgradnje MHE čitajte detaljno na stranici CIN-a.

Ekološke i ekonomske štete

MHE su se pokazale kao najštetnija koncesiona djelatnost u oblasti obnovljivih izvora energije zbog uništavanja prirodnih bogatstava i male koristi po društvo.

Iako u posljednje vrijeme entitetske institucije i funkcioneri priznaju njihov štetni utjecaj, MHE i dalje rade, a vlasnici i dalje dobivaju novac građana.

Regulatorna komisija za energetiku RS-a, zadužena za nadzor na tržištu struje u entitetu, u svom izvještaju iz 2019. godine upozorila je da se mnoge MHE grade u planiranim ili već zaštićenim područjima, što ne bi trebalo da se dešava. Skrenula je pažnju i na loše posljedice sve češće izgradnje MHE u nizu i na jednom slivu, kao što je slučaj na Ugru, Govzi i Prači. Upravo na ovim rijekama se nalaze postrojenja slovenskih firmi i firmi braće Brajković koje su dobile najviše novca od podsticaja u posljednjih šest godina.

Vlasti u BiH uglavnom izdaju dozvole za gradnju MHE čije se mašinske zgrade grade nizvodno od brane, a voda dovodi kroz cijev. U koritu bi morala ostati dovoljna količina vode za održavanje normalnog života u rijeci, ali to često nije slučaj jer se pri dodjeli dozvola za gradnju ne rade provjere o ekološki prihvatljivom protoku vode u koritu.

Profesor Drešković ovome dodaje i negativan utjecaj koji imaju vještačke akumulacije stvorene izgradnjom MHE na zdravlje ljudi jer povećavaju isparavanja, vlažnost zraka i zamagljivanja prostora. On smatra da se treba orijentisati na druge izvore energije i propitati najoptimalniji način njihovog iskorištavanja: “Slatka voda je resurs. Ko bude imao slatku vodu, on će preživjeti, a mi se potpuno suprotno trenutno ponašamo“.

Vlasnicima malih hidroelektrana u RS-u su u 2019. godini isplaćena skoro 34 miliona maraka podsticaja. Istovremeno, oni su lokalnim zajednicama, u kojima su izgradili MHE, dali jedanaest puta manje novca.

Ekonomista Damir Miljević kaže da društvo nema nikakvu korist od MHE: “E, sad je pitanje da li hoćete da gradite sistem koji favorizuje pojedince ili sistem koji favorizuje društvo”.

Istovremeno se u Federalnom parlamentu i Vladi FBiH više puta polemisalo o mogućoj zabrani izgradnje MHE i obustavi podsticaja za ova postrojenja. Prije nekoliko mjeseci premijer Vlade Fadil Novalić održao je sastanak sa predstavnicima ekoloških udruženja i nadležnim ministarstvima. Tada je MHE okarakterisao kao “značajan društveni problem”.

Ipak, iz Federalnog ministarstva energetike za CIN kažu da će vjerovatno za sada sve ostati na istome. Za zabranu gradnje MHE, kažu, potrebno je prvo izmijeniti propise, a ukidanje podsticaja bi se moglo primijeniti samo na buduća postrojenja. U institucijama RS-a ne razmatraju ovu mogućnost.

Čak 82 od stotinu bh. građana sa kojima su razgovarali novinari CIN-a nije znalo da uz račun za struju plaćaju i naknadu za obnovljive izvore. Dok jedni kažu da plaćaju račune ne obraćajući pažnju na pojedinosti, drugi smatraju da nije uredu na ovakav način uzimati novac od građana i finansirati privatne biznise.

“To je isto kao da ja sad odem u hotel, jedem i prespavam i onda pošaljem račun nekom drugom da plati”, smatra Anto Ljubaš iz Bugojna.

Veče savremene muzike za violončelo i harmoniku sa duom „2B“

Novu 2021. godinu Koncertna sezona Muzičke akademije UNSA započinje koncertom dua „2B“, kojeg čine dvije renomirane bosanskohercegovačke umjetnice i profesorice na Muzičkoj akademiji – violončelistica Belma Alić i akordeonistica Belma Šarančić. Koncert na kojem će publika imati priliku slušati nesvakidašnji spoj ova dva instrumenta zakazan je za utorak, 05. 01. 2021. godine  u Galeriji Bosanskog kulturnog centra, s početkom u 19.00 sati.

