Autor: urednik

U ozračju neizvjenosti na globalnom nivou, u godini obilježenoj teškom epidemiološkom situacijom, umjetnost je (pre)poznata kao prostor interakcije i društvenog dijaloga kojim se nastoje prevazići ograničenja fizičke distance, te ublažiti stanje sveprisutne tjeskobe. Svjesni značaja umjetničkog djelovanja u pandemijskim (ne)vremenima, Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje četrnaesto izdanje festivala “Majske muzičke svečanosti” na kojem će se predstaviti rezultati posvećenog rada studenata, profesora i saradnika ove institucije.

Koncert otvorenja će biti upriličen u četvrtak, 20. maja 2021. godine u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman“ (Sala Srednje muzičke škole Sarajevo) u 19 sati, gdje će nastupiti nastavnici Muzičke akademije. U sklopu ovogodišnjih “Majskih muzičkih svečanosti” će se predstaviti i studenti Smjera za harmoniku, Odsjeka za solo pjevanja, Odsjeka za klavir, Smjera za saksofon, Odsjeka za kompoziciju, kao i kamerni sastavi i Orkestar Muzičke akademije. Samostalne recitale će održati violončelistica Selma Hrenovica i mladi pijanista Nadir Hošić. Festival će biti zaokružen koncertom u Narodnom pozorištu Sarajevo koji je najavljen za četvrtak, 24. juni 2021. godine.

Shodno epidemiološkim mjerama i naredbama nadležnih institucija, broj posjetilaca će biti ograničen. Ulaz na sve koncerte je besplatan uz obaveznu rezervaciju koju je moguće izvršiti telefonom na 062 204 906 ili e-mailom: koncertna.sezona@mas.unsa.ba. S obzirom na pomenuta ograničenja, svi festivalski događaji moći će se pratiti uživo putem zvaničnog YouTube kanala Koncertne sezone MAS.

Ovogodišnje izdanje festivala posvećeno je utemeljitelju “Majskih muzičkih svečanosti”, emeritusu Univerziteta u Sarajevu, profesoru i bivšem dekanu Muzičke akademije, dr. Ivanu Čavloviću koji nas je iznenadno napustio 14. maja 2021. godine.

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu jedan je od glavnih pokretača muzičkog života u Bosni i Hercegovini. Uz obrazovnu ulogu i naučno-istraživački rad, Muzička akademija značajan dio svoje aktivnosti usmjerava ka produkciji muzičkih dešavanja otvorenih za javnost. Koncertna sezona MAS godišnje redovno pripređuje pedeset koncertnih i umjetničkih događaja, s ciljem predstavljanja rada studenata, profesora, akademskih ansambala poput Gudačkog i Simfonijskog orkestra, Hora Muzičke akademije, Ansambla “Etnoakademik”, te ansambla aMAS.

Zadovoljstvo nam je pozvati vas da pratite ovogodišnje izdanje “Majskih muzičkih svečanosti” i na taj način podržite rad studenata, profesora i saradnika Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine najavljuje centralni događaj svog ljetnog programa – samostalnu izložbu međunarodno prepoznate bosanskohercegovačke umjetnice Selme Selman. Kustosica izložbe je Amila Ramović, koja je u proteklom dvogodišnjem periodu sarađivala sa umjetnicom u razvoju koncepta izložbe te produkciji novih ciklusa njenih djela koja će prvi put biti predstavljena ovim povodom. Ovo je prva samostalna izložba Selme Selman u Bosni i Hercegovini.
Otvaranje izložbe planirano je u julu 2021, u skladu sa dozvoljenim uslovima pandemije. Samostalnu izložbu Selme Selman pratit će programski događaji usmjereni na njen umjetnički i aktivistički angažman, kao i promociju društvene kohezije i integracije marginaliziranih skupina u bosanskohercegovačko društvo.

