Autor: urednik

Svojim performansima Bojan Stojčić otkriva kako kultura sjećanja i zapuštena, često u korov obrasla mjesta spomena korespondiraju sa stanjem bh. društva. Kustosica performansa je Šejla Kamerić, a oni se realizuju u sklopu međunarodnog projekta Devouring Architecture i interdisciplinarne platforme za istraživanje Invazivne vrste u produkciji Udruženja Realstage.

Historija kamenu, budućnost vjetru serija je performansa koje će Stojčić izvesti na historijski značajnim lokacijama u Bosni i Hercegovini. Nakon performansa na Spomeniku zračnoj eskadrili NOB-a Medeno polje u Krajini, posljednji vikend u maju Stojčić će održati performanse na Partizanskom groblju u Mostaru te Spomen-parku Vraca u Sarajevu.
Obučen u oficirski mantil, nastojeći ispuniti prostor oko sebe svojim dahom, Stojčić puše bijele balone te vezujući ih za sebe poprima oblik utvare. Na taj način on oslikava zatočenost između prošlosti i budućnosti koju osjeća kao pripadnik i posmatrač svijeta u kojem se nalazi. U isto vrijeme, Stojčić prostor obogaćuje daškom života, tako komunicirajući upravo ono što ovom prostor-vremenu nedostaje.

Performans, koji je otvoren za javnost, održat će se na Partizanskom groblju u Mostaru u subotu, 29.5.2021 u 17:00, te Memorijalnom parku Vraca u nedjelju, 30.5.2021 u 17:00.

Bojan Stojčić je međunarodno priznat i zapažen umjetnik koji iznimno jasnim grafikama, korištenjem osobnog tijela i suptilnog humora ukazuje na neizrečeno. U svojim radovima, bavi se najintimnijim strahovima i tragedijama post-tranzicijskog i post-traumatskog društva.

Otkrivajući svoje osobno iskustvo usamljenog ranog odrastanja obilježenog bježanjem od rata i sukobljavanja sa njegovim posljedicama gdjegod bi se našao, Stojčić zagovara mir na duhovit i poetičan način. Mostarskoj publici predstavio se prije nekoliko godina svojim učešćem u programu Bauhaus goes South East pod pokroviteljstvom Univerziteta u Weimaru, kada je otkrio svoju intervenciju u prostoru, Spomenik neznanom komunalnom radniku.

Sarajevskoj publici Stojčić je posebno poznat kroz svoja brojna samostalna izlaganja od kojih se ističu samostalna izložba u Umjetničkoj galeriji BIH 2020. i galeriji Collegium Artisticum 2014. godine. Njegova instalacija Tražim osobu koja je nekoliko mjeseci bila izložena na fasadi Umjetničke galerije BIH tokom 2020. godine izazvala je iznimnu pažnju javnosti.

Organizaciju i produkciju događaja podržao je KRAK Centar za savremenu umjetnost, a fotografije potpisuje Hamza Kulenović.

Mirnom šetnjom sa bijelom trakom oko lijeve ruke i ove godine ćemo obilježiti Dan bijelih traka u Prijedoru i svim drugim mjestima gdje se 31. maj, Dan bijelih traka  bude obilježavao. Zbog potencijalnih posljedica uzrokovanih pandemijom virusa Covid 19 pozivamo sve one koji budu obilježavali Dan bijelih traka bilo gdje u svijetu da se tokom održavanja skupa pridržavaju svih mjera opreza, drže distancu i obavezno nose maske.

Okupljanje učesnika u Prijedoru planirano je u ponedjeljak 31. maja 2021. godine u 12:00 h. Učesnicima će prije same šetnje biti pokazana lokacija sa kojom su  lokalne vlasti saglasine da se na njoj izgradi memorijal za 102 ubijene prijedorske djece. U toku ove godine bi trebali pribaviti svu neophodnu dokumentaciju, raspisati međunarodni konkurs za idejno rješenje memorijala i do idućeg Dana bijelih traka podići memorijal. Tako ćemo ostvariti jedan od prvih postavljenih ciljeva koje je pred sebe postavila građanska inicijativa Jer me se tiče, zajedno sa drugim organizacijama i pojedincima koji su se priključili i podržali roditelje ubijene prijedorske djece.

