Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Trening za građane/ke novinare/ke pod nazivom „Kako izvještavati o okolišu?“ održan je u online formatu 20. i 21. januara, okupivši više od 20 aktivista i aktivistkinja za zaštitu okoliša. Trening je održan u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji provodi Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske.
Treningu su prisustvovali članovi i članice organizacija civilnog društva, poput REIC-a iz Sarajeva, UG „Nešto Više“ iz Mostara ili UG LIR Evolucija iz Banjaluke, ali i samostalnih aktivista i aktivistkinja zainteresovanih za zaštitu okoliša. Učesnici/e su imali priliku proširiti i ojačati svoja znanja i vještine predstavljanja informacija, zaključaka i preporuka javnosti. Trening je poslužio i kao svojevrsna prilika građanima i građankama da iznesu okolišne probleme sa kojima se suočavaju u svojim sredinama, a zajedno sa edukatorima/icama pronalazili su najefikasnije načine na koje ih mogu predstaviti javnosti.
Trening je vodila novinarka N1 Televizije Tina Jelin Dizdar koja je održala predavanja o osnovama novinarstva i razlici između građanskog i profesionalnog novinarstva, te vodila vježbu na kojoj su učesnici/e pisali vijesti na teme iz oblasti okoliša po vlastitom izboru te diskutovali o njima. Osim Jelin Dizdar, svoje iskustvo izvještavanja o okolišnim temama podijelio je novinar RTV FBiH Sanel Kajan, službenica za komunikacije u World Wildlife Fundu Adria Milena Dragović govorila je o PR-u i odnosu sa medijima, dok je direktorica Radio Sarajeva Suada Peštek održala predavanje na temu društvenih mreža i novih medija u svrhu promocije okolišnih tema.
Trening „Kako izvještavati o okolištu?“ jedna je u nizu edukacija u cilju povećanja medijske pokrivenosti okolišnih tema koje se organizuju u okviru projekta „Misli o prirodi!“. Prošle godine održan je trening za novinare i novinarke na temu zaštite okoliša, a trenutno je u toku serija predavanja na istu temu za studente i studentice novinarstva.
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH poziva nadležne institucije da se oglase i postupe povodom informacija koje su tokom jučerašnjeg dana objavljene anonimno na Facebook stranici “Nisam tražila”, od strane žena koje su doživjele seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, te o njemu progovorile. Tražimo od ovih institucija da hitno saopšte javnosti koje će mjere poduzeti povodom uznemiravajućih informacija o masovnom zlostavljanju i uznemiravanju više desetina žena iz BiH.
Podsjećamo da je spolni odnošaj zloupotrebom položaja krivično djelo, a naročito otežavajuća okolnost je činjenje istog unutar obrazovnih ustanova. Kredibilne javne informacije o kontinuiranim pokušajima izvršenja krivičnog djela, od kojih nekih i nad maloljetnim osobama, više su nego dovoljan razlog da nadležna policijska tijela i pravosudne institucije pokrenu istragu unutar ustanova čiji su uposlenici izvršili ili pokušali izvršiti takvo djelo.
Na spomenuta svjedočanstva već je saopštenjem reagirala Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, te se nadamo da će ovaj prvi korak u prihvatanju odgovornosti za dosadašnje propuštanje da se studenti/ce zaštite od seksualnog nasilja poslužiti kao primjer i drugim ustanovama. Pozivamo sve ustanove i institucije u kojima je vršeno seksualno nasilje, da pruže podršku ženama i djevojkama koje su preživjele seksualno nasilje, da imenuju zlostavljače, sarađuju sa policijskim i pravosudnim institucijama, te uvedu propise i mehanizme kojima će se ovakvo ponašanje sprječavati i sankcionisati u okviru samih ustanova. Kulturi šutnje i prećutnog odobravanja seksualnog i drugog nasilja ne smije biti mjesta u bilo kojoj instituciji, te pozivamo ustanove i institucije da hitno adresiraju i mijenjaju ove prakse i preventivno djeluju radi sprečavanja seksualnog nasilja.
Očekujemo da se u ove procese uključe i postojeći mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i osiguravanje rodne ravnopravnosti u BiH: Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri – kako bi osigurali da se oni vode uz poštovanje najviših standarda zaštite svjedokinja, koje moraju imati punu i nedvosmislenu podršku i zaštitu nadležnih institucija i ustanova, civilnog sektora i društva.
Inicijativa daje punu podršku svim ženama koje su progovorile o seksualnom nasilju kojem su bile izložene. Procesuiranje i kažnjavanje krivičnih djela nije i ne smije biti odgovornost žrtava, naročito kada se radi o seksualnom nasilju, čije prijavljivanje često dovodi do sekundarne viktimizacije i do novog zlostavljanja. Osobe koje su preživjele zlostavljanje i uznemiravanje često nemaju podršku zajednice kada se odluče prijaviti takva krivična djela i trpe pritiske okoline kada to urade, što, zajedno sa neadekvatnim tretmanom od strane institucija, dovodi do faktičke nekažnjivosti seksualnog nasilja u našem društvu.
Stoga je od ključnog značaja da istražni organi i pravosudne institucije hitno i odlučno reagiraju na informacije koje su jučer iznijete, makar i anonimno; da pokažu spremnost i jasnu opredijeljenost da zaštite od nasilja žene i djevojčice i kazne zlostavljače, te da pošalju jasnu poruku da se nasilje nad ženama i djevojčicama više neće tolerisati u bh. društvu.