Selma Selman mlada je i svjetski poznata umjetnica i aktivistkinja koja se kroz svoj rad često bavi pitanjima relevantnim za romsku zajednicu u kojoj je i sama odrasla. Nakon studija slikarstva na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banja Luci, završila je magistarske studije pri programu Transmedia na Syracuse Univerzitetu, New York. Samostalne izložbe imala je diljem Balkana, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Italiji i Mađarskoj. Učestvovala je u nizu značajnih internacionalnih izložbi među kojima je i “FutuRoma”, Romski paviljon pri 58. Venecijanskom bijenalu 2019. godine. Dobitnica je niza međunarodnih priznanja u oblasti umjetnosti poput Young European Artist Trieste Contemporanea Award (2017), te započinje pohađanje prestižne Rijksakademie u Amsterdamu (2021). Njeni radovi dio su umjetničkih kolekcija agnès b., Horsecross Arts Collection, kolekcije Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, kao i drugih. Po zatvaranju njene izložbe u Sarajevu, slijedi njena velika samostalna izložba u Muzeju Fridericianum u Kasselu, zatim i projekti u Njemačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, San Marinu,
Rumuniji, SAD-u u periodu 2021/2022.

Amila Ramović je kustosica i muzikologinja iz Sarajeva. Karijeru je započela kao koordinatorica programa Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi Sarajevo (2000), i kasnije kao izvršna direktorica Fondacije Ars Aevi (2005-2017). Organizirala je desetine izložbi i projekata iz oblasti savremene umjetnosti u BiH i internacionalnim prostorima, a bila je kustosica izložbi renomiranih bosanskohercegovačkih i internacionalnih umjetnika, među njima samostalne izložbe Brace Dimitrijevića na Venecijanskom bijenalu
(2009) te retrospektivne izložbe grupe Sing Sing u Muzeju moderne umjetnosti Saint Etienne (2010) i sarajevskoj Vijećnici (2011). Profesorica je na Muzičkoj akademiji i Akademiji scenskih umjetnosti Univerzteta u Sarajevu. Godine 2019. dodijeljeno joj je priznanje Honorary Fellow of Plymouth College of Art u Velikoj Britaniji.

Izložba se realizira u partnerstvu Umjetničke galerije BiH s Udruženjem AKCIJA, te nizom organizacija i saradnika. Samostalna izložba Selme Selman provodi se u okviru projekta “Promocija raznolikosti i inkluzije kroz promociju umjetničkog i aktivističkog opusa članica i članova Romske zajednice”, koji podržavaju Evropska unija i Vijeće Evrope kroz svoj zajednički program “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”. Posebni programi realizirani su uz podršku Univerziteta u Sarajevu.
U pripremi izložbe sudjeluje tim bosanskohercegivačkih profesionalaca u oblasti umjetnosti.

Koordinatorica izložbe je Hana Ćurak, sociologinja i producentica, koja rukovodi i odnosima s javnošću.
Konsultantica u produkciji projekta je Aida Kalender, direktorica Udruženja AKCIJA. Kreativni tim čine Bojan Hadžihalilović, art direktor, Damir Šagolj, fotograf i Sanda Popovac, arhitektica postavke, te niz bosanskohercegovačkih djelatnika u oblasti umjetnosti. Priprema izložbe vodi se u saradnji s timom Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine koji predvodi direktor Strajo Krsmanović.

Udruženje „AKCIJA“ korisnik je zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni
Balkan i Tursku 2019-2022“. Stavovi izraženi u ovom tekstu odgovornost su autora i ne predstavljaju zvanične stavove
Evropske unije i Vijeća Evrope.

U Galeriji ULUPUBiH na adresi Koševo broj 7, 11.05.2021. Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u BiH u sklopu projekta „Umjetnost u izlogu 2021“ promovira knjigu „Pišem ti bosančicom“ autorice prof. Amre Zulfikarpašić. Ovim povodom biti će izložene i grafike inspirisane bosančicom. Izložba će biti otvorena do 18.05.2021., a posjetitelji će imati priliku da porazgovaraju sa autoricom u prostoru Galerije radnim danima za vrijeme trajanja izložbe.

Dio teksta o knjizi “Pišem ti bosančicom”:

“Na prostoru Bosne i Hercegovine, još od desetog stoljeća se upotrebljavalo više pisanih sistema, pod uticajem velikih civilizacija,  što je bez presedana u svijetu. Preplitanje i utjecaj Bizanta, odnosno pravoslavno-grčko-ćiriličnog sa zapadno-evropskim, odnosno rimo-katoličkim,  glagoljičnim i latiničnim, te osmanske kulture odnosno islama i arapskog pisma, utjecalo je svojim različitostima na religiju, kulturu i pismenost bosanske države.