Zbog ograničenog broja učesnika, a dozvoljeno je do 100 na javnom skupu, molimo sve one koji su namjeravali doći u Prijedor da ove godine Dan bijelih traka obilježe u svojim zajednicama tako što će tog dana prošetati sa bijelom trakom na lijevoj ruci. Tako ćete na najjednostavniji način obilježiti Dan bijelih traka i na najizravniji način dati lični doprinos u ostvarenju ciljeva koje su postavili organizatori, a jedan od prvih je i izgradnja memorijala za ubijenu djecu. Pored nošenja bijele trake na ruci Dan bijelih traka možete obilježiti i postavljanjem bijelih čaršava na prozore vaših kuća i balkona. Fotografije i video sa bijelim trakama možete objavljivati na društvenim mrežama i dijeliti ih sa drugim učesnicima.

U koloni učesnika koji će proći glavnom prijedorskom ulicom moći će biti samo oni koji budu imali ružu sa imenom jednog ubijenog djeteta. Međutim obilježavanje nije ograničeno prostorom i vremenom, svako od vas može nositi bijelu traku i obilježiti taj dan i ako se ne nađe u koloni sa ružama.

Pozivamo sve učesnike kolone da strogo drže razmak te da nose maske i izbjegavaju kontakt sa drugim učesnicima. Cvijeće sa imenima 102 djece položićemo u krug na glavnom trgu kao i ranijih godina. Predstavnici medija izjave mogu uzimati neposredno prije početka šetnje i nakon obraćanja organizatora. 

Obilježavanje Dana bijelih traka je podsjećanje na 31.maj 1992.godine kada je Krizni štab opštine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke.

Za jednakost i pravo svih žrtava na dostojanstvo i sjećanje!

Inicijativa Jer me se tiče

Nakon pjesama “Film” i “Sayonara” SindromZ objavljuju novu pjesmu “Kiša” zajedno sa videom kojom najavljuju dolazak prvog EPa pod nazivom “Svi smo mi vanzemaljci”. Blaga promjena u zvuku je namjerna a za tekst bend navodi da je univerzalan i svako od nas se može pronaći u riječima o traganju pojedinca za istinom,zadovoljstvom, mirom i ponovnim početkom.  

Za kompletnu produkciju spota bio je zadužen Bad Shoe koji za ovaj projekat kaže: “Nakon slušanja prethodnog SindromZ singla pomislio sam kako su osvježenje na sceni i kako bi bilo idealno njihov zvuk oslikati malo drugačijim videom. Na prvu smo kliknuli i u roku od par dana sve završili. Spot se doslovno sam snimio.”

EP “Svi smo mi vanzemaljci” će se sastojati od šest novih pjesama snimljenih i produciranih od strane SindromZ ekipe.

Četrnaesti festival Majske muzičke svečanostiće biti otvoren koncertom nastavnika Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu koji će biti upriličen u četvrtak, 20. maja 2021. godine u Koncertnoj sali Cvjetko Rihtman (Sala Srednje muzičke škole Sarajevo) u 19 sati.

Ovaj događaj će početi izvedbom djela Dijalog III za violončelo i harmoniku (2019) Ivana Čavlovića (1949-2021), bivšeg dekana, profesora Muzičke akademija UNSA i utemeljitelja Majskih muzičkih svečanosti, kome je posvećeno ovogodišnje festivalsko izdanje. Dijalozi iz Čavlovićevog opusa, oslanjaju se na ideju o ravnopravnosti iskazivanja misli, pri čemu ovaj vid komunikacije u muzici predstavlja “višeslojnu strukturu ljudskosti”, što podrazumijeva svijest o sebi u alternaciji i otkrovenju sebe kroz dijalog. Ovo stajalište polazna je tačka za interpretaciju Dijaloga III akrodeonistice Belme Šarančić i violončelistice Belme Alić koja će s pijanisticom Višnjom Bakalar izvesti stav Slava vječnosti Isusovoj (Louange à l’Éternité de Jésus) iz čuvenog Kvarteta za kraj vremena (1941) za violinu, klarinet, violončelo i klavir Oliviera Messiaena (1908-1992). Ovaj stav karakteriše duga suptilna prožimajuća fraza koja doprinosi transcendentnosti djela.