Bosna i Hercegovina na svom evropskom putu treba i mora primjenjivati najviše standarde zaštite ljudskih prava, te se ugledati na propise i prakse zemalja članica EU. Nova strategija rodne ravnopravnosti EU navodi da će EU i njene članice poduzeti sve neophodne mjere za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, posebno seksualnog nasilja, te pružiti podršku preživjelima ovog nasilja, i sankcionisati počinitelje. Prvi korak za BiH, njene entitete i Brčko distrikt u cilju osiguravanja adekvatnog suzbijanju seksualnog nasilja svakako je usklađivanje krivičnog zakonodavstva s Istanbulskom konvencijom, usvajanje pratećih podzakonskih akata, edukacija državnih, pravosudnih i policijskih službenika/ca i uspostavljanje funkcionalnog institucionalnog psiho-socijalnog sistema podrške preživjelima seksualnog nasilja.
VEČE MUZIKE ZA KLAVIR, ČEMBALO, GUDAČKI KVINTET I KVINTET HARMONIKA
(koncert s pozivom uz ograničeno prisustvo publike uzrokovano pandemijom cov – 19)
Srijeda, 20. I. 2021, Koncertna dvorana „Cvjetko Rihtman“, 19 sati
U srijedu 20. I. 2021. u 19 sati u koncertnoj sali „Cvjetko Rihtman“ (Sala Srednje muzičke škole Sarajevo)bit će održan četvrti po redu cjelovečernji koncert novih djela Ivana Čavlovića sa sljedećim programom i izvođačima:
1. Koncert br. 3 za klavir i gudački kvintet. (26. I–13. II. 2020), 12 min.
Čavlovića javnost poznaje više kao vodećeg bih. muzikologa, a kako njegov kompozitorski opus raste, i njegova djela postaju sve prisutnija u javnim prostorima bih. kulture. O koncertu sam autor kaže: Još jednom, kao i uvijek, sva djela su nastala nekom umjetničkom nakanom. Koncert br. 3 za klavir i gudački kvintet je nastavak kompozitorskog bavljenja zvukom klavira u gudačkom okruženju. Taj je zvuk opčinjavajući za kompozitora, ali i za publiku. Dokazano je već bezbroj puta!? Pet studija za klavir je jedna od zbirki malih komada za klavir, sa stalnom intencijom da ih bude što više i različitog karaktera, jednom su to studije, drugi put preludiji i fuga, treći put stilske vježbe, onda i koncerti i drugi instrumentalni sastavi u kojima klavir ima istaknutu ulogu. Studije nisu posvećene kompozitorskim ili izvođačkim problemima, već naprosto su opšti naziv za nešto što nema imena. Četiri esejaSmjeh. Iščekivanje. Igra. Veseli dolazak za kvintet harmonika uistinu su esejistička muzika koja nastoji povezati zvuk i misao pisane riječi. Kada nešto hoću reći, a nedefinisano šta, onda upotrijebim riječ esej, ovaj put za kvintet harmonika aMAS, drugi put za hor flauta ili neki drugi sastav. Sonata za klavir br. 3. Odsutnost. Nemir. Nostalgija. Povratak je treća od njih šest, a posvećena je pijanističkoj umjetnosti Bartolomeja Stankovića. U Sonati ima nešto od zvuka i mirisa Bartolomejevog putovanja, kojeg Bartolomej izvodi u svom redovnom koncertnom repertoaru. Koncert za čembalo i gudački kvintet je s prešutnom posvetom Mironu Konjeviću, jedinom od bosanskohercegovačkih čembalista. Istog trenutka kada sam saznao da je kupio čambalo, počeo sam razmišljati kako mu pomoći. Ova kompozicija je rezultat moje nakane.
Ovo je četvrti autorski koncert, nazvan Koncert op. 4, s imenovanjem instrumenata kojima je program posvećen (klavir, čembalo, gudački kvintet, kvintet harmonika) u organizaciji moje „Fondacije Čavlović“. Jadikovki oko ovog koncerta neće biti, jer su svi problemi vezani za stvaranje programa i organiziranje izvedbe vezani za jedan koji stoji na ramenima nas koji hoće svijet ispuniti zvukom. To je ona nedefinisana i neimenovana borba čovjeka i prirode opredmećena u pandemiji virusa covida, corone, korolje, kako je ko zove, s brojem 19. Pandemija traje skoro godinu dana a evo nemamo nikakva saznanja kada bi mogla prestati. Možda kada se pelcujemo! Posljedica pandemije je prisustvo minimalnog, odnosno od vlasti dozvoljenog broja slušatelja. O, jada i nesreće!? Da li smo mogli zamisliti da će neko, bilo ko i u bilo koje svrhe, ograničavati broj slušatelja za živi događaj koji bez slušatelja ne postoji. On-line verzija susreta slušatelja s muzikom je surogat! Ovaj koncert je doprinos borbi protiv bezumlja virusne prirode i nesnalaženja čovjeka u izuzetnim situacijama.