Srednjevjekovno pismo koje najčešće nazivamo bosančica, gledajući kroz naučne studije, prepuno je kontraverzi po pitanju imena i porijekla češće nego po pitanju paleografskih karakteristika. Nazivi: bosanska ćirilica, brzopisna ćirilica, bosanica, bukvica, bosansko pismo, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, ćirilica bosanske kancelarije, srpska ćirilica itd, odnose se na isto pismo iako se s tim ne slažu svi.

I oko nastanka i odnosa sa ćirilicom postoji više različitih stavova, što kod nas nije neobično.

Unatoč tome, bosančica je voljeno pismo regije i nepobitno  je da su se njom na ovom prostoru služili svi, skoro bez izuzetka, i da je to bilo narodno pismo, te je stoga i  tako šaroliko kao i sve ostalo za šta se nisu propisivala pravila. Pismo se prenosilo sa koljena sa koljeno, kao narodna pjesma, te se tako usput mjenjalo dok nije izumrlo, sredinom prošlog stoljeća. Narod je iza sebe ostavio mnoge pjesme koje se i danas pjevaju ali i pisane dokumente, minijature, knjige i stećke, koje danas rijetki znaju da pročitaju, a koji likovnim izrazom i simbolikom u najvećoj mjeri objedinjuju sve specifičnosti naše kulture i jezika, te definiraju naše naslijeđe.” 

O prof.Amri Zulfikarpašić

Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek Grafičkog dizajna kao i postdiplomski studij na temu Bosančica u savremenom mediju, završila je u Sarajevu, u klasi prof. Mladena Kolobarića na Akademiji likovnih umjetnosti.

Od 1977. – 1990. bila je glavna dizajnerica a potom rukovoditeljica Dizajn studija, u tada najvećoj Agenciji za tržišne komunikacije u Bosni i Hercegovini OSSA (Oslobodjenje Sarajevo) 1991. stiče status istaknute umjetnica, a zatim otvara svoju privatnu agenciju B Koncept. Rat provodi u Sarajevu radeći na mnogim značajnim projektima. Pedagoški rad počinje ratne 1994. godine u zvanju predavača. Na Akademiji zatiče napuštene prostorije te u zvanju predavača sa kolegom Bojanom Hadžihalilovićem, koji je primljen u zvanje asistenta, uspostavlja ponovo odsjek Grafičkog dizajna i postavlja nove silabuse i programe. Oni zatim uvode studente ponovo u nastavu i primaju novu generaciju. Od tada Zulfikarpašić samostalno vodi tri predmeta; Uvod u dizajn, Tipografsko oblikovanje i Grafiku knjige. Već prve godine odsjek Grafičkog dizajna postiže veliki uspjeh i njihov rad predstavlja američki renomirani dizajnerski časopis IDEA na šest strana. 1999. godine Amra Zulfikarpašić postaje docentica, 2005. vanredna profesorica, a 2011. redovna profesorica.

Dva mandata je obavljala funkciju šefa odsjeka i počasna je članica ULUPUuBiH-a, čija je predsjednica bila od 2010. do 2012. godine. Trenutno obavlja funkciju članice Upravnog odbora ULUPUuBIH-a.

Za svoj rad u oblasti grafičkog dizajna dobila je seriju nagrada, među kojima su Bronzana ideja Portoroža – 1985, ULUPUuBIH i ULUBIH Collegium artisticum 1987, 2000, 2001, 2002, 2003, 2004. i Grand Prix 2002. i 2004. za grafički dizajn pisma Bosančica.

Imala je na desetine grupnih i samostalnih izložbi, a u poslednje vrijeme se bavi crtanjem i slikarstvom.

Filmski centar Sarajevo i Historijski muzej BiH će 6. maja 2021. godine u 18:00 sati otvoriti izložbu „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem(o)?“ – bosanskohercegovačka kinematografija od 1947. do 1992. godine“.

