Autor: urednik

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine s ponosom najavljuje retrospektivnu izložbu slika Halila Tikveše, jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih umjetnika. Izložba će biti otvorena 24. oktobra 2024. godine u 19 sati, i predstavlja pregled njegovog slikarskog opusa od 1960. do 2024. godine.

Halil Tikveša, rođen 1935. godine u Šurmancima, Bosna i Hercegovina, diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1964. godine. Kao profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Tikveša je obrazovao mnoge generacije umjetnika. Danas nosi zvanje profesora emeritusa Univerziteta u Novom Sadu.

Iako je Tikvešin umjetnički opus bogat i raznolik, ova izložba fokusira se isključivo na njegove slike, kroz koje se publika može upoznati s njemu specifičnim slikarskim izrazom, prepoznatljivom simbolikom i snažnim vizualnim identitetom. Njegova djela prožeta su motivima zavičaja i naglašene erotike.

Tokom više od šest decenija rada, Tikveša je izlagao širom svijeta i osvojio oko 30 nagrada i priznanja.

Izložba se ne preporučuje osobama mlađim od 14 godina zbog seksualno eksplicitnog sadržaja.

Od regionalne teatarske produkcije, publika 64. Internacionalnog teatarskog festivala MESS imat će priliku pogledati ostvarenja istaknutih, višestruko nagrađivanih rediteljskih imena – Andriy Zholdak, Selma Spahić, i Žiga Divjak. Njihove predstave „Edward II“, „Kroćenje goropadnice“ i „Budućnost“ otvaraju pitanja identiteta, historije ušutkivanja žena, te pogubnog djelovanja čovjeka na planetu na kojoj živimo.

„Edward II“,  koprodukcija NUCK teatra “Jordan H. K. Džinot” iz Velesa i dramskog teatra “Masaltinov” iz Plovdiva, Bugarska, inicira priču o jednom kompleksnom fenomenu na nekoliko nivoa. Edvard drugi je proizvod dramaturškog “rimejka” klasične drame Christophera  Marlowa, iz pera Saše Dimoskog i reditelja Zholdaka, uz primjese pop-artu svojstvenog fizičkog teatra, u kojoj se autori poigravaju različitim žanrovima, osobito krimi-trilerom. U kojoj mjeri je želja za moći trijumfalna zlatna kruna koja se prenosi sa jednog člana kraljevske porodice na drugog, a u kojoj mjeri je ta želja kruna od trnja stečena mazohističkim naporima? Akcenat u predstavi je na odnosu između oca i sina, posljedicama nedostatka majke, raskoši i moći, potrebi za sklapanjem braka, ali i na promjeni seksualne orijentacije. Sve ovo je danas česta i normalna pojava, ali to nas u jednu ruku i tjera da ispitamo šta je razlog tim pojavama i procesima. Budite dio ovog teatarskog propitivanja u nedjelju, 06.10. u 19 sati i 30 minuta u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Autorski projekt „Kroćenje goropadnice” je reinterpretacija Šekspirovog klasika „Ukroćena goropadnica“, prema prijevodima Mate Marasa, Milana Bogdanovića i Andy Jelčića bazirana na kombiniranju različitih diskursa i izvora, razvijena iz improvizacija, koja u pozadini otkriva dugu povijest ušutkivanja žene i kroćenja njezinog jezika. Ovaj komad u produkciji Satiričnog kazališta Kerempuh iz Zagreba, a u režiji poznate bh. rediteljice, Selme Spahić, postavlja pitanja šta uopće znači goropadnica, ko su one bile kroz stoljeća. Čemu se stoljećima smijemo pod okriljem komedije i dramskog kanona i šta je dopušteno raditi ženskom tijelu na sceni u svrhu izazivanja smijeha? Šta je zapravo iz ugla današnjih goropadnica smiješno i da li je to smiješno i društvu? Odgovore potražite u ponedjeljak, 07.10. u 19 sati i 30 minuta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Od društveno angažiranog mladog slovenačkog reditelje Žige Divjaka na 64. MESS stiže predstava „Budućnost“ u koprodukciji Beogradskog dramskog pozorišta i Mestnog gledališča ljubljanskog.  Ljudski otpad, vidljiv i nevidljiv, putuje kroz ogromne atmosferske slojeve i široke okeanske struje. Akumuliraju se u tijelu odanog albatrosa, koji skuplja hranu za svoje mlade, i završavaju u stomaku mladog albatrosa. Milioni i milioni godina letenja iznad nemirne površine mora, nebrojeni albatrosi, koji su se brinuli i trudili se da omoguće nastavak vrste, dolaze u dodir sa ljudskom genijalnošću, materijom starom manje od 100 godina – plastikom. Hemikalije, plastika, živa bića i njihovi rođaci, obaveze, odnosi su kombinovani u složenoj mreži međusobnih uticaja. „Budućnost“ je predstava skrivena u ovoj složenoj mreži međusobnih uticaja, a na programu 64. MESS je 08.10. u 19 sati i 30 minuta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Ulaznice za 64. MESS možete kupiti putem portala www.kupikartu.ba, a detalje programa pogledati na www.mess.ba.