Flautistica Mirna Mlikota Dizdarević će se predstaviti Sekvencom I (1958) za solo flautu Luciana Beria (1925-2003), prvom u nizuvirtuoznih komada nazvanih Sekvence i napisanih za različite instrumente, čija interpretacija zahtijeva propitivanje mogućnosti instrumenta i čestu primjenu proširenih tehnika sviranja. Pijanistica Dina Fejzić će izvesti Pet bagatela Carla Vinea (1954), napisanih za solo klavir 1994. godine. Ciklus čini pet minijatura raznolikog zvučnog kolorita, različitih u formalnom, ali i evokativnom smislu, kroz koje se prožimaju motorični jazz elementi, alla toccata trenuci, uz smjenu tenzičnih i lirskih momenata. Davor Maraus i Dario Kos će se predstaviti kompozicijom Toccata i divertimento (2001) za vibrafon i marimbu op. 32 Neya Rosaura (1952). Djelo je melodijski i karakterno utemeljeno na obliku specifičnom za prostor sjeveroistočnog Brazila poznatom kao desafio koji se može posmatrati kao “muzički razgovor” improvizacijskog karaktera, baziran na elementima imitacije, ali i nadmetanju dva vokalna izvođača, često propraćen kratkim instrumentalnim odlomcima u vidu svojevrsnog interludija.

Pijanistica Azra Medić će izvesti hiper-ekspresivnu Sonatu br. 6 (1988) ruske kompozitorice Galine Ustvolskaje (1919-2006), djelo specifično po usporenom pulsu i tenzičnom ambijentu koji stvaraju klasterske akordske strukture. Koncert će zaokružiti violončelistica Belma Alić i akordeonistica Belma Šarančić izvedbom U dubini vremena (In die Tiefe der Zeit) iz 1994. godine, japanskog kompozitora Toshia Hosokawe (1955) koji svoju muziku opisuje kao “notnu kaligrafiju u prostoru i vremenu, gdje tonovi proizilaze iz svijeta tišine kome se i vraćaju”.

Shodno epidemiološkim mjerama i naredbama nadležnih institucija, broj posjetilaca će biti ograničen. Ulaz na koncert je besplatan uz obaveznu rezervaciju koju je moguće izvršiti telefonom na 062 204 906 ili e-mailom: koncertna.sezona@mas.unsa.ba. S obzirom na pomenuta ograničenja, ovaj događaj moći će se pratiti uživo putem zvaničnog YouTube kanala Koncertne sezone MAS.

Sjajnu Jasnu Đuričić koju smo mogli gledati u filmu “Quo vadis Aida?”, nominovanom za prestižnu nagradu Oskar, sarajevska publika će imati priliku gledati 28, 29. i 30. maja u 20h na sceni Sarajevskog Ratnog Teatra u predstavi “Prst”, kosovske autorice Doruntine Bashe u režiji Ane Tomović.

U ovoj nagrađivanoj duodrami o zamršenim odnosima svekrve i snahe, koje su izgubile sina i supruga u ratnim sukobima 1999. godine i deset godina kasnije još uvijek se nadaju njegovom povratku, uz Jasnu Đuričić igra i najbolja glumica ovogodišnjeg Festivala društveno angažovanih filmova u Njujorku Milica Stefanović.

“U ovom trenutku kada pozorišta na Balkanu, Evropi, svetu gotovo uopšte ne rade ili rade onoliko koliko pandemija dozvoli, a gostovanja su nešto nezamislivo, predstava “Prst”,na moju veliku radost, gostuje u Sarajevu zahvaljujući udruženju KONTAKT iz Sarajeva i fondaciji Hartefakt iz Beograda koja je i producent predstave.

PRST je nastao krajem januara, davne 2013 godine….

Uz kraće ili duže prekide, tj ne igranja, “Prst” i dalje uspeva da nađe svoj put do gledaoca i da živi svoj život, rekla bih, bez nekog našeg naročitog upliva.

Očito da još uvek ne može da se smiri,

očito da još uvek nije sve rekao,

očito da ima još nešto da nam kaže, pokaže, ukaže, uperi, zapreti, ubode, dotakne, pomiluje … “ – izjavila je glumica Jasna Đuričić.