Ova izložba je nastala iz potrebe da se ukaže na bogato filmsko naslijeđe Bosne i Hercegovine, u isti mah prisutno i nepoznato u popularnoj kulturi. Filmsko naslijeđe je oblikovano specifičnostima stvaralačkog procesa iz kojeg nastaje, ovisi o ljudima koji su ga svojim radom artikulisali, priča o filmovima, ali i od priča koju filmovi pripovijedaju. Izložba nastoji odmotati bosanskohercegovačku filmsku traku, predstaviti filmske stvaratelje i djelatnike Bosne i Hercegovine kroz historiju i potaknuti promišljanje o kompleksnosti i izazovima stvaranja filma – prikazujući svijet i život filma “iza scene”. Okosnicu izložbe čini naslijeđe tri producentske kuće: „Bosna film“, „Studio film“ i „Sutjeska film“. Vremenski, izložba pokriva početke organizirane proizvodnje filma u Bosni i Hercegovini 1947. godine osnivanjem prve produkcijske kuće „Bosna film“, preko permutacija u organizaciji filmske produkcije osnivanjem „Studio“ i „Sutjeska filma“, do devedesetih godina i početka rata 1992-1995.

Ko su bili pioniri i akteri bosanskohercegovačkog filma? U kojim okolnostima se prave filmovi u Bosni i Hercegovini? Koje teme obrađuju filmski stvaraoci? Kako nastaje film? Ovo su neka od pitanja kojima izložba „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem(o)? – bosanskohercegovačka kinematografija od 1947. do 1990. godine“ nastoji otvoriti platformu za dijalog o bogatom filmskom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Ovo je ujedno prvi korak u osnivanju i razvoju budućeg muzeja filma Bosne i Hercegovine.

Otvorenje izložbe će se odvijati prema protokolu koji poštuje zadate epidemiološke mjere.

Izdavačka kuća Buybook će za Šesti internacionalni festival književnosti Bookstan, koji se ove godine održava u periodu od 7. do 10. jula/srpnja, dodijeliti 20 stipendija za učešće u radionici književne kritike. Tema ovogodišnje radionice je “Kritika i književni zanat”, a vrijeme održavanja je od 4. do 10. jula/srpnja 2021. godine.

Aplikacije je potrebno poslati na e-mail adresu radionica@buybook.ba do 22. maja/svibnja 2021. Aplikacija treba sadržavati prijavnicu, biografiju i dva autorska rada iz oblasti književne kritike, esejistike, znanstvene publicistike, a u obzir dolaze i stručni i naučni radovi, te književne i/ili novinarske kolumne. Nakon pregledanih aplikacija, ubrzo nakon posljednjeg roka za prijavu, odabrani kandidati mogu biti pozvani na online intervju s koordinatorima radionica nakon kojih će se obaviti finalna selekcija. Stipendija je namijenjena studentima/cama i književno-umjetničkim kritičarima/kama koji aktivno govore engleski jezik, pišu na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku te imaju od 21 do 30 godina. Učesnici/e koji su sudjelovali na prethodnim radionicama imaju ponovno pravo prijave.

Zadaci za kandidate koji prođu selekciju bit će podijeljeni u tri segmenta:

Prva faza je pisanje teksta koji se treba dostaviti do 26. juna/lipnja, a zadatak će biti naveden u pozivnom pismu.

Druga faza podrazumijevat će zadatke koji se tiču praćenja događaja Festivala; navedeni tekstovi bit će objavljeni na društvenim mrežama i web-stranicama Buybooka i Bookstana, a najbolji među njima na stranicama medijskih partnera Festivala.

Treća faza je pohađanje predavanja i radionica sa uglednim predavačima za vrijeme trajanja programa.

Voditelj ovogodišnje radionice je Nenad Veličković, a odabrani polaznici će pored njega imati priliku slušati i druge predavače i goste festivala.

Stipendija pokriva troškove radionice, smještaja u hostelu, hranu u dogovorenim restoranima te troškove puta. Molimo sve zainteresirane da pročitaju pravilnik učešća koji se nalazi u dokumentu s prijavnim obrascem.

Stručni žiri će odabrati dvadeset polaznika/ica programa kojima će po realizaciji zadatka biti dodijeljena priznanja, a najboljima i nagrade.

Nepotpune prijave neće biti razmatrane. Zvanične potvrde učešća poslat ćemo odabranim kandidatima najkasnije do 30. maja/svibnja 2021. godine, uz detaljniji program rada i potrebne logističke informacije.

Sretno svima!

Dokumentarno pripovijedanje kroz ispovijesti veterana tri vojske u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Testament jednom vremenu” u ovoj godini bilježi učešća na filmskim festivalima, uporedo sa prikazivanjima u programima televizija u Bosni i Hercegovini, ali i van nje.

