Objavljen program za 14. BH FILMSKI FESTIVAL u New York-u

Komisija za izbor filmova za Bosanskohercegovački filmski festival (BHFF) u New York-u sa zadovoljstvom objavljuje izbor filmova za 2017. godinu. Ukupno 13 filmova će biti prikazano na festivalu uključujući i 6 filmskih panela za diskusiju i razgovore sa režiserima, od srijede, 12. aprila do subote 15. aprila u dva kina na Manhattan-u.

BHFF će početi sa specijalnom prezentacijom u srijedu, 12. aprila uključujući specijalno prikazvanje i panel diskusiju u historijskom Anthology Film Archives kinu, da bi se nakon toga prebacili u SVA Theatre za 3 uzbudljive noći festivalskog 2017. takmičarskog programa, događajima sa reziserima i puno više.

Ove godine filmski program je izuzetno raznolik a obrađuje nekoliko važnih socijalnih i kulturoloških tema, uključujući teme o ekonomskoj nestabilnosti, filmove o osobama sa posebnim potrebama, diskriminacije među polovim, kao i kontinuirane težnje za prevazilaženje ratne zaostavštine.  BHFF je počašćen da prikaže radove inovativnih mladih režisera zajedno sa poznatim regionalnim ličnostima uključujući i radove oskarovca Danisa Tanovića te legendarne glumice Mirjane Karanović.

Početkom u srijedu 12. aprila u Anthology Film Archives festival će prezantirati specijalno van-takmičarsko prikazivanje filma Album Branka Ištvančića koji prikazuje ostavštinu ratova na Balkanu prikazivajući sjećanja kroz fotografije koje su nastale tokom rata, a nakon prikazivanja će uslijediti i panel diskusija na temu post-jugoslovenske kinematografije.

Takmičarski dio programa će se održati u SVA Theatre u četvrtak, petak i subotu od 13.-15. aprila u sklopu koga će se prikazati 4 igrana, 4 kratka i 4 dokumentarna filma.

IGRANI FILMOVI:

Nika | Slobodan Maksimović | 92 min

Odlučnost mlade djevojke da postane vozač u auto trkama je stavlja u u konflikt sa svojom majkom I pobuđuje teme tinejdžerskog otpora I generacijskog raskola

Moja tetka u Sarajevu | Goran Kapetanović | 58 min

Osamnaestogodišnja djevojka ubjeđuje svoga oca da je odvede u zemlju njegovog rođenja, Bosnu, gdje otkrivaju svoje korijene ali se i suočavaju sa prošlošću.

Dobra žena | Mirjana Karanović | 94 min

Život supruge se uznemiri kad otkriva da je njen muž umješan u ratne zločine iz prošlosti.

Smrt u Sarajevu | Danis Tanović | 85 min

Nezgode se dešavaju u hotelu u Sarajevu na 100-godišnjicu atentata Franca Ferdinanda.

DOCUMENTARNI FILMOVI

Cameraperson | Kirsten Johnson | 102 min

Snimateljka Kristen Johnson koristi svoj rad iz 25.-godišnje karijere u proučavanju etike u snimanju dokumentarnih filmova,

City of Elephants | Marko Mijatović | 29 min

Bosanske planine su pozadina od koji staje dah u ovoj ekspediciji kroz živote tri osobe koji se suočavaju sa tegobama života u ekonomski zaostalom rudarskom gradiću.

Man With the Will of Steel | Amar Spahic | 16 min

Nadir Hajro pobjeđuje svoje mogućnosti borbom protiv cerebralne paralize time što postaje dizač tegova.

No Smoking in Sarajevo | Gianluca Loffredo | 75 min

Istražuje legendardni BH rock bend Zabranjeno pušenje sa rijetkim scenama te prikazuje jedan od najpoznatijih bendova u BiH I bivšoj Jugoslaviji.

KRATKI FILMOVI

Igra | Senad Alihodzic | 7 min

Svakodnevna rutina čovjeka je potrešena kad se upetlja u jedinstvenu i nadrealnu igru.

Refugee 532 | Goran Kapetanović | 14 min

Dječak izbjeglica živi sam u Švedskoj i nalazi način da se prilagodi svojoj novog zemlji dok čeka vijesti iz Bosne.

I Remember | Elma Tataragić | 15 min

Žena se učestalo vraća svom porodičnom domu, ispituje svoja sjećanja sa početka rata u BiH.

The Dragon | Ivan Ramadan | 10 min

Inovativne metode animacije istražuju bosansku mitologiju kroz put legendarne aždaje.

Filmovi koji budu prikazani u takmičarskom programu 14. godišnjeg BHFF-a su nominirani da osvoje nekoliko priznanja uključujući Zlatnu jabuku nagradu publike i žirija.