Ivan Čavlović (Sanski Most, 1949). Profesor je emeritus Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. Jedan je od osnivača i pokretača Muzikološkog društva FBiH, časopisa Muzika, Institituta za muzikologiju i Centra za muzičku edukaciju Muzičke akademije, festivala Majske muzičke svečanosti, Sarajevo Chamber Music Festivala, stručnih i edukativnih projekata. Djelovao je kao član mnogih organa i tijela Muzičke akademije i Univerziteta u Sarajevu. Muzikom se počeo baviti od rane mladosti, a nakon završene Gimnazije, diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Puli i Muzičkoj akademiji u Sarajevu na kojoj je i magistrirao i doktorirao. Počeo je komponovati vrlo rano, ali tek u prvoj deceniji 21. stoljeća njegov kompozitorski rad postaje ozbiljan i s relevantnim umjetničkim rezultatima. Dosada je napisao 8 knjiga, 3 monografske brošure i preko 200 stručnih i naučnih radova, komponovao je 56 kompozicija različitih namjena i izvođačkih sastava, od solo instrumenta do opere atrakcija, napisao je nekoliko kratkih priča i dvije novelle. Kao nastavnik na Muzičkoj akademiji odgojio je brojne diplomante i magistrante i doktoranate, 5 asistenata i 4 docentice.
Radio je kao nastavnik muzičkog odgoja u Osnovnoj školi u Starom Majdanu kod Sanskog Mosta (1972–1973), nastavnik gitare u Osnovnoj muzičkoj školi u Vogošći (1976–1978), a od 1978 do 2010. prolazi sva akademska zvanja na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
Dobitnik je nagrade „Vlado Milošević” AMUS-a za muzikološki rad (2017).
Izvođači su eminentni akademski muzičari s kojima je Čavlović već sarađivao.
Sonja Radojković klavir. Osnovne studije klavira završila na FMU u Beogradu s nepunih 19 godina. Magistrirala iz iste oblasti u Beogradu na FMU i na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi s 22 godine. Koncertna pijanistica i profesorica na FMU u Beogradu, Muzičkoj akademiji u Sarajevu i Muzičkoj akademiji u Istočnom Sarajevu. Bila je gostujući profesor na osnovnim, master i doktorskim studijama na univerzitetima muzike na Yong Siew Toh Konzervatorijum (Singapur), na Manitoga University (Winnipeg, Canada), na konzervatorijumima u Dunedinu i Wellingtonu (Novi Zeland) i na Kanskom konzervatorijumu (Francuska). Osnivačica je i umjetnička direktorica ljetnjeg festivala na Hvaru (Hrvatska). Pored standardnog klavirskog repertoara, rado svira i savremenu muziku za klavir domaćih autora. Snimila je nekoliko kompakt diskova. Njena intenzivna međunarodna karijera popraćena je najboljim muzičkim kritikama.
Gudački kvintet je ad hoc formirana gudačka grupa bez stalnog djelovanja. Za priliku ovog koncerta, kvintet čine Tamara Arsovski violina I, Alma Dizdar violina II, Tatjana Romanić viola, dr. Belma Alić violončelo, Fahrudin Stroil kontrabas.
Bartolomej Stanković klavir. Magistrirao klavir u klasi prof. Pavice Gvozdić na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (2011), te nastavio postdiplomski studij na pijanističkoj akademiji “Steinway” u Veroni u klasi Federica Gianella, kod kojega je 2012. uspješno završio pijanistički master studij. Radi kao docent na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Dobitnik je brojnih pijanističkih priznanja i nagrada. Njegova specijalnost je izvođenje klavirske muzike bosanskohercegovačkih autora, koju je snimio na dva kompakt diska.
Kvintet harmonika aMAS. Djeluje od 2015, a sastavljen je od najboljih studenata Odsjeka za harmoniku Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. Dosada je osvojio nekoliko nagrada na domaćim i svjetskim takmičenjima. Kontinuirano djeluje na koncertima Muzičke akademije, ali i samostalno u organizaciji drugih institucija. Trenutni sastav Kvinteta harmonika aMAS je: Azmir Halilović prva harmonika, Asmir Hamzić druga harmonika, Iris Granulo treća harmonika, Safet Tahirović črtvrta harmonika i Mihael Baskarad bas harmonika.
Miron Konjević čembalo.Diplomirao (2016) i magistrirao (2018) na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u klasi prof. Svetlane Chlaidze. Diplomirao (2012) i magistrirao (2014) kompoziciju u klasi prof. Asima Horozića. Student je bachelor studija za čembalo na Konzervatoriju Tartini u Trstu u klasi prof. Paole Erdas. Jedan je od mladih muzičkih poslenika koji daje znatan doprinos našoj praksi umjetničke muzike.
Realizaciju koncerta je podržalo Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevio i Amus,a prijatelji koncerta su Muzička akademija UNSA i Srednja muzička škola Sarajevo.
Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu u programu Koncertne sezone 2020/2021. u januaru predstavlja duo 2B koji čine dvije iskusne interpretatorke umjetničke muzike – violončelisticu Belmu Alić i akordeonisticu Belmu Šarančić. Na koncertu održanom u Bosanskom kulturnom centaru u Sarajevu je u utorak, 05.01. duo 2B sarajevskoj publici predstavio se pomno izabranim djelima iz recentne literature napisane za ovaj nesvakidašnji spoj instrumenata. Višegodišnja saradnja dvije umjetnice kroz duo 2B ovaj put je rezultirala izborom repertoara koji se bavi propitivanjem aspekata istočnjačke i zapadnjačke duhovne tradicije u djelima S. Gubaiduline, Y. Takahashija, N. Osborna i T. Hosakawa.
ADRIA MUZZIK VIDEO AWARDS 2020. – Festival kratkog muzičkog filma je muzičko-filmska manifestacija koja želi da prezentira i podstakne razvoj muzičke industrije i filmske & video produkcije u regionu.