Belma Alić (violončelo) diplomirala je violončelo u klasi prof. Yevgeny Xaviereff-a na Muzičkoj akademiji UNSA. U istoj klasi završava postdiplomski i doktorski studij. Tokom školovanja usavršavala se na majstorskim kursevima i seminarima za violončelo i kamernu muziku kod istaknutih pedagoga. Bila je članica Međunarodnog omladinskog gudačkog orkestra u Sloveniji i Svjetskog simfonijskog orkestra muzičke omladine. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada na takmičenjima učenika i studenata muzike u BiH i Italiji. Umjetnički je rukovodilac kamernog ansambla Strings Attached Sinfonietta i članica je kamernog ansambla muzičke akademije aMAS. Od 2007. godine član je ansambla Circus opera, u čijoj produkciji opere Nigel Osborna je imala uspješne nastupe u BiH, Engleskoj, Škotskoj i Austriji. Trenutno je vanredni profesor iz oblasti violončela na Muzičkoj akademiji UNSA.

Belma Šarančić (harmonika) završila je dodiplomske studije na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu i Muzičkoj akademiji u Istočnom Sarajevu. Magistrirala je u klasi prof. Radomira Tomića, dok je specijalističke studije završila u klasi prof. Claudia Jaccomucija u Italij. Doktorirala je harmoniku na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu pod mentorstvom: prof. Geir Draugsvolla – harmonika i prof. Senada Kazića – pisani rad. Učestvovala je i pobjeđivala na mnogobrojnim takmičenjima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Snimala je za domaće televizijske stanice i produkcijske kuće, kao i muziku za filmove. U pedagoškom radu njeni studenti bilježe mnogobrojne solističke nastupe kao i preko 70 nagrada na internacionalnim takmičenjima u kategorijama solista i kamernih sastava. Trenutno je vanredni profesor iz oblasti harmonika na Muzičkoj akademiji UNSA.

Saradnja dua „2B“ već neko vrijeme je bazirana na određenoj tematici. Ovaj put fokus je na istraživanju životnih ideala prikazanih kroz umjetnost koja pripada trima različitim kulturama – ruskoj, japanskoj i britanskoj. Tako će se na programu koncerta naći četiri pomno odabrana djela: „In Croce“ Sofie Gubaiduline,  „The Dream Carp“ Yujia Takahashia, „Stone Garden 2“ Nigela Osborna, te „In die Tiefe der Zeit“ Toshio Hosokawe

S obzirom na  trenutačnu epidemološku situaciju broj posjetitelja je, i za ovaj koncert  ograničen i omugućen uz rezervaciju mjesta putem broja +387 62 096 075. Također, link koncerta bit će distribuiran putem YouTube kanala Koncertne sezone MAS i njenih društvenih medija.

“Svjež” EP sarajevskog repera Dekstera

Svjež je EP sarajevskog repera Dekstera i sadrži 5 pjesama zajedno s introm. Jedna pjesma s EP-a, Kliker, je popraćena i spotom.

Pored youtube-a album je dostupan i na svim streaming platformama poput spotify-ja – https://open.spotify.com/album/2TjwH4O0ELWmsyNavb7cJp?si=Y7Pna-hwQA-DzGlb2aCl0w

Svjež EP predstavlja Deksterov rad posljednjih par mjeseci 2020. godine. Za produkciju, mix i master, kao i cover art EP-a zaslužan je Dekster. Spot za pjesmu Kliker je također sam izeditovao a za režiju je zaslužan Faris Pezo. 

Svjež EP ima 5 pjesama, od kojih su 4 sa vokalima a prva, intro, je uvertira u EP. Koncept ovog projekta je da je Dekster osvježenje i da pruža slušateljima nešto novo. Produkcija albuma je neobična kombinacija sintisajzera 80tih pomiješana sa novijim trap/rap zvukom. Inspiracija za ovaj zvuk je upravo taj retrofuturistički stil ne samo audia već i vizuala. Dekster govori kako voli praviti različite kombinacije novog i starog zvuka. Također iako on repa, više sluša ostale žanrove poput retro/synthwave-a, jazza i japanskog city popa. Ako vam trebaju dodatne informacije slobodno reply-ajte na ovaj mejl.

Dekster trenutno ima 21. godinu živi i rođen je u Sarajevu, trenutno je student Psihologije. 

Basheskia & Edward EQ najavljuju zajednički album sa Malbeku

Nakon što su prošle godine u sklopu Street Arts Festival Mostar, a u saradnji s OKC Abrašević, predstavili prvi live session MALBEKU, mostarska umjetnica i Basheskia & Eward EQ najavljuju i zajednički album novom pjesmom i videom Tor. Album će se pojaviti u nadolazećoj godini.