U 2017. godini BHFF će po prvi put da predstavi i novu nagradu publike za najbolju glumu, nagradu glumcima ili glumicama u glavnim ili sporednim ulogama u kratkom ili igranom filmu.  Festival je počašćen da istakne sljedeće nominacije za BHFF 2017 nagradu žirija za najbolju glumu:

Milan Dragišić, za glavnu ulogu kao Zlatan u filmu “Moja tetka u Sarajevu”

Sadžida Šetić, za sporednu ulogu kao Radmila u filmu “Moja tetka u Sarajevu”

Mirjana Karanović, za glavnu ulogu kao Milena u filmu “Dobra žena”

Alena Džebo, za glavnu ulogu bezimene žene u filmu “Sjećam se”

Snežana Vidović, za glavnu ulogu kao Lamija u filmu “Smrt u Sarajevu”

Faketa Salihbegović-Avdagić, za sporednu ulogu kao Hatidža u filmu “Smrt u Sarajevu”

Poziv na Treću građansku javnu raspravu o snabdijevanju Sarajeva vodom

Pozivamo vas da prisustvujete Trećoj građanskoj javnoj raspravi koja će se održati u četvrtak, 16. marta 2017. godine u 17:00 sati u prostorijama Međunarodnog centra za djecu i omladinu, ulica Kemala Kapetanovića 17 (Grbavica, iza Šopinga).

Na do sada održanim javnim raspravama utvrdili smo uzroke katastrofalnog vodosnabdijevanja u gradu poznatom po bogatstvu pitkom vodom. Na ovoj, trećoj po redu raspravi, predstavićemo prijedlog Plana akcije i Inicijativu za promjenu Ustava Kantona Sarajevo kojom bi se naši vodeni resursi zaštitili od moguće privatizacije.

Prijedlog i inicijativa utvrđeni su na osnovu zajedničkih prijedloga građana i razrađeni uz pomoć stručnjaka.

Dnevni red:

1. Kratki pregled problema: Zašto nema vode u Sarajevu bogatom vodom?

2. Predstavljanje građanskog prijedloga Plana akcije

3. Predstavljanje građanske Inicijative za promjenu Ustava Kantona Sarajevo – NE privatizaciji vodenih resursa.

Na javnu raspravu -VODA U SARAJEVU- pozvali smo i premijera KS E. Konakovića, predsjedavajuću Skupštine KS A.Babić, kantonalnog ministra nadležnog za vode, predstavnike Vodovoda, predstavnike političkih stranaka koje imaju svoje poslanike u Skupštini Kantona …

Svjetski dan pripovijedanja 2017.

Svjetski dan pripovijedanja, ujedno i prvi dan proljeća proslavićemo uz bajke iz cijelog svijeta u organizaciji Udruženja za podršku obrazovanja, odgoja, kulture i tradicije Bajka.

Pridružite nam se 21. marta 2017. u 19 sati, uz bajke namjenjene odraslima, u izvedbi glumice Tatjane Šojić, u prostoru našeg domaćina i partnera, Centra za kulturu Sarajevo u Jelićevoj ulici.

Istog dana u 10 sati za djecu osnovnih škola Općine Centar, bajke će pripovijedati Marina Tomić, profesorica violine i učitelj sa valdorfskom naobrazbom.

Svjetski dan pripovijedanja obilježava se svake godine u vrijeme proljetnog ekvinocija kada  pripovjedači diljem svijeta pričaju narodne bajke i priče, mitove i legende na različitim jezicima sa ciljem da se između sebe povezujemo.

Svake godine odabire se tematski okvir priča s kojima se proslavlja ovaj dan. Ove godine tema je “Transformacija”.

Mi u Bajci slavimo pripovjedanje, živu riječ i scenske igre lutkama koje smo uobličili u sadržeje za djecu i odrasle sa ciljem da oživimo izvorne narodne bajke, velika umetnička djela koja poseduju višeslojno bogatstvo i dubinu.

Danas su sve generacije prekomjerno izložene medijima koji nude neprimjerene, sadržaje koji su najčešće jedina zajednička aktivnost u porodici i sve češće prisutni u odgojnoobrazovnim ustanovama a potrošačko društvo diktira da su tržni centri, umjesto ustanova kulture, mjesta gdje savremeni čovjek sa svojom djecom provodi slobodno vrijeme.

Čak i bajke su danas postale roba na kojoj se može zaraditi mnogo novca. Pri tome se treba pitati šta se u ovoj opštoj komercijalizaciji događa sa bajkama ostaje li njihova vrijednost.  U većini filmova i TV obrada spuštaju se bajke do priče bez značenja. Od suštine snage i prvobitne uloge bajke nije puno ostalo, samo etiketa i ne zaslužuje više ime bajke.

Snagu i utjecaj bajki na razvoj djece treba da uzmemo ozbiljno. Upravo po djeci možemo da naučimo koliko je još stvarno ovo carstvo bajki, koliko jasno obuhvata život svih ljudi. Kod riječi: „Bilo jednom…” neće ni jedno dijete pitati „Kada je to bilo?“ Sve što se priča, dešava se ovdje i sada i uvijek. Krug malih slušalaca zaroniće bez problema u jedno vrijeme i u jedan svijet koji se pak pri svakom pričanju ponovo dešava u svakom slušaocu samo snagom žive riječi koja je slikovito svjedočanstvo.

Moderna istraživanja kažu da su nekada bajke odrasli pričali odraslima i da su slušaoci uživali sa istom spontanošću i predanošću u ovom svijetu slika kao što to danas čine djeca. Danas u zapadnim zemljama slobodno pričanje bajki zadobija sve više prijatelja.

Bajke spajaju djecu, roditelje, pedagoške radnike, umjetnike, medije i širu javnost i pružaju nam platformu za saradnju, narodne bajke su vrelo za razumevanje duše, kako svakog od nas pojedinačno tako i svih nas, ljudi, zajedno.