Festival AMVA 2020. vrednuje ostvarenja u muzičkoj filmskoj & video produkciji kroz muzičku žanrovsku selekciju ( pop & rok i srodni moderni muzički žanrovi ) i filmsko-videografske strukovne nagrade.
On line TV festival “Adria Muzzik Video Awards 2020” predstaviće produkciju kratkih muzičkih filmova objavljenih u periodu od 1.januara 2018. – do 31. decembra 2020.
Radovi se mogu prijaviti do 31.januara 2021. godine.
Selekcioni žiri će objaviti liste nominovanih spotova 15. februara 2021 a gledaoci će moći da
glasaju za najbolje u 14 kategorija do 28. februara 2021.
Gledaoci tv kanala Muzzik, RTS 3, CMC i drugih televizija iz regiona koje su partneri projekta će moći da se u posebnim emsijama upoznaju i podsete ostvarenja izvanredne regionalne video produkcije. Na sajtu www.muzzik.tv moći će glasaju za nominovane radove a preko Android (smart) tv aplikacije MUZZIK TV i prate specijalni festivalski tv kanal Adria Muzzik Video Awards.
Propozicije
Pravo prijave za selekciju/učešće na Festivalu imaju MUZIČKI TV SPOTOVI publikovani od 1.1.2018. do 31.12.2020. godine iz AlpeDunavAdria regiona ( Srbija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Makedonija, Bugarska ). Pravo prijavljivanja imaju: produkcije, samostalni autori, muzičke grupe, izdavači, televizije.
Selekcioni regionalni žiri bira po deset nominovanih spotova u kategoriji.
Za nominovane spotove, nakon objavlivanja sekletovanih, glasaju gledaoci regionalnih muzičkih televizija na stranici AdriaMuzzikVideoAwards2020 portala www.muzzik.tv.
Nagrade u kategorijama: Najbolji video, Video novog izvodjača, Rock video, Hip hop video, Electro Dance Music video, Pop video, Indie video, Fusion (World,Etno,Jazz) video se dodeljuju izvodjačima.
Nagrade u kategorijama: najbolja režija i art direkcija, kamera, montaža i postprodukcija, koreografija i art direkcija s dodeljuju autorima spotovima.
Svjetske premijere nezaboravnih setova tehno heroina Nine Kraviz i Amelie Lens sa zatvaranja Dance Arene 2018 i 2019. godine, te VR zabava u saradnji sa jednim od vodećih njemačkih klubova Bootshaus uz nastup house DJ dua andhim dio su ekskluzivnog programa finala prazničnog specijala “EXIT TO 2021”. Nakonšto su u okviru ovog programa 31. decembra emitovani neki od najboljih nastupa u historiji glavne bine festivala uz The Cure, The Prodigy, David Guetin specijalni ponoćni set i mnoge druge, vrijeme je da se publici širom svijeta premijerno predstave svjetske ekskluzive sa mts Dance Arene.Tako će u četvrtak 14. i petak 15. januara na Exitovim Facebook i Youtube kanalima biti emitovani nikada objavljeni legendarni nastupi kojima su dvije neprikosnovene ikone Exitove najveće elektronske bine zatvorile Dance Arenu 2018. i 2019. godine. U subotu 16. januara publika će imati priliku da iskusi inovativnu novu formu VR zabavu u kojoj EXIT u saradnji sa klubom Bootshaus i inovativnom platformom Sansar, donose virtuelni živi nastup house majstora andhim.
NINA KRAVIZ – Četvrtak, 14. januar, 20:21
Nakon što je godinu dana ranije zatvorila festival te doprinijela tome da EXIT za svoje izdanje iz 2017. godine dobije titulu najboljeg europskog festivala, Nina Kraviz u julu 2018. vratila se svojoj drugoj kući i još jednom dobila čast završnog seta. Tog ljetnjeg jutra, prepun rov Dance Arene disao je kao jedno u višesatnom setu na čijem kraju su je, u atmosferi koja je do tada viđana samo na velikim rok svirkama, ovacijama uzvikivajući njeno ime, pozvali na bis koji je Nina obilježila kultnom trakom „Ghetto Kraviz“. Snimak ovog izuzetnog nastupa po prvi put će javno biti prikazan u četvrtak, 14. januara u 20:21 i najaviti njen novi dolazak na Petrovaradinsku tvrđavu za veliku proslavu 20. rođendana EXIT festivala.
AMELIE LENS – Petak, 15. januar, 20:21
Nastup Amelie Lens na Dance Areni 2019. godine ostao je pored izuzetnog seta, upamćen i po tome kada je ova tehno diva, inspirisana zajedničkom historijom grupe The Prodigy i Exita, na samom kraju pustila pjesmu “Firestarter”, u čast preminulog pjevača grupe, Keitha Flinta, što je izazvalo oduševljenje prisutne publike. Zanimljivo je da je ovo ujedno i posljednja pjesma koja je do danas puštena u okviru EXIT festivala. Svjetska premijera strima biće emitovana u petak, 15. januara sa početkom u 20:21.