Malbeku je relativno novo ime na bosansko-hercegovačkoj muzičkoj sceni iza kojeg stoji Belma Zvizdić koja je sa nekoliko saradnji i objavljenih singlova uspjela izgraditi svojstven muzički stil okarakterisan glosolalijskim napjevima i jedinstvenim zvukom elektronike i trip hopa.

Znate li kako adekvatno zbrinuti e-otpad?

Zbog štetnih supstanci koje sadrži, e-otpad nije dozvoljeno odlagati zajedno sa ostalim otpadom. Za to su predviđeni ZEOS e-kontejneri, Zeleni namještaj ili Reciklažno dvorište, gdje električni i elektronski otpad mogu odlagati građani, dok pravnim licima ZEOS nudi besplatno  preuzimanje e-otpada na željenoj adresi. Emil Šehić, direktor ZEOS eko-sistema, koje dnevno sakupi oko 7.000 kilograma e-otpada, gdje najveći udio u strukturi imaju veliki kućanski aparati, mali kućanski aparati, rashladni uređaji, TV – monitori, sijalice, kaže nam da “uspostavljeni sistem tokom osam proteklih godina pokazuje kontinuirani rast sakupljene količine e-otpada i firmi koje koriste uslugu besplatnog zbrinjavanja. Također, i građani sve više koriste naše kontejnere za odlaganje e-otpada kao i ostale mogućnosti koje im stoje na raspolaganju.“

Cilj je, dodaje, da se sakupljena količina e-otpada ove vrste svake godine povećava kroz razvoj kolektivne svijesti građana i njihovo aktivno učešće u zaštiti životne sredine, ali i kroz stalni rast broja kompanija koji žele koristiti besplatnu i jednostavnu uslugu. „Čitav proces popunjavanja naloga, putem stranice www.zeos.ba, traje jednu minutu”, ističe Šehić, i dodaje kako u prosjeku godišnje sarađuju sa oko 400 kompanija.

Nakon sakupljanja e-otpada, poštujući ekološke standarde, ZEOS vrši njegovu obradu, preradu i reciklažu.

„Ukoliko se električni otpad ne zbrinjava odgovorno, opasne supstance mogu da zagade tlo, vodu i postanu dio lanca ishrane. Električni otpad je vrlo specifičan prvenstveno zbog hemijskih elemenata koje sadrži. Njegova struktura predstavlja opasnost po zdravlje građana onog trenutka kada se razbije, spali ili neovlašteno počne obrađivati bez stručnog nadzora i opreme. To nije smeće koje se može odložiti bilo gdje, e-otpad je resurs koji može da se reciklira kroz ZEOS-ove kapacitete u našoj državi i svaki komad na deponiji je veliki gubitak za državu i stanovništvo u cjelini”, apeluje Šehić i pojašnjava “Reciklaža nema smisla ukoliko je e-otpad pomiješan sa drugim vrstama otpada koje otežavaju njegovo sortiranje ili obradu. Ali, kada se e-otpad pravilno odloži, sirovine se mogu reciklirati i koristiti u proizvodnji novih proizvoda!”

Kako bi uticali na podizanje svijesti građana, a posebno edukovali mlade, ZEOS provodi projekte ekološke osvještenosti koji podrazumijevaju prikaz pravilnog odlaganja e-otpada, proces reciklaže kao i mjesta za reciklažu.

„S obzirom na to da se navike najlakše usvajaju u periodu odrastanja, djeca i omladina su primarna skupina naših aktivnosti i na taj način stvaramo siguran temelj za budućnost bez otpada“, kaže Šehić i navodi da su unatoč pandemiji realizirali više od 30 takvih aktivnosti, kao i da su partner projekata Eko škole koji obuhvata 40 škola širom FBiH.

Iako se u vrlo izazovnoj 2020. godini zakonska stopa sakupljanja e-otpada povećala za 5%, iz ZEOS eko-sistema ponosno najavljuju kako će i ove, kao i prethodnih godina, zakonski ciljevi biti premašeni.

„Ove godine taj procenat iznosi 35%, a naš uspjeh smatramo ostvarenjem propisanih stopa prerade i reciklaže e-otpada, na čemu smo zahvalni svim učesnicima sistema. Ovo je još jedna potvrda da smo kroz naš dugogodišnji rad izgradili kompaniju koja je pouzdan partner u reciklaži e-otpada“, ističe Šehić i pojašnjava da se navedenazakonska obaveza posmatra kao procenat sakupljenog e-otpada u odnosu na količinu e-opreme koju su na tržište plasirali uvoznici, proizvođači i distributeri.