U prostorijama galerije Gabrijel u Kamernom teatru 55, predstavljen je program ovogodišnjeg izdanja „Dramadžiluka“. Ovo će biti drugo izdanje Dramadžiluka, programa koji za cilj ima promovisanje dramskih pisaca i recentnih dramskih tekstova kao jednog od najbitnijih segmenata teatra, te davanje prostora mladim autorima i autoricama da predstave svoj rad.

„I ovogodišnji Dramadžiluk je dokaz da postoji neotkrivena riznica dramskih tekstova. Postaje sve teže odlučiti se između desetina prispjelih drama, koje na našu radost, pristižu iz svih dijelova svijeta. Naravno, i ovaj put smo, prije svega, željeli pozorišnoj publici približiti ono što pišu domaći autori. Naša odluka je da ne namećemo bilo kakve kalupe, da ne favoriziramo određene teme, niti poetike; uživali smo u – različitosti“, pojašnjava selektor programa, Almir Imširević.

„Prošle godine se Dramadžiluk pokazao kao pun pogodak, i definitivno segment teatarskog festivala koji je nedostajao. Bez dramskog teksta nema ni predstave, zato je od izuzetne važnosti da damo prostor mladim autoricama i autorima da predstave svoje radove, iz kojih jednog dana se možda izrode fenomenalne predstave na teatarskim repertoarima“, ističe Nihad Kreševljaković, direktor festivala MESS.

I ove godine, domaćin Dramadžiluka je Kamerni teatar 55. „Raduje nas činjenica da i ove godine sarađujemo sa MESS-om. Saradnja je prirodna, jer je osnivač Kamernog teatra 55 i MESS-a Jurislav Korenić. Predstava Malograđanska svadba je uvrštena u selekciju ovogodišnjeg festivala, te nam je izuzetna čast da i pored programa Dramadžiluka koji ćemo ugostiti, imamo i ove godine predstavu Kamernog teatra na festivalu“, pojašnjava direktor Kamernog teatra 55, Senad Alihodžić.

Na ovogodišnjem Dramadžiluku koji se održava od 05. do 12. oktobra bit će upriličeno scensko čitanje četiri dramska teksta iz: Bosne i Hercegovine („Tamo gdje ne idemo“; Adnan Lugonić), Hrvatske („Autogram za Milicu“; Mate Matišić), Norveške („Burnt Toast“; Trinie Falch) i Amerike/BiH („Čovjek u mraku“; Paul Auster; dramaturgija i dramatizacija Almir Imširević). Jedan od autora je i bosanskohercegovačkih dramaturg i pisac Adnan Lugonić.

„Drama Tamo gdje ne idemo je nastala 2020. godine, u jeku prvog vala COVID-a 19 i sadrži sve ono što je većina nas osjećala – anksioznost, tjeskobu, strah od propasti svijeta kakav smo poznavali, te paralelno s tim potrebu da za bliskošću, intimom, razumijevanjem, riječima utjehe. Radujem se što će, četiri godine nakon što je napisana, drama konačno dobiti priliku da bude javno izvedena u sklopu Dramadžiluka, na ovogodišnjem Internacionalnom teatarskom festivalu MESS. Ideja i koncepcija Dramadžiluka izuzetno je važna za nas dramske pisce i spisateljice, jer na taj način domaći dramski tekstovi bivaju vidljivi i dobiju priliku komunicirati s publikom“, ističe Lugonić.

Kompletan program festivala možete pogledati na web stranici www.mess.ba.