Autor: urednik

Poziv na Treću građansku javnu raspravu o snabdijevanju Sarajeva vodom

Pozivamo vas da prisustvujete Trećoj građanskoj javnoj raspravi koja će se održati u četvrtak, 16. marta 2017. godine u 17:00 sati u prostorijama Međunarodnog centra za djecu i omladinu, ulica Kemala Kapetanovića 17 (Grbavica, iza Šopinga).

Na do sada održanim javnim raspravama utvrdili smo uzroke katastrofalnog vodosnabdijevanja u gradu poznatom po bogatstvu pitkom vodom. Na ovoj, trećoj po redu raspravi, predstavićemo prijedlog Plana akcije i Inicijativu za promjenu Ustava Kantona Sarajevo kojom bi se naši vodeni resursi zaštitili od moguće privatizacije.

Prijedlog i inicijativa utvrđeni su na osnovu zajedničkih prijedloga građana i razrađeni uz pomoć stručnjaka.

Dnevni red:

1. Kratki pregled problema: Zašto nema vode u Sarajevu bogatom vodom?

2. Predstavljanje građanskog prijedloga Plana akcije

3. Predstavljanje građanske Inicijative za promjenu Ustava Kantona Sarajevo – NE privatizaciji vodenih resursa.

Na javnu raspravu -VODA U SARAJEVU- pozvali smo i premijera KS E. Konakovića, predsjedavajuću Skupštine KS A.Babić, kantonalnog ministra nadležnog za vode, predstavnike Vodovoda, predstavnike političkih stranaka koje imaju svoje poslanike u Skupštini Kantona …

Svjetski dan pripovijedanja 2017.

Svjetski dan pripovijedanja, ujedno i prvi dan proljeća proslavićemo uz bajke iz cijelog svijeta u organizaciji Udruženja za podršku obrazovanja, odgoja, kulture i tradicije Bajka.

Pridružite nam se 21. marta 2017. u 19 sati, uz bajke namjenjene odraslima, u izvedbi glumice Tatjane Šojić, u prostoru našeg domaćina i partnera, Centra za kulturu Sarajevo u Jelićevoj ulici.

Istog dana u 10 sati za djecu osnovnih škola Općine Centar, bajke će pripovijedati Marina Tomić, profesorica violine i učitelj sa valdorfskom naobrazbom.

Svjetski dan pripovijedanja obilježava se svake godine u vrijeme proljetnog ekvinocija kada  pripovjedači diljem svijeta pričaju narodne bajke i priče, mitove i legende na različitim jezicima sa ciljem da se između sebe povezujemo.

Svake godine odabire se tematski okvir priča s kojima se proslavlja ovaj dan. Ove godine tema je “Transformacija”.

Mi u Bajci slavimo pripovjedanje, živu riječ i scenske igre lutkama koje smo uobličili u sadržeje za djecu i odrasle sa ciljem da oživimo izvorne narodne bajke, velika umetnička djela koja poseduju višeslojno bogatstvo i dubinu.

Danas su sve generacije prekomjerno izložene medijima koji nude neprimjerene, sadržaje koji su najčešće jedina zajednička aktivnost u porodici i sve češće prisutni u odgojnoobrazovnim ustanovama a potrošačko društvo diktira da su tržni centri, umjesto ustanova kulture, mjesta gdje savremeni čovjek sa svojom djecom provodi slobodno vrijeme.

Čak i bajke su danas postale roba na kojoj se može zaraditi mnogo novca. Pri tome se treba pitati šta se u ovoj opštoj komercijalizaciji događa sa bajkama ostaje li njihova vrijednost.  U većini filmova i TV obrada spuštaju se bajke do priče bez značenja. Od suštine snage i prvobitne uloge bajke nije puno ostalo, samo etiketa i ne zaslužuje više ime bajke.

Snagu i utjecaj bajki na razvoj djece treba da uzmemo ozbiljno. Upravo po djeci možemo da naučimo koliko je još stvarno ovo carstvo bajki, koliko jasno obuhvata život svih ljudi. Kod riječi: „Bilo jednom…” neće ni jedno dijete pitati „Kada je to bilo?“ Sve što se priča, dešava se ovdje i sada i uvijek. Krug malih slušalaca zaroniće bez problema u jedno vrijeme i u jedan svijet koji se pak pri svakom pričanju ponovo dešava u svakom slušaocu samo snagom žive riječi koja je slikovito svjedočanstvo.