Prema Statutu koji definiše princip neprofitnog poslovanja, sva dobit ZEOS-a koristi se za razvoj osnovne djelatnosti. Tako su u ovoj godini tri trgovačka centra dobila svoj Zeleni namještaj za male aparate i sijalice, otvoreno je reciklažno dvorište za e-otpad na Otoci u Sarajevu, a građanima Goražda na raspolaganje je stavljen jedan e-kontejner/kontejner za e-otpad.

„Ponosni smo i na uspostavljenu saradnju sa KJKP Rad Sarajevo, kao jednim od ovlaštenih sakupljača, a u 2021. godini, novih 36 uličnih e-kontejnera bit će postavljeno u općine širom FBiH“, najavljuje direktor ZEOS eko-sistema Emil Šehić.

Kraj 2020. godine ZEOS završava provođenjem društveno odgovorne kampanje informisanja šire javnosti „Zelena stanica“, u okviru koje građane poziva da budu ekološki aktivni te da sve predmete kojih se žele riješiti, a radili su na struju ili baterije, uključujući i plinske sijalice, odlože na uređeno reciklažno dvorište za e-otpad u naselju Otoka. Za savjesno odlaganje ZEOS je pripremio i prigodne poklone za građane.

Ja sam imao/la Art house kino u Sarajevu

I want Arthouse cinema in Sarajevo / Ja želim Art house kino u Sarajevu
21.12. 2006 pet studenata i studentica je prikazalo film Fahrenheit 451 u iznajmljenom  kinu Bosna. To je bila prva filmska projekcija koju je organizovao Kriterion Sarajevo. Dok su  radili na pripremama za otvaranje svog kina u Sarajevu kojeg bi u potpunosti vodili studenti i studentice,  putovali su po gradu i organizirali filmske večeri i druge događaje na različitim lokacijama. Vjerna grupa prijatelja Kriteriona je putovala sa njima. Sve dok konačno, 9-tog juna 2011. nisu otvorili vrata vlastitog kina u prostoru bivšeg kina Tesla: Art house kino Kriterion je rođen.
 
I have Arthouse cinema in Sarajevo / Ja imam Art house kino u Sarajevu
Petnaest uposlenih studenata i studentica, 150 posjetilaca i posjetiteljki, tri dana i dvije noći filmskih projekcija, zabave i susreta obilježili su otvorenje Kriteriona u Sarajevu.
 
Kriterion je postao važna lokacija u gradu za mlade ljude, studente i studentice, ljubitelje i ljubiteljice filmova i one koji su tražili prostor koji mogu iznajmiti ili gdje se mogu povezati sa publikom. Kriterion je bio siguran prostor gdje ste mogli biti šta god poželite i gdje je sve moguće. Od gluhog diska do transcedentalne meditacije sa Davidom Lynchem, od stand up komedije do projekcija zaboravljenih filmskih klasika.
 
Kriterion je postojao preko 6,5 godina, 78 mjeseci, 2372 dana, 56940 sati, tokom kojih smo održali preko 1550 događaja i prikazali više od 630 filmskih naslova. Održano je 140 koncerata, blizu 200 party-ja, 65 roštilja, 60 koktela, 95 festivala, 32 pozorišne predstave, 60 izložbi i preko 70 različitih radionica. Više od 80 mladih ljudi je staklo svoje prvo radno iskustvo baš u Kriterionu.

Iza kulisa, studenti i studentice su brzo učili kako voditi posao. Veliki prostor na Obali Kulina bana 2 je trebao biti popunjen i kirija je morala biti plaćena. Koliko piva moramo prodati da bi mogli organizovati svoje događaje? Koliko možemo naplatiti najam prostora? Osmišljavali su filmske večeri, koncerte, tematske filmske sedmice, vodili računa o finansijama i komunikaciji sa publikom, tragali za partnerima i radili u administraciji . Studenti i studentice su vrijedno radili i iskusili težak put do znanja.
 
I had arthouse cinema in Sarajevo / Ja sam imao/la Art house kino u Sarajevu
Nakon skoro 7 godina ispunjenih radom, kulturom i ljubavlju za Kriterionom, ali takođe i žučnim raspravama, isprobavanjima novih strategija i potragama za novim prilikama, u decembru 2018. godine Kriterion je morao zatvoriti svoja vrata. Kombinacija teške ekonomske situacije i nedostatka osnovnog finansiranja je jednostavno bila previše.
 
Sa velikom tugom vas moramo obavijestiti da je gotovo dvije godine nakon zatvaranja Kriterion zvanično završio proces stečaja i neće ponovno otvoriti svoja vrata. Ovo je kraj jedne ere ali Kriterion će uvijek ostati u našim srcima.
Kriterion su činili ljudi, njegovi osnivači i osnivačice, svi studenti i studentice koji su radili tu, oni i one koji su podržavali Kriterion savjetima i srcima, svaka osoba koja je popila kafu, organizirala događaj, zasvirala na gitari, vježbala jogu, pogledala film, oduševila na plesnom podiju ili popila koje pivo previše.
 