EXIT x Bootshaus pres. Andhim – Subota, 16. januar, 18:00
Vodeći njemački klub Bootshaus na DJ mag listipokrenuo je nedavno svoje virtuelno izdanje, a ovom prilikom će sa EXIT festivalom biti domaćin nastupa njemačkog DJ dvojca andhim. U subotu, 16. januara u 18:00, najnoviji šou povešće ljubitelje kvalitetnog house zvuka u virtuelni klub Bootshaus u okviru inovativne aplikacije Sansar. Gosti širom svijeta moći će da uđu u prostor, prilagode svoje lične avatare i prepuste se, ne samo nastupu glavnih zvijezda, nego i druženju sa drugim posjetiocima, pa čak i u uživanju u pićima u baru. Glavne klupske prostorije tačno su replicirane u virtuelnom okruženju, a publika može očekivati istu atmosferu po kojoj je Bootshaus poznat. Virtuelna zabava iz Bootshausa biće besplatna i moći će da se prati pomoću VR naočara na Sansarovoj platformi na ličnim računarima, na svim uređajima koji koriste Sansarovu aplikaciju, na Twitch kanalu Bootshausa te na sajtu EXIT festivala.
Velika proslava 20. godišnjice EXIT festivala održaće se od 8. do 11. jula 2021. na Petrovaradinskoj tvrđavi, a svoje nastupe već su potvrdila neka od najvećih svjetskih i regionalnih imena kao što su David Guetta, DJ Snake, Tyga, Eric Prydz b2b Four Tet, Paul Kalkbrenner, Nina Kraviz, Boris Brejcha, Sheck Wes, Solomun, Sepultura, Metronomy, Dax J, Kobosil, Denis Sulta, Honey Dijon, Laibach, Juliana Huxtable, Francois X, 999999999 live, Onyvaa, Monosaccharide, Bokee, VTSS, SPFDJ, Marko Nastić, After Affair, Kristijan Molnar, Bokee, Coeus, Goblini, Ilija Djoković, Lag, Insolate, Layzie, Massimo, Reblok, Runy, Space Motion i Thundermother.
Jedan od najreferentnijih svjetskih magazina posvećenih jazz stvaralaštvu, JazzTimes, 01. januara, 2021. godine na svojoj stranici je predstavio novi album bh jazz ambasadora Sinana Alimanovića. Riječ je o albumu “Lejla” – Sinan Alimanović International Banda, koji je u septembru, u New Yorku, objavila izdavačka kuća Miles High Records.
Magazin JazzTimes osnovan je 1970. godine, sa sjedištem u Washingtonu. Posljednjih pedeset godina JazzTimes spada u najčitanijie i relevantnije medije koji prate najznačajnija svjetska ostvarenja iz oblasti ovog pravca savremene umjetničke muzike.
Album Sinan Alimanović International Band – “Lejla” (2020.) objavljen je u rubrici “New Jazz Now”. Uz informacije o albumu, čitatelji mogu, također, besplatno preuzeti mp3 kompozicije “Sejdefa”, te pročitati dijelove iz Alimanovićeve bogate, muzičke biografije.
Inače, novi album Sinan Alimanović International Band – “Lejla”, doživio je svoju, svjetsku, radijsku premijeru na Javnom radijskom servisu Kalifornijskog državnog univerziteta, CapRadio, sa sjedištem u Sacramentu, na američki praznik Dan zahvalnosti. Muzički urednici CapRadia koji je inače član NPR-a (National Public Radio), a među njegovim partnerima je i BBC, uvrstio je naslovnu kompoziciju “Lejla” novog albuma Sinan Alimanović International Banda, na listu “Excellence In Jazz”, a na kojoj su se našli neki od najvećih umjetnika jazza svih vremena, kao što su: Miles Davis, Dave Brubeck, McCoy Tyner, Red Garland, Sten Getz, te savremenici kao što je Diana Krall. Kompozicije sa albuma “Lejla” do sad su već pet puta pronašle svoje mjesto na listi “Excellence In Jazz” (CapRadio), rame uz rame sa najznačajnijim savremenim jazz muzičarima.
Na prelazu godina koje obilježavaju kvarat stoljeća od pada Srebrenice i okončanja opsade Sarajeva, rad “Zaborav ubija.” sarajevskog umjetnika Andreja Ðerkovića pod komisarijatom argentinskog umjetnika Sergio Godoy Di Renzo, postavljen je u megalopolisu São Paulo (Brazil).
U nedostatku racionalnih razmišljanja o našoj prošlosti ni nakon dvadeset i pet godina, rad “Zaborav ubija.” iz 2005.godine je reakcija na agresivnu kampanju protiv pušenja (koja je u nekim zemljama propisana zakonskom regulativom), u vremenu kada riječ smrt postaje jedna od sasvim uobičajenih riječi iz novinarskog vokabulara. Na kutiji cigareta kultne sarajevske Drine umjesto standardne tekstualne oznake “Pušenje ubija.“ (koja je u BiH uvedena tek 2011.godine) nalazi se Ðerkovićeva naznaka “Zaborav ubija.”. Rad koji je urađen u suradnji sa Fabrikom Duvana Sarajevo, potpisan je od strane autora i udruge “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, te numerisan od 001 do 800. Ovaj rad je posvećen onima koji misle, da pušenje ubija više no ljudska um, a i nama koji mislimo da oni tako ne misle.
