Autor: urednik

Intervju – Almas Smajlović

Almas Smjalović objavio je singl pod nazivom “Sat” koji će se naći na njegovom prvom samostalnom albumu.
Pjesma govori o vremenu u kojem živimo i kako se osjećamo u datim trenucima.
Gost na pjesmi je gitarista Hamo Salihbegović iz grupe Konvoj, producent je Djani Pervan a autori pjesme su Bakir Hadžiomerović i Almas Smajlović.

Ovo je zapravo najava Almasove solo karijere dok će rad sa bendom do daljnjeg biti zamrznut. Privatne životne prilike, koje su se desile u Almasovom životu, učinile su ga senzibilnijim i osjetljivijim što se može čuti već na prvo slušanje. Naime očinstvo je Almasa u mnogome promijenilo život i način na koji i sam posmatra svijet.

„ Ljudi danas često površno i slušaju i gledaju stvari. I kad malo pažljivije poslušaš pjesmu i posebno pogledaš spot, koji jeste minimalistički, onda dođeš do zaključka kojeg si ti primjetio.“

 Odgovornost spram sina učinila je da mnoge stvari više ne izgledaju onako kako se to do neki dan činilo. Ta senzibilnost, čita se i u tekstu i muzici na prvom singlu.

„ Ja mislim dok smo mi odrastali nekako sve bilo drugačije. Mislim bilo je brige ali ne i straha. Nekako su ljudi bili nasmijaniji. Danas je to teško, pustiti živo biće u ovaj svijet a da nisi napet.“

 I ostale pjesme i stvari koje su u pripremi su na istom fonu i obojene novim nivoom žAlmasovog života.

„ Mi uopšte nemamo neke granice i norme i gdje mora nešto zvučati ovako ili onako. Stvarno radimo po trenutnom osjećaju koji nas vozi. Vjerovatno će biti slično jer smo u tom moodu . Ima tu i žešćih i jačih stvari, puno gudača i klavira. Tekstovi su svi vezani za mene, moje prijatelje i svega onoga što mi se događalo u protekle dvije godine.“

Zaštita rijeka i prirode umjesto novih hidroelektrana

Svjetski dan voda 22. marta je prilika da se razmisli o važnosti voda i vodenih ekosistema. Ekološke nevladine organizacije u cijeloj Bosni i Hercegovini okupljene oko Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine su posvećeni zaštiti rijeka i zagovaranju održivog upravljanja rječnim slivovima.

Umjesto više aktivnosti na zaštiti prirode, restauracije rijeka i močvara, BiH se suočava sa planovima koji prijete uništavanju rijeka novim hidroelektranama. Planovi za izgradnju oko tristotine hidroelektrana znače pogoršanje statusa kvaliteta voda i uništavanje rijeka. Ovo je kontradiktorno sa naporima da se poboljša status voda koji je glavni cilj Okvirne direktive o vodama EU, evropskih i nacionalnih strategija biodiverziteta – ističe Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Kod davanja koncesija za izgradnju hidroelektrana se ne uzimaju u obzir ekološki aspekti a proces je u velikoj mjeri netransparentan i ne daje mogućnost učešća javnosti u donošenju takvih odluka. Vlasti u BiH hidroenergetske projekte predstavljaju kao potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, što se u praksi pokazalo netačnim, jer se na malim hidroelektranama zapošljavaju jedna do tri osobe najviše. Male hidroelektrane su ekonomski neopravdane i ne donose korist entitetima i lokalnim zajednicama, a investitori imaju veliku korist od subvencija koje plaćaju potrošači električne energije putem računa za električnu energiju na kome se izdvajaju sredstva za nadoknadu za korištenje obnovljivih izvora energije.

Sportske aktivnosti, tradicionalne djelatnosti, turizam i vodosnabdijevanje su mali dio načina korištenja vodnih resursa BiH koji mogu generisati više radnih mjesta i ostvariti veći prihod lokalnim zajednicama u poređenju sa hidroelektranama – poručuje Robert Oroz iz udruge Eko Gotuša iz Fojnice koja je članica Koalicije.

Poplave u posljednjih nekoliko godina pokazuju da rijeke  trebaju prostora te da je upravljanje rizikom od poplava važan zadatak u narednom periodu. Prirodne retenzije su mjere zadržavanja vode u cijelom slivu rijeke Save i obnavljanje močvarnih područja uz rijeke su ključni elementi održive zaštite vodenih ekosistema i upravljanja poplavama. Koridori za prirodu duž rijeka predstavljaju mjere značajne za uspostavljanje evropske zelene infrastrukture i pomažu u očuvanju biodiverziteta.

East West Centar na 62. Sterijinom pozorju

Sterijino pozorje u Novom Sadu objavilo je da je predstava Harisa Pašovića “Za šta biste dali svoj život?” uvrštena u program “Krugovi”, najvećeg teatarskog festivala u Srbiji.

Ovu predstavu je East West Centar Sarajevo kreirao u koprodukciji sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, i pozorištima iz Novog Sada “Promena” i “Ujvideki szinhaz.”

U predstavi igra izvanredna ekipa mladih glumaca iz BiH i Srbije, većinom rođenih poslije rata. Oni su prvi put sarađivali zajedno, učili jedni o drugima i otkrivali dvije susjedne zemlje o kojima prije toga skoro ništa nisu znali. Na izuzetno snažan način i teatarski inovativno, ova predstava govori o tome za šta sve su ljudi spremni žrtvovati svoj život. Gledalac otkriva mnoštvo motiva – od kojih su neki plemeniti, a neki zli – koji ljude vode u dobrovoljnu smrt.

Ekipu predstave čine: Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Katarina Bradonjić, Amar Čustović, Lana Delić, Fedor Đorović, Dražen Pavlović, Miloš Lazić, Peđa Marjanović, Mina Pavlica, Gabor Pongo, Mia Simonović, Ema Stojanović, Marko Vasiljević, Dušan Vukašinović, Nikola Živanović , Elma Islamović, Nikola Marinkov, Irma Saje, Rastko Ilić, Lada Maglajlić, Vedad Orahovac, Thomas Steyart, Irfan Avdić. Izvršni producent je Ismar Hadžiabdić. Bh. turneja je planirana u maju ove godine.