Glumica Milica Stefanović je dodala:

“Dolazak u Sarajevo je za mene dolazak kući. U Sarajevu sam, radeći na svojoj prvoj profesionalnoj predstavi, upoznala divne kolege i stekla prijatelje. Drago mi je da će me sarajevska publika gledati u predstavi “Prst”, u kojoj glumim sa divnom Jasnom Đuričić, a koja se bavi ispitivanjem patrijarhalnih odnosa medju ženama, u odsustvu muškaraca. Predstava se igra gotovo vec 10 godina i za mene intimno, ona je poligon kojim iznova propitujem razumevanje ove teme, svoju poziciju žene u raznim odnosima. Kroz ovu predstavu sazrevam i uvek se radujem partnerskoj igri koja se, sa glumicom kao što je Jasna Đuričić, stalno menja i narasta.”

“Dvije žene. Ne mogu više zajedno, a ne mogu ni jedna bez druge. Jedini način da promijene svoju situaciju je da jedna drugu povrijede. Što se jače povrjeđuju, to se više osjećaju živim.”- riječi su redateljice Ane Tomović.

Dramaturg predstave je Filip Vujošević, scenografkinja Zorana Petrov, kostimografkinja Miomirka Bailović, asistentica režije i scenski pokret Bojana Mišić, muzički saradnik Draško Adžić, fotografija i dizajn Jelena Janković. Predstava je nastala u koprodukciji Bitef teatra i Hartefakt Fonda iz Beograda.

Ulaznice za predstavu možete rezervisati na broj telefona 033 664 070 svakim radnim danom od 10h do 14h, ili slanjem poruke u FB inbox Sarajevskog Ratnog Teatra.

Ovo gostovanje udruženje KONTAKT (https://kontakt.website) realizovalo je uz podršku Rockefeller Brothers Fonda.

Historijski muzej BiH iz godine u godinu obilježava Međunarodni dan muzeja i pridružuje se internacionalnoj porodici muzeja koji proslavljaju naslijeđe i muzejske priče. Pandemija je promijenila pojavnu stvarnost – tako je i svijet muzeja u 2021. godini u procesu propitivanja i promišljanja. Ove godine se Dan muzeja obilježava pod temom „Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje“.

Tim Historijskog muzeja BiH je pripremio program koji prati ovogodišnju temu obilježavanja Dana muzeja, a zasnovan je na 
predstavljanju optimističnih priča iz bosanskohercegovačke historije o društvenom oporavku i napretku. Tako će muzejskim posjetiteljima biti predstavljene tek otvorene postavke „Buđenje solidarnosti“ i „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem(o)? – bosanskohercegovačka kinematografija od 1947. do 1992. godine“. Postavke će biti interpretirane kroz radionice, kustoska vođenja i predavanja, koja će trajati od 10:00 do 21:00. Ove godine Historijski muzej BiH 
predstavlja priče o obnavljanju bosanskohercegovačkog društva kroz historiju, s ciljem da primjeri iz prošlosti pomognu u mijenjanju sadašnjosti. Program Historijskog muzeja BiH pod krilaticom „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo!“ pokazuje koliko je važno da zajednički redefiniramo muzeje – kako bi muzeji postali edukativne 
institucije u službi društvenog napretka. Iako muzej neće biti otvoren do ponoći, kao što je to bilo svih prethodnih godina, muzejske priče će biti u potpunosti dostupne posjetiteljima.

Ulaz u muzej će biti moguć uz poštivanje mjera koje nalaže trenutna epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini. Veliki broj aktivnosti će se održati u vanjskom prostoru muzeja. Ulaz na sve aktivnosti je slobodan.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA MEĐUNARODNOG DANA MUZEJA

U HISTORIJSKOM MUZEJU BIH

BUDUĆNOST MUZEJA: OPORAVAK I PONOVNO OSMIŠLJAVANJE

SVAKOGA DANA U SVAKOM POGLEDU SVE VIŠE NAPREDUJEMO!

10:00 – 11:30 Radionica „Buđenje solidarnosti“

Kako nam umjetnost može pomoći u oporavku društva? Koja je budućnost muzeja? Kroz radionicu „Buđenje solidarnosti“ putujemo kroz historiju umjetnosti i učimo kako kultura pomaže da se izborimo sa društvenim krizama. Radionica se realizira u okviru istoimene izložbe, čiju realizaciju je pomogla Evropska unija u BiH.

12:00 – 13:00  „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem(o)? – kustosko vođenje kroz izložbu

Koja je uloga filmske umjetnosti u bosanskohercegovačkom društvu? Kako je film doprinosio razvoju društva? Izložba nastoji odmotati bosanskohercegovačku filmsku traku, predstaviti filmske stvaratelje  idjelatnike Bosne I Hