Autor: urednik

“Smrt u Sarajevu” na BHFF-u

Bosanskohercegovački Filmski Festival (BHFF) sa zadovoljstvom objavljuje poseban događaj sa oskarovcem Danisom Tanovićem u SVA teatru u New Yorku u subotu, 15. aprila u 18:00 sati. Ovaj događaj će biti dio 14. godišnjeg BHFF-a, koji se održava od 12-15 aprila 2017. godine.Tanović će biti prisutan na prikazivanju njegovog filma “Smrt u Sarajevu”, te će sudjelovati u razgovoru sa publikom nakon filma.

Danis Tanović je filmski režiser, producent i scenarista koji se naširoko smatra jednim od najboljih savremenih bosanskih filmaša svoje generacije. Najpoznatiji je po tome što je 2001. godine napisao i režirao film “Ničija zemlja”, koji je osvojio Oskara za najbolji strani film. Jedan od najnagrađivanijih filmskih prvjenaca u historiji, “Ničija zemlja” je dobila više od 40 međunarodnih nagrada, uključujući i nagradu za najbolji scenarij na Filmskom festivalu u Kanu.

 Tanović je rođen u Zenici a odrastao je u Sarajevu. Razvio je  interes za film nakon što je proveo nekoliko godina studirajući glazbu i inženjering, a pohađao je Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu do 1992. godine, kada je počeo rat. Tokom naredne dvije godine, Tanović je proizveo na stotine sati dokumentarnih snimaka rata i uticaj rata na stanovništvo.  Nakon toga odlazi da studira film u Belgiji gdje je napravio dokumentarni film o bosanskom sukobu i nekoliko kratkih filmova.

“Smrt u Sarajevu” je Danisov sedmi igrani film, i prvi koji se u potpunosti odvija u Sarajevu, u gradu u kojem je odrastao. Film je osvojio nagradu žirija Grand Prix na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, kao i FIPRESCI nagradu.

“Smrt u Sarajevu” predstavlja optužujuću alegoriju o modernoj Evropi. Na 100. godišnjicu atentata na Franza Ferdinanda, u legendarnom Sarajevskom hotelu nastaje haos neposredno prije dolaska gostujući delegacije EU, odražavajući obećanja i nesigurnost moderne Evrope. Film koji je slojevit istorijom i društveni komentarima, “Smrt u Sarajevu” je snažna satira obogaćena trnovitim političkim pitanjima a koja istovremeno pruža nadu za put naprijed.

“Smrt u Sarajevu” će biti prikazan na BHFF-u kao dio 6. prezentacije, 15. aprila 2017. godine u 18:00 sati nakon koje slijedi razgovor sa Danis Tanović.  U sklopu 6. prezentacije će biti prikazan i kratki film “Aždaja”, Ivana Ramadana.

Lokalni izbori u BiH 2016 i politička participacija žena – ni blizu 40%

Ako nastavimo ovim tempom i intenzitetom, tek 2060. godine bismo mogli imati minimalno 40% žena u vlasti u BiH

Lokalni izbori u BiH 2016 i politička participacija žena – ni blizu 40%

Piše: Delila Hasanbegović

Nakon održanih Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, u oktobru 2016. godine, za općinska vijeća/skupštine opština, gradska vijeća/skupštine gradova, općinske načelnike_ce i gradonačelnike_ce u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kao i za Skupštinu Brčko distrikta, potvrđeni su i rezultati.
U oktobru 2016. godine u Bosni i Hercegovini su održani Lokalni izbori za 74 općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština opština u Republici Srpskoj, 131 načelnika_cu općine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine (Bihać, Tuzla, Zenica i Široki Brijeg), 6 skupština gradova u Republici Srpskoj (Prijedor, Bijeljina, Banja Luka, Doboj Zvornik i Trebinje), 10 gradonačelnika_ca gradova u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Gdje su načelnice i gradonačelnice?

Od ukupno 418 kandidata_kinja za načelnike_ce, samo 26 su bile žene[2]. Ako procentualno usporedimo te podatke sa onima iz lokalnih izbora u BiH u 2012. godini, vidimo da je došlo do manjeg pada broja kandidatkinja, jer su žene ove godine činile 6,8% od ukupnog broja kandidovanih, dok je 2012. taj procenat iznosio 7,1%.
Uprkos manjem procentu kandidovanih žena, one su ove godine ostvarile nešto veći uspjeh, tako da je izabrano ukupno šest žena načelnica (i nijedna gradonačelnica), u poređenju sa prethodnim lokalnim izborima iz 2012. godine kada je izabrana jedna načelnica manje[3]. Pet načelnica je izabrano u Republici Srpskoj (7.9%), a u Federaciji BiH samo jedna, i to nezavisna kandidatkinja (4,2%).