“I kao svjedoci želimo svjedočiti o tom vremenu. Ili možda zaboraviti da smo preživjeli. I da neki nisu preživjeli. Andrej Đerković nam, međutim, ovdje svojom kutijom bijele “Drine” kaže da zaborav ubija. I one čija su imena ovdje ispisana. I one koji misle da ih to što ne čitaju štiti od mogućnosti da budu pročitani. Pa makar za zaboravom čeznuli kao za cigaretom. Ako mislite da to nije umjetnost nego samo nezgodna dosjetka, pokušajte zaboraviti. Umjetnost nas u svojim začudnijim oblicima katkad uspijeva izbaciti iz našeg uobičajenog načina viđenja ili čitanja stvarnosti“.
Iz govora Predraga Lucića na otvorenju izložbe „8372 Nisu došli“ u splitskoj Palači Milesi, objavljenog u Feral Tribune 16.januara 2008. Rad je premijerno prikazan u Sarajevu u okviru zvaničnog obilježavanja desetogodišnjice pada Srebrenice, te istog dana u Londonu, a poslije i u Amsterdamu, Zagrebu, Ženevi, Antverpenu, Marseju, Barceloni, Dubrovniku, Banja Luci, Mostaru, Podgorici, Puli, Ljubljani, Skopju, Splitu i Beogradu.
Rad je također 2007.godine, predstavljen u sklopu izložbe „8732 Nisu došli“ (Anur Hadžiomerspahić, Ajna Zlatar, Tarik Samarah, Andrej Đerković, Šejla Kamerić) koja je dobila “Nagradu Ivo Kalina” za najbolju likovnu izložbu na polju suvremene umjetnosti održanu tokom godine u galerijskim i javnim prostorima grada Rijeke. Na poziv ugledne
historičarke umjetnosti i kustosice Bojane Pejić, rad je 2008.godine selektovan za 49. Oktobarski Salon u Beogradu. U povodu veoma značajne kolektivne postavke istaknutih bosanskohercegovačkih umjetnika “Memory Lane” koju je u junu 2014.godine u pariškoj “Galerie du jour – agnés b.”, postavio likovni kritičar i galerista Pierre Courtin, Andrej Ðerković i “Galerie du jour – agnés b.” su zajedno publikovali limitiranu ediciju od 300 primjeraka Ðerkovićevog rada “Zaborav ubija.”.
Nakon Pariza, rad je u julu 2014., bio izložen u Istanbulu (Turska) i Ateni (Grčka). U oktobru iste godine “Zaborav ubija.” predstavljen je u okviru “Verão Azul” u Lagosu (Portugal), čije je izdanje za 2014. dobilo ime po djelu, a u decembru je izloženo u središnjoj ulici Hamri u Bejrutu (Libanon). Na dvadesetu obljetnicu pada Srebrenice 2015.godine, djelo je bilo izloženo u Vaduzu (Kneževina Lihtenštajn) i Vasastaden u Göteborgu (Švedska), te je okviru obilježavanja obljetnice srebreničke tragedije, sarajevska galerija Duplex 100m2 u suradnji sa autorom, postavila ovaj rad na fasadu galerije. U januaru 2017., rad je pod komisarijatom Nicolas Vuadensa predstavljen na Universidad de la República u Montevideu (Urugvaj).
U sklopu retrospektivne izložbe “A Visual Protest – The Art of Banksy” 2019.godine u Museo delle Culture (MUDEC) u Milanu, u suradnji sa Gradskim Odjelom za Kulturu Milana kao dio kampanje javnog angažmana koja održava koherentnost s Banksyjevom poetikom i izvan muzeja, Ðerkovićev rad “Zaborav ubija.” postavljen je na nekoliko lokacija u kvartu Zona Tortona koji okružuje sami Museo delle Culture (MUDEC).“Zaborav ubija.” nalazi u kolekcijama MACBA Museu d'Art Contemporani de Barcelona (Barcelona), Muzej Nevinosti (Istanbul), Museum für Kunst und Gewerbe (Hamburg), Musée d'Art moderne et contemporain (MAMCO) Genève i Kolekcija Oktobarskog salona (Beograd).
Andrej Đerković je rođen 1971.godine u Sarajevu, gdje je završio Školu Primijenjenih umjetnosti. Član je Udruženja Likovnih umjetnika primjenjene umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBIH) od 2002. Jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Izlagao je na mnogim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu, te mu se radovi nalaze u uglednim muzejskim institucijama širom svijeta. Surađivao sa Benetton, agnès b. i Swatch. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa ̋The Certificate of Appreciation ̋ Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Živi u Ženevi i Sarajevu.
Izložba slika “Izum samoće” Osmana Arslanagića u okviru projekta “Umjetnost u izlogu 2021” će biti otvorena u Galeriji ULUPUBIH, na adresi Koševo br 7, od 06.01. do 13.01.2021. godine. Zvaničnog otvorenja neće biti zbog epidemiološke situacije.
Osman Arslanagić kombinovanjem klasičnog slikarstva I asamblaža, naplavine i odbačene stvari dovodi u prepoznatljiv asocijativan oblik i formu u slici gdje prepoznajemo ostrva, čemprese, mediteranski pejzaž… objedinjen prepoznatljivim autorskim rukopisom u kojem primjećujemo, kako iz naslova tako i iz samih radova odgovor na ukupnu situaciju u kojoj se nalazimo i samoću kao kolektivnu nužnost koja nam traje mjesecima. Sam naslov „posuđen“ je iz romana Paula Austera za koji je svojevremeno Osman Arslanagić radio naslovnicu.
