Autor: urednik

POZIV ZA PRIJAVE ZA STIPENDIJE EVROPSKOG FORUMA ALPBACH 2017

Poziv za prijave na program stipendiranja za odlazak na Evropski Forum Alpbach u Austriji, jednu od najuglednijih evropskih konferencija, otvoren je do 31. marta 2017. godine za sve mlade osobe iz Bosne i Hercegovine dobi od 18 do 30 godina. Prezentacije „Kako aplicirati za stipendiju Evropskog Foruma Alpbach“ bit će održane 15 . marta 2017. godine u 18h na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu (E-net Centar, III sprat) te u subotu 11. marta 2017. godine u Mostaru na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u 11 sati (Amfiteatar 12).

Evropski Forum Alpbach (EFA) jedna je od najuglednijih evropskih interdisciplinarnih konferencija, koja se još od 1945. godine održava u Austriji. Svake godine na seminarima i simpozijumima sudjeluje više od 4000 učesnika iz preko 70 zemalja, među kojima su Nobelovci, uvaženi profesori, eksperti, istaknuti političari te brojne mlade osobe – stipendisti Foruma. EFA se ove godine održava u periodu od 16. augusta do 02. septembra, a krovna tema je „Conflict & Cooperation“. Kao i svake godine, pored formalnog dijela, Forum nudi i izuzetno bogat kulturni program.
Formalna struktura EFA obuhvata tri velike cjeline: Seminar Week (sedmica intenzivnih seminara koja nudi 21 najaktuelniju temu iz raznoraznih oblasti), Ljetne škole i višednevni specijalizovani Simpozijumi (ekonomski, pravni, politički, zdravstveni, tehnološki). Forum je interdisciplinaran te se učesnici mogu prijaviti i uzeti učešće bez obzira na profesionalnu pozadinu i oblast koju izučavaju.

Na program stipendiranja za EFA mogu se prijaviti svi studenti i mladi uzrasta od 18 do 30 godina. Stipendije u potpunosti pokrivaju troškove učešća, a postoji mogućnost i prijave za nadoknadu troškova smještaja sa doručkom te džeparca. Poziv za prijave na program stipendiranja otvoren je do 31. marta 2017. godine. Aplikacija za prijavu može se preuzeti sa zvanične web stranice Foruma www.alpbach.org, a šalje se isključivo online.

Inicijativna Grupa Alpbach u Sarajevu (IGAS) pridruženi je član Evropskog Foruma Alpbach i predstavlja Forum mladima u Bosni i Hercegovini, te nastoji osigurati dodatne stipendije za bh. učesnike. Predstavnici IGAS-a poručuju: „Svake godine 15 do 20 mladih osoba iz Bosne i Hercegovine otputuje na EFA. Iskoristite šansu da prikupite nova znanja i iskustva, te upoznate mnoge mlade ljude koji dolaze iz svih krajeva svijeta. Forum je jedinstvena prilika za izgradnju izuzetne mreže kontakata i povezivanje sa eminentnim svjetskim ličnostima.“

Detaljnije informacije o programu Foruma, stipendijama i procesu apliciranja mogu se pronaći na zvaničnoj web stranici www.alpbach.org. Također, za dodatne informacije i pitanja o tome kako se prijaviti za stipendije Foruma, zainteresovani mogu kontaktirati predstavnike Inicijativne grupe Alpbach u Sarajevu, zvaničnog partnera EFA za Bosnu i Hercegovinu, putem emaila: info@igas.ba, web stranice www.igas.ba te IGAS Facebook, Instagram, Twitter i LinkedIn profila.

Kao i prethodnih godina, članovi IGAS-a, koji su i sami bivši stipendisti Foruma, održat će prezentaciju otvorenog tipa „Kako aplicirati za stipendiju Evropskog Foruma Alpbach“, na kojoj će mladima iz Bosne i Hercegovine biti predstavljen program EFA 2017, uz vrlo vrijedne i korisne savjete na koji način ispuniti aplikaciju te povećati svoje šanse za dobijanje stipendije za ovaj prestižni događaj.

Radionice će biti održane 15. marta 2017. godine u 18h na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu (prostorije E-net centra – III sprat), te u subotu, 11. marta 2017. godine u Mostaru na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (Amfiteatar 12) u 11 sati.

 Jedna od prošlogodišnjih učesnica Foruma podijelila je svoje utiske iz Alpbacha, a kakvo je njeno iskustvo zainteresovani mogu pročitati ovdje.

WWF poziva sve gradove da se uključe u jubilarni Sat za planet Zemlju

U subotu, 25. marta, gašenjem svjetla od 20:30-21:30 sati, svi se stanovnici svijeta mogu uključiti u najveću globalnu volontersku akciju

Suočavanje s posljedicama klimatskih promjena mora postati naša realnost, a WWF nas na to podsjeća i ove godine organizacijom desetog, jubilarnog Sata za planet Zemlju. Iz te svjetske organizacije za zaštitu prirode upućen je poziv svim gradovima da se uključe u ovu akciju te da u subotu, 25. marta, od 20:30 do 21:30 sati isključe javnu i dekorativnu rasvjetu koja osvjetljava glavne znamenitosti grada ili gradske trgove.