Žene u općinskim i gradskim vijećima

Kada je riječ o izborima za općinska vijeća/skupštine opština, gradska vijeća/skupštine gradova na Lokalnim izborima 2016. godine, od izabranih ukupno 3.121 vijećnika_ca/odbornika_ca, žena je 570, što ukazuje na jako mali broj žena u ovim tijelima, u odnosu na kolege muškarce.
Analiza ukazuje da je u odnosu na Lokalne izbore 2008. godine kada je bilo izabrano prosječno 15% žena u općinskim vijećima/skupštinama opština, te u odnosu na Lokalne izbore 2012. godine kada je bilo izabrano u prosjeku 17,1% žena, 2016. godine taj procenat, iako neznatno povišen, najviši do sada – prosječni postotak osvojenih mandata, tj. učešća žena u opšćinskim/gradskim vijećima je 18,34%. U četiri općine nije izabrana niti jedna žena, a samo u jednoj općini su žene dostigle 54,55%, tj. od izabranih 11 vijećnika 6 je žena (Opština Kupres, Republika Srpska).

Kako do 40% zastupljenosti žena?

Šta nam govore ove statistike? Pokazuju da, iako Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH predviđa najmanje 40% političke zastupljenosti žena u svim nivoima vlasti, to nije slučaj ni ovaj put, ni nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, kao što taj procent nismo dostigli ni na jednim općim, niti lokalnim izborima u BiH do sada. U proteklih deset godina se nismo značajno odmakli od 20% zastupljenosti žena u predstavničkim tijelima na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou.
Sve ovo je jako zabrinjavajuće, u kontekstu ostvarivanja ravnopravnosti spolova u političkom životu, što je ključno i reprezentativno za ravnopravnost muškaraca i žena u svim drugim oblastima života.
Političke stranke, očigledno, ne prepoznaju važnost i obvezu davanja prostora ženama, prije svega u vlastitim partijama, na izborima – na kandidatskim listama i ključnim mjestima odlučivanja. Imajući u vidu činjenicu da bosanskohercegovački politički sistem uglavnom operira sa političkim strankama kao glavim političkim subjektima, izvjesno je da će dugo vremena trebati da se glas pojedinaca_ki čuje u izbornom procesu. Ipak, vrijedi pozdraviti uspjehe pojedinačnih kandidata_kinja na proteklim lokalnim izborima i nadati se artikuliranju više takvih, pogotovo ženskih, glasova u općinama i gradovima BiH.
Gledajući u budućnost, može se, matematičkom računicom, predvidjeti da će se propisana rodna kvota, ako se nastavi ovim tempom i intenzitetom kandidovanja i izbora žena, u lokalnim organima vlasti ostvariti tek 2060. godine, pod uvjetom da procenat učešća žena raste za 1-2 procenta, kao do sada.

Ako ne želimo čekati 2060. godinu da vidimo punu participaciju žena, ravnopravnu sa muškarcima, ovo treba biti alarm da ozbiljno poradimo na osnaživanju žena i davanju im glasa i pozicija koje zaslužuju.

Veče opernih arija i romantičnog lieda

Koncertna sezona 2016/2017. Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu  pobrinula se da ljubiteljima prefinjenog zvuka priušti još jedan vrhunski muzički događaj osmišljen u vidu recitala u okviru kojeg će se sarajevskoj publici predstaviti višestruko nagrađivana sopranistica Vedrana Šimić, te renomirani dirigent i pijanista sa zagerbačkom adresom Simon Peter Dešpalj. Recital je zakazan za 22. mart 2017. godine i održat će se u prostorijama Bošnjačkog instituta, s početkom u 19.00h.

Vedrana Šimić je eminentna sopranistica bosanskohercegovačkog porijekla koja stručnu naobrazbu stiče na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, te na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Regionalnoj javnosti se uspješno predstavila kroz impozantan niz glavnih i naslovnih uloga, nastupajući na scenama zagrebačke, riječke, splitske i sarajevske Opere. Klavirska pratnja je povjerena Simonu Peteru Dešpalju, istaknutom dirigentu koji je svoju stručnu naobrazbu također stekao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Trenutno, pored toga što djeluje kao dirigent i korepetitor, Dešpalj je angažovan i kao pedagog na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Dešpaljov umjetnički i pedagoški angažman su najvećim dijelom usmjereni na oblast operne literature.

Posebnost ovog muzičkog događaja leži u efektnom repertoarskom odabiru opernih arija i romantičkog lieda izdvojenih iz opusa dva operna genija druge polovice 19. stoljeća – Giacoma Puccinija i Richarda Wagnera. Na pozornicama evropskih i svjetskih opernih metropola muzičko–scenska ostvarenja pomenutih opernih velikana, čine neizostavan dio standardnog opernog repertoara. No, koncertantne izvedbe u vidu recitala poput ovog su srazmjerno vrlo rijetke, kako u inostranstvu tako i kod nas, što je uz vrsne interpretatore i odabrani repertoar jedan od dodatnih razloga zbog kojih ova muzička večer zaslužuje pažnju javnosti.

Ulaz na koncert je besplatan! Dobrodošli!