Osman Arslanagić je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Profesionalni je scenograf koji u svojoj biografiji ima šest igranih filmova, preko 200 teatarskih predstava, brojne televizijske serije i emisije. Kao scenograf je radio u Holandiji, Francuskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori… Redovni je profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu na predmetu Scenografija, kostim i maska i profesor Scenskog oblikovanja na Akademiji za scenografiju u Osijeku (Hrvatska). Dobitnik je 25 međunarodnih i domaćih nagrada za svoj rad i njemu najbitnije dvije godišnje nagrade Collegiuma Artisticuma. Kao slikar samostalno je izlagao u Študgartu, Londonu,Trebinju, Utrehtu, Amsterdamu i Sarajevu…
Građani Bosne i Hercegovine (BiH) svaki mjesec uz račun za struju plaćaju i naknadu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Za šest godina uplatili su najmanje 207 miliona maraka koje su entitetske vlasti podijelile uglavnom privatnim firmama kao podsticaj za proizvodnju tzv. čiste struje. Ove firme su vlasnice 525 malih hidroelektrana (MHE), vjetroelektrana, solarnih te elektrana na biomasu i bioplin i proizvode oko dva posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji, ali ostvaruju velike prihode od podsticaja.
Iako je podsticanje rada ovakvih postrojenja trebalo zaštititi prirodu, velike sume novca koje svaki mjesec obezbjeđuju građani pretvorile su proizvodnju struje iz obnovljivih resursa u unosan posao sa malo ulaganja i još manje brige za okoliš.
Građani BiH svaki mjesec uplate skoro tri miliona KM za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora.
Novinarke Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su razgovarale sa stotinu bh. građana. Većina ne zna da uz struju plaća ovu naknadu niti kako se taj novac dalje raspoređuje.
Sarajliji Mirsadu Pajeviću se ne sviđa što mora finansirati i ovaj trošak: “Sljedeći put ću platiti samo ono što očitam na električnom brojilu – znači, svoju potrošnju bez ovih naknada”.
Mala postrojenja, velika dobit
Bosna i Hercegovina je 2005. godine potpisala Ugovor o uspostavi Energetske zajednice sa Evropskom unijom (EU) i još sedam zemalja: Albanijom, Bugarskom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, Rumunijom i Srbijom. Ugovorom se obavezala na provođenje EU Direktive o upotrebi energije iz obnovljivih izvora. Cilj je bio da se povećaju strana i domaća ulaganja u obnovljive izvore i proizvodnja čiste energije te osiguraju nova radna mjesta i zaštiti okoliš.
Kako bi obaveze sprovele u djelo, Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS) su izglasale zakone i akcione planove. Obavezale su se da do 2020. godine 40 posto planirane potrošnje struje bude iz obnovljivih izvora, a odlučile su da će to ostvariti pogodnostima i podsticajima za proizvođače.
Tako su FBiH i RS počele potpisivati ugovore sa, uglavnom, privatnim firmama na 12, odnosno 15 godina za proizvodnju struje u MHE, vjetroelektranama i solarnim elektranama, a na pet godina u ostalim elektranama.
“Ja ne znam, stvarno, nijedan drugi primjer biznisa gdje vam neko 15 godina unaprijed garantuje i tržište i cijenu”, kaže ekonomista Damir Miljević, autor analize ekonomsko-društvene koristi i šteta koje nastaju u sistemu podsticaja MHE.
Ovim ugovorima se entitetske elektroprivrede obavezuju da će svu struju otkupljivati po garantovanim cijenama koje neće biti mijenjane bez obzira na tržišne promjene. Uz to proizvođači dobivaju i novčani podsticaj čiji iznos zavisi od količine proizvedene struje.
To plaćaju građani kroz mjesečnu naknadu za obnovljive izvore energije, a raspoređuju entitetski operatori sistema podsticaja. Zahvaljujući ovakvom sistemu, proizvođači zarađuju duplo više od elektroprivreda.
Željko Ratković, direktor Odjela za investicije u “Elektroprivredi RS-a”, objašnjava zašto vlasnik postrojenja skupo prodaje struju elektroprivredama: „Jednostavno, u skladu sa zakonskom regulativom obezbjeđuje veću cijenu energije, nego što npr. ‘Elektroprivreda’ sad prodaje i izvozi tu energiju ili prodaje domaćim potrošačima“.
Istovremeno, njihovi troškovi prema državi se svode na plaćanje koncesione naknade za koju ne postoji jedinstven obračun, a kreće se od 1 do 15% ukupnih prihoda od prodaje struje i o tome se diskreciono odlučuje u svakom pojedinačnom ugovoru.
Od 2018. godine u RS-u se obračunava jedinstvena naknada od 0,0055 na iznos proizvedene struje. Međutim, ovaj obračun je obavezan samo za nova postrojenja dok je vlasnicima postojećih ostavljeno na volju da odluče hoće li plaćati ovako ili po procentu iz svojih ugovora.
Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, najviše novca u posljednjih šest godina je isplaćeno za 103 mini hidroelektrane − nešto više od 136 miliona maraka. Za vjetroelektrane je dato skoro 30 miliona KM pomoći, rad solarnih elektrana je pomognut sa oko 37 miliona, elektrane na bioplin sa tri miliona maraka, a elektrane na biomasu sa 670 hiljada maraka. Ovi iznosi su i veći jer Federalni operator za obnovljive izvore energije i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nemaju podatke o isplaćenim podsticajima u 2016. i 2017. godini.