Autori filma Zoran Ćatić, Mirza Ajnadžić i Slađan Vujić poručuju kako je za ozdravljenje društva u našoj zemlji neophodno da ove priče čuje što više ljudi.

“Film prikazuje ispovijesti veterana proteklog rata okupljenih u Udruženje Pravi požar. Ovo udruženje osnovano je u Derventi, a već 10 godina radi veoma važan posao – udružuje veterane koji su nekada bili na suprotstavljenim stranama i oni idu od grada do grada i razgovaraju s mladima objašnjavajući im da su rat i bilo kakvi sukobi obična besmislica. Takvi ljudi su glas koji trebamo slušati umjesto svakodnevnih prepucavanja i prijetnji sukobima. Oni su na vlastitoj koži osjetili šta znači biti odveden u rat, izgubili su dijelove tijela, i oni i njihove porodice pate, a na nama je da pouke o budućnosti učimo od njih”, kazali su autori filma.

Film prati grupu veterana Vojske Republike Srpske, Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane koji govore o vlastitim bolnim iskustvima i posljedicama koje su im nakon rata ostale. Oni već 10 godina uz pomoć stručnih saradnika-psihologa rade sa različitim kategorijama društva, dijeleći svoja iskustva i stavove, a sve s jednim ciljem – da nikada nikome ne padne na pamet da ponovo ode u rat.

“‘Konstruktivna upotreba veteranskog iskustva’ naziv je našeg programa u okviru kojeg smo dosad razgovarali sa više od 2.500 mladih ljudi širom Bosne i Hercegovine”, objašnjava Spasoje Kulaga, osnivač Udruženja “Pravi požar”. “Ovaj film je bio iskorak u našem djelovanju i predstavlja dodatni napor ljudi koji su prošli pakao rata, ali i dalje uspijevaju naći snage da javno govore o tome. Oni time dobrobit cjelokupnog društva stavljaju na prvo mjesto”.

Dokumentarni film “Testament jednom vremenu” nastao je u produkciji Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju, a premijerno je prikazan na Sarajevo Film Festivalu 2020. godine. Uvršten je u selekciju najboljih filmova “Best Documentary Award” organizacije Best Film Awards za februar, prošao je u polufinale švedskog Lulea Film Festivala, kao i Stockholm International Film Festivala, a uvršten je i na repertoar APOX Film Festivala u Hrvatskoj.

Film će u subotu, 8. maja od 12:15 sati biti prikazan u programu Federalne TV.

Udruženje “Pravi požar” na svojoj web stranici i društvenim mrežama Facebook i Instagram objavljuje neke od izjava veterana koje su snimljene za potrebe filma. Ovi videi već su dosegnuli stotine hiljada ljudi. Misija nekadašnjih veterana, a danas najsnažnijih boraca za mir se nastavlja.

Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Večeras će u 21 sat, na zvaničnom Youtube kanalu Festivala MESS https://www.youtube.com/user/FestivalMESS i Facebook profilu Festivala MESS https://www.facebook.com/festivalMESS, biti premijerno emitovan  dokumentarni film “Kao da je neko još u šumi” katalonskih reditelja Terese Turiere i Erola Ileria. Nakon filma bit će emitovan razgovor sa Teresom Turierom, jednom od reditelja filma i Ajnom Jusić, predsjednicom Udruženja Zaboravljena djeca rata, a razgovor će moderirati Nihad Kreševljaković. 

U pitanju je dokumentarni film, nastao u katalonskoj produkcij, a koji tematizira jednu od nabitnijih ratnih i poslijeratnih tema u Bosni i Hercegovini – ratna silovanja i djeca rođena kao posljedica tih silovanja. Između 25.000 i 50.000 žena, djevojaka i muškaraca bilo je žrtva silovanja kao ratnog oružja. Ne postoji zvaničan broj jer mnoge od žrtava nisu preživjele, ili o tome ne govore.