Moderna istraživanja kažu da su nekada bajke odrasli pričali odraslima i da su slušaoci uživali sa istom spontanošću i predanošću u ovom svijetu slika kao što to danas čine djeca. Danas u zapadnim zemljama slobodno pričanje bajki zadobija sve više prijatelja.

Bajke spajaju djecu, roditelje, pedagoške radnike, umjetnike, medije i širu javnost i pružaju nam platformu za saradnju, narodne bajke su vrelo za razumevanje duše, kako svakog od nas pojedinačno tako i svih nas, ljudi, zajedno.

Međunarodni dan rijeka – „Naše rijeke, naše blago!“

Pad prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju stanje okoliša. Povoljno stanje okoliša je neophodno za ljudski opstanak i temelj našeg ekonomskog prosperiteta. Neodrživo korištenje prirodnih resursa, se može prevazići, ako ćemo slijediti načela održivog razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara.

Bosna i Hercegovina s više od 9.200 m3  vode po glavi stanovnika najbogatija je zemlja pitkom vodom u regiji i među deset najbogatijih zemalja u Europi. To sasvim jasno ilustrira važnost vodnih resursa za zemlju i za regiju. Ljudi su tradicionalno osjetljivi na vodne resurse i jako dobro prepoznaju njihovu važnost. U svim obuhvaćenim zaštićenim područjima, vodni resursi su od velike egzistencijalne važnosti lokalnoj zajednici. Kako bi spriječili ugrožavanje stanja okoliša WWF radi na očuvanju vodnih resursa Trebišnjica te rijeke Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska.

Trebišnjica; je jedna od najvažnijih rijeka u regiji te je lokalitet Neretve i Trebišnjice jedan od prioritetnih riječnih slivova WWF-a. Hidrosustav rijeke Trebišnjice je zamišljen i postavljen u 1970-tim, ali danas je koriste tri elektroprivrede, četiri agencije za vode, poljoprivrednici iz tri politička entiteta te vodoopskrba u tri države. Sliv rijeke Trebišnjice dijeli i EU granica.

“Stoga se jedino vrlo uskom suradnjom i koordinacijom najvažnijih korisnika voda Trebišnjice mogu postići gospodarski rast, socijalna pravednost i ekološka prihvatljivost, kako cjelokupno tako i za svakog pojedinog korisnika.” izjavio je Zoran Mateljak, Direktor Udruge Dinarica

WWF smatra da bi važan korak ka održivom korištenju vodnih resursa u slivu Trebišnjice bio Iskaz namjere vlada s područja Trebišnjice za uskom suradnjom u cilju ispunjenja i zajedničkih i pojedinačnih ciljeva. Kako bi se omogućila neutralna i transparentna platforma za dijalog ključnih dionika WWF radi s ključnim dionicima o održivom upravljanu vodama Trebišnjice.

Nacionalni park Sutjeska: Uprkos intenzivnom tehnološkom razvoju, društvo će uvijek u velikoj mjeri ovisiti o prirodnim vrijednostima i prirodnim resursima. Nacionalni park Sutjeska najstariji je nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Jedno je od biološki najraznovrsnijih područja u jugoistočnoj Europi u kojem se nalazi više vrsta biljaka negoli u cijeloj Poljskoj, te sadrži jednu od posljednjih prašuma u Europi – Perućicu, strogi prirodni rezervat.

Prostor Nacionalnog parka Sutjeska ima jedinstveni potencijal za razvoj održivih gospodarskih aktivnosti i može predstavljati trajni izvor prihoda za lokalno stanovništvo.

WWF moderira proces koji će omogućiti stvaranje turističke ponude kanjoninga što uključuje obuku vodiča, nabavu opreme, pripremu i osiguranje staza te reguliranja obveza i odgovornosti svih partnera u budućem „korištenju“ kanjona Hrčavke u ekološki prihvatljive turističke svrhe.

WWF također radi i na očuvanju rijeka u regiji te su kroz panoramski 360° video omogućili doživljaj iznimnih prirodnih ljepota regionalnih rijeka Mure, Drave i Dunava za koji se sad više ne trebate smočiti. WWF je naime u suradnji s biologom i snimateljem Goranom Šafarekom snimio panoramski 360° video „Europske Amazone“ te je od sada možete „posjetiti“ sa svog kauča u dnevnom boravku ili iz ureda i odmoriti oči od poslovnih dokumenata.

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/

https://www.youtube.com/watch?v=7o3PWvrQQXg&t=17s