Uprkos svemu, entitetske vlasti svake godine izdaju nove koncesije koje znače novi trošak kroz podsticaje i poskupljuju naknade za obnovljive izvore energije koje plaćaju građani. Tako je u 2020. investitorima isplaćeno deset puta više podsticaja u odnosu na 2015. godinu. Najveći broj podsticaja odobren je za izgradnju MHE.
“Nismo mi ti koji smo izmislili i sistem podsticaja za MHE i sam termin MHE. To je naša obaveza koja je opet u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice i u skladu sa akcionim planovima”, kaže pomoćnik ministra za energetiku RS-a Milan Baštinac.
Međutim, ovaj ugovor ne nameće BiH način na koji će podržati proizvodnju iz obnovljivih izvora niti u kojoj mjeri će koristiti različite izvore energije. Pravila su svojevoljno kreirale entitetske vlasti.
Pomoćnik ministra za energetiku u RS-u Milan Baštinac kaže da se može graditi još nekoliko MHE pa se Ministarstvo okreće drugim izvorima energije:
“Pokušavamo da što više promovišemo projekte iz vjetra, iz solara, nešto čak iz biomase“, rekao je.
Jedna firma više postrojenja
Najviše novca kao podsticaj za proizvodnju su dobile firme “Hidroinvest”, “Strajko-inžinjering” i ECO-KW braće Tihomira i Roberta Brajkovića.
Nešto manji iznos dobilo je osam mini hidroelektrana slovenske firme “Interenergo” kojim je za šest godina isplaćeno 22,3 miliona podsticaja.
Novinari CIN-a su utvrdili nepoštivanje propisa prilikom izgradnje i puštanja u rad dvije MHE u njihovom vlasništvu na rijeci Ugar. O tome, kao i o drugim sumnjivim poslovima izgradnje MHE čitajte detaljno na stranici CIN-a.
Ekološke i ekonomske štete
MHE su se pokazale kao najštetnija koncesiona djelatnost u oblasti obnovljivih izvora energije zbog uništavanja prirodnih bogatstava i male koristi po društvo.
Iako u posljednje vrijeme entitetske institucije i funkcioneri priznaju njihov štetni utjecaj, MHE i dalje rade, a vlasnici i dalje dobivaju novac građana.
Regulatorna komisija za energetiku RS-a, zadužena za nadzor na tržištu struje u entitetu, u svom izvještaju iz 2019. godine upozorila je da se mnoge MHE grade u planiranim ili već zaštićenim područjima, što ne bi trebalo da se dešava. Skrenula je pažnju i na loše posljedice sve češće izgradnje MHE u nizu i na jednom slivu, kao što je slučaj na Ugru, Govzi i Prači. Upravo na ovim rijekama se nalaze postrojenja slovenskih firmi i firmi braće Brajković koje su dobile najviše novca od podsticaja u posljednjih šest godina.
Vlasti u BiH uglavnom izdaju dozvole za gradnju MHE čije se mašinske zgrade grade nizvodno od brane, a voda dovodi kroz cijev. U koritu bi morala ostati dovoljna količina vode za održavanje normalnog života u rijeci, ali to često nije slučaj jer se pri dodjeli dozvola za gradnju ne rade provjere o ekološki prihvatljivom protoku vode u koritu.
Profesor Drešković ovome dodaje i negativan utjecaj koji imaju vještačke akumulacije stvorene izgradnjom MHE na zdravlje ljudi jer povećavaju isparavanja, vlažnost zraka i zamagljivanja prostora. On smatra da se treba orijentisati na druge izvore energije i propitati najoptimalniji način njihovog iskorištavanja: “Slatka voda je resurs. Ko bude imao slatku vodu, on će preživjeti, a mi se potpuno suprotno trenutno ponašamo“.
Vlasnicima malih hidroelektrana u RS-u su u 2019. godini isplaćena skoro 34 miliona maraka podsticaja. Istovremeno, oni su lokalnim zajednicama, u kojima su izgradili MHE, dali jedanaest puta manje novca.
Ekonomista Damir Miljević kaže da društvo nema nikakvu korist od MHE: “E, sad je pitanje da li hoćete da gradite sistem koji favorizuje pojedince ili sistem koji favorizuje društvo”.
Istovremeno se u Federalnom parlamentu i Vladi FBiH više puta polemisalo o mogućoj zabrani izgradnje MHE i obustavi podsticaja za ova postrojenja. Prije nekoliko mjeseci premijer Vlade Fadil Novalić održao je sastanak sa predstavnicima ekoloških udruženja i nadležnim ministarstvima. Tada je MHE okarakterisao kao “značajan društveni problem”.
Ipak, iz Federalnog ministarstva energetike za CIN kažu da će vjerovatno za sada sve ostati na istome. Za zabranu gradnje MHE, kažu, potrebno je prvo izmijeniti propise, a ukidanje podsticaja bi se moglo primijeniti samo na buduća postrojenja. U institucijama RS-a ne razmatraju ovu mogućnost.
Čak 82 od stotinu bh. građana sa kojima su razgovarali novinari CIN-a nije znalo da uz račun za struju plaćaju i naknadu za obnovljive izvore. Dok jedni kažu da plaćaju račune ne obraćajući pažnju na pojedinosti, drugi smatraju da nije uredu na ovakav način uzimati novac od građana i finansirati privatne biznise.
“To je isto kao da ja sad odem u hotel, jedem i prespavam i onda pošaljem račun nekom drugom da plati”, smatra Anto Ljubaš iz Bugojna.