„Ovaj dokumentarac napravljen je iz najdubljeg poštovanja i podrške svim hrabrim ženama Bosne i Hercegovine, kao i muškarcima koji se bore za dostojanstvo ove divne zemlje. Najbolji čin ljubavi je sjećanje, a znati kako prepoznati patnju drugih neophodan je korak kako bi nove generacije mogle graditi, a ne ostati usidrene u prošlosti. Želeli bismo da izrazimo zahvalnost Festivalu MESS što je organizovao ovaj događaj i uvrstio ga u program Modula Memorije, Fondaciji lokalne demokartije, Udruženju Žena Žrtva Rata i Udruženju Zaboravljena djeca rata na radu na ovom projektu, te Fondaciji Nando i Elsa Peretti, Gradskom vijeću Barselone i Vladinoj delegaciji Katalonije na Balkanu zbog vjerovanja u kulturu kao dugoročno revolucionarniji čin“, kazala je Teresa Turiera, rediteljica.

Centar za razvoj medija i analize poziva novinare i medijske kuće da se u periodu od 1. maja do 31. maja prijave na konkurs za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji.

Konkurs je otvoren za sve novinare i medije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a nagrade će se dodjeljivati u kategorijama:

• za najbolje istraživanje o korupciji objavljeno  u štampanim i online medijima,
• za najbolje istraživanje o korupciji emitovano u programu televizijskih stanica,
• za najbolje istraživanje o korupciji emitovano u programu radijskih stanica i
• za najbolje istraživanje o korupciji u multimedijalnim sadržajima u Bosni i Hercegovini.

Prijavljeni radovi moraju biti istraživačke priče objavljene u nekom od bh. medija u periodu od 1. maja 2020. godine do 30. aprila 2021. godine.

Autore za nagradu mogu predlagati medijske kuće, novinske agencije, urednici svih medija ili sami novinari/autori.

Prijedloge možete poslati elektronskim putem na zvaničnu adresu Novinarske nagrade  crma.novinarskanagrada@gmail.com sa naznakom Za novinarsku nagradu i naznakom kategorije za koju se rad prijavljuje. Audio i video izvještaje možete poslati putem WeTransfera. Ukoliko su prilozi objavljeni na You Tube kanalu medija, dovoljno je poslati link na prilog.

Novinarska nagrada biće dodijeljena u okviru Programa istraživačkog novinarstva, kojeg finansira USAID u BiH. Centar za razvoj medija i analize nastavlja tradiciju nagrađivanja istraživačkih novinara i promocije istraživačkog novinarstva započetu prije devet godina kada je uspostavljena ACCOUNT novinarska nagrada.

Konkurs je otvoren do 31. maja za sve novinare i medije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini

Za više informacija, kontaktirajte nas putem e-maila crma.novinarskanagrada@gmail.com  

Školegijum po šesti put raspisuje konkurs za Književnu nagradu Šukrija Pandžo. Pročitajte propozicije konkursa.

Kao i svake godine, na dan rođenja bh. književnika Šukrije Pandže, objavljujemo konkurs za nagradu koja nosi njegovo ime. Tema za 2021. je školske biblioteke. Šta je njihova uloga danas? Mogu li i pod kojim uslovima biti više nego depoi knjiga? Doprinose li razvoju čitanja ili nečitanja? Zavisi li njihova sudbina od ljudi ili od novca? Je li sa obaveznim lektirama sve u najboljem redu?… Ovo su samo neka od pitanja koja otvara istraživanje Školegijuma o stanju školskih biblioteka iz 2015. godine.

Učestvovati na konkursu mogu svi: i oni sa lijepim uspomenama, i oni sa hrabrim vizijama, optimisti i pesimisti, nastavnici, bibliotekari, direktori, političari, roditelji, a ovaj put i arhitekte, koje pozivamo da osmisle i skiciraju školske biblioteke budućnosti.Ovogodišnji konkurs za nagradu Šukrija Pandžo je šesti po redu. Sve članke vezane za njega možete pronaći na tagu Šukrija Pandžo, gdje možete pročitati i prethodne pobjedničke tekstove.

Tekst (reportaža, esej, humoreska…) ili idejni projekat treba poslati najkasnije do 30. juna ove godine na našu adresu skolegijum@gmail.com. Tekstove je potrebno poslati u Word-formatu, a predmet maila treba glasiti: Prijava na konkurs za nagradu Šukrija Pandžo. Svi materijali biće objavljivani kako budu pristizali, na našem portalu u rubrici Konkurs. Tri nagrade, u ukupnom iznosu od 1.500 KM biće na prijedlog žirija dodijeljene početkom školske 2021/22. godine.