Globalna akcija Sat za planet Zemlju, u svijetu poznata kao Earth Hour, obilježiti će se na svih šest kontinenata. U WWF-u vjeruju da će ove godine sudjelovati još više zemalja nego lani kada ih je bilo 178. U Bosni i Hercegovini u akciji je sudjelovalo više od dvadesetak gradova.

Od 2007. godine Sat za planet Zemlju mobilizirao je brojna poduzeća, organizacije, vlade i stotine milijuna ljudi u više od 7.000 gradova. WWF od samog početka provođenja ove akcije potiče pojedince da djeluju po pitanju klimatskih promjena. Jedan sat koji provodimo u mraku trebao bi poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost našeg planeta.

Najpoznatije svjetske znamenitosti ponovno će utonuti u mrak posljednje subote u ožujku. U WWF-u se nadaju da će se Eiffelovom tornju, rimskom Coloseumu ili londonskom Big Benu gašenjem javne i dekorativne rasvjete 25. marta od 20:30 do 21:30 sati pridružiti Stari most Mostar, Vijećnica Sarajevo, Banski dvori Banja Luka te Dobojska tvrđava.

O PROJEKTU „SAT ZA PLANETU ZEMLJU“

„Sat za planetu Zemlju“ (Earth Hour) je globalna ekološka inicijativa WWF-a. Pojedinci, poduzeća, vlade i zajednice su pozvani da isključe svjetla na jedan sat u subotu 25. ožujka 2017. u 20:30 i time pokažu svoju potporu za ekološki održivo djelovanje. „Sat za planet Zemlju“ počeo u jednom gradu – Sydenyu u 2007. i do 2016. uključio  je stotine milijuna ljudi u 178 zemalja diljem svijeta te ušao u povijest kao najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana. www.earthhour.org

O WWF-u

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi propadanje zemljina prirodnog okoliša te da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: adria.panda.org

 

Projekcija dokumentarnog filma “Dom u tuđini”

Dokumentarni film ”Dom u tuđini”
O postdejtonskim nevoljnim razmjenama kuća

 

„Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo slobodno se vratiti u svoje domove. Imaju pravo na vraćanje imovine koje su lišeni u toku neprijateljstava od 1991. godine i na naknadu imovine koja se ne može vratiti. Što raniji povratak izbjeglica i raseljenih lica važan je cilj rješavanja sukoba u Bosni i Hercegovini“

Ovo je dio iz Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, rijetkog dijela dokumenta zahvaljujući kojem je parafiran mir, a koji je stigao i u svakodnevni govor bez prethodnog formalnog poznavanja pravne terminologije.

I danas, 21 godinu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, proces povratka nije do kraja realizovan.

2,2 miliona osoba tokom ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini imalo je status izbjeglica i interno raseljenih lica. Oko milion osoba nije se vratilo u svoje domove. Neki od njih još uvijek su u alternativnim smještajima bez naznaka rješavanja stambenog pitanja.
Zbog nemogućnosti povratka, neutvrđeni broj njih je, nakon rata, domove međusobno zamijenio.
Među njima su i sagovornici/e dokumentarnog filma ”Dom u tuđini’‘ nastalog u produkciji Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo/Beograd).

Uz ljudske žrtve i lične traume zbog posljedica nasilja u ratu, iskustvo gubitka doma jedno je od najtežih vezanih za minuli rat na prostoru Bosne i Hercegovine. O tome, između ostalog govore sagovornici/e dokumentarnog filma ”Dom u tuđini”. Riječ je o ljudima kojima se život doslovno zaustavio onda kad su protjerani ili kad su osjetili da bi trebali napustiti vlastite domove, a svaki pokušaj nastavka tog života više je nalik prividu. Pomirili su se sa im da se u svoje domove neće vratiti, u prvom redu zbog djece. Djeca su imala priliku da formiraju vlastiti život na novom prostoru na koji prethodna generacija kao da nema pravo.

Postdejtonska nevoljna razmjena kuća podrazumijeva i novi život nedaleko od prethodnog, gotovo u susjedstvu, ali s druge strane linije ”razgraničenja” pa tako neki od sagovornika u filmu svakodnevno prolaze pored vlastite kuće, odnosno kuće koja je bila njihova ali više nije. Zamijenili su je.
Otrgnuti iz vlastitog okruženja, nerijetko dobro situirani, morali su početi život iznova.

U filmu ”Dom u tuđini” ne ‘prebrojavaju se krivci ni žrtve niti istražuje geneza procesa prognaništva. Iskustva ljudi, bez obzira s koje ”strane” dolaze ista su – problem nisu komšije već politika, ljudi su se promijenili nakon rata, bez obzira kojoj etničkoj skupini pripadaju. Nemoć i mirenje sa postojećim njihova je zajednička karakteristika. U raseljeništvu nema razlika, osim individualnih iskoraka i odluka da se nastavi život dalje, bez obzira na to što to nije bio njihov izbor već posljedica okolnosti.

Živeći ”okolnosti” i posljedice rata,  oko 80 000 ljudi u Bosni i Hercegovini još uvijek ima status raseljenih osoba. Nitko nema precizne podatke o tome koliko je osoba mijenjalo svoje domove, niti imaju ikakav poseban status. Dokumentarni film ”Dom u tuđini” nastao je zbog potrebe ukazivanja na ovaj problem, na život u izmještenosti, u poraću i tranziciji, na život pod tuđim krovom.