Kriterion ste činili vi, i želimo vam zahvaliti na svim predivnim trenutcima koje smo dijelili u našem art house kinu.

Novi singl ‘Blizu’- Muhameda Trnke

Muhamed Muki Trnka, gitarista nekadašnjeg benda Erogene zone, ali i DJ-a pod pseudonimom Genetic Grooves Guru, sada se ipak odlučio predstaviti publici pod svojim imenom i novom pjesmom “Blizu”.

“Pjesmu sam snimio prošle godine i namjera je bila da ona izađe u sklopu albuma koji je bio najavljen i bile su pripremljene promotivne aktivnosti kao i svirke za proljeće ove godine, međutim sve se to moralo prolongirati zbog poznatih razloga. U međuvremenu mnogo sam boravio u studiju, radio nove stvari i nagomilalo se mnogo toga. Osjetio sam da nešto moram da izbacim vani”.

Kako kaže Trnka, nova pjesma “Blizu” dolazi pred kraj 2020. godine koja je bila ispunjena potpuno suprotnim porukama u odnosu na njegovu pjesmu, kao što su držanje distance, izbjegavanje druženja, okupljanja…

“I ako su bile sasvim neke druge pjesme planirane kao prethodnica i singlovi prije svega, “Blizu” se sama nametnula  da baš ona bude ta koja će završiti ovu 2020 godinu iz nekih svojih razloga. Da li zbog naziva, ko to zna, ja sam samo pratio njenu energiju i doveo je do kraja. I evo nas sada to – ona i ja.”

Pjesmu “Blizu” je napisao sam Trnka, dok mu se u videospotu pridružuje kćerka Emi Trnka, inače talentovana bh. umjetnica koja također piše svoje pjesme.

Iranska predstava „Stan“ na youtube kanalu festivala MESS

Hronološka pripovijest o životu u arhitekturi i sjećanjima na arhitekturu koja obitava u tijelu, tema je predstave „Stan“ iranskog autora Keyvana Sarreshteha koja će u okviru zvaničnog programa 60. Internacionalnog teatarskog festivala MESS biti prikazana online u ponedjeljak, 21. decembra sa početkom u 20 sati. Predstavu „Stan“ na male ekrane donosi donosi Visa, generalni sponzor festivala.

Stan je predstava o sjećanju i mašti. O mojim sjećanjima i mašti publike. To je priča o dječaku i mnogobrojnim stanovima u kojima je živio. Dječak je izvođač, reditelj i autor ove drame, a ona je priča o njegovom životu. Stan je pokušaj da prikažem svoj život, onako kako sam ga živio, u različitim stanovima i u različitim susjedstvima“, istakao je autor predstave Keyvan Sarreshteh.

U predstavi nema slika, video zapisa pa čak ni predmeta. Na sceni je samo izvođač, kanta vode i spužva. On skicira raspored svakog stana po sjećanju i pripovijeda uspomene koje su asocijacija na svaki ugao svake od soba, a te sobe i njihov namještaj evociraju različite uspomene.

Što više Sarreshteh izlaže raspored trpezarijskog stola, kreveta na sprat ili „čučavca“, to nam se sablasnijim čine stvarne životne prilike. Ovdje bi se moglo govoriti o jednom palimpsestu, o opetovanom pisanju po istom tekstu. Ono što drži njegove pojedinačne slojeve prisutnim je sjećanje“, napisao je u svojoj kritici novinar poznate austrijske dnevne novine Der Standard, Ronald Pohl.

Keyvan Sarreshteh je pisac, izvođač i teatarski stvaralac rođen 1987. godine u Teheranu. 2013. godine diplomirao je lutkarstvo na Univerzitetu u Teheranu. Preveo je nekoliko knjiga i desetine članaka o dokumentarnom teatru, a trenutno završava magisterij iz oblasti dramske književnosti. Vlastiti životopis, uspomene, priče iz vlastitog života i odnosi moći (kako inerpersonalne tako i političke) su aspekti koji mu služe kao inspiracija u umjetničkom stvaralaštvu. „Stan“, njegovo prvo djelo, izvedeno je u mnogim teatrima u Iranu, a svoju međunarodnu premijeru imao je na festivalu Wiener Festwochen 2019. godine.

Više informacija o predstojećem 60. festivalu MESS dostupno je na www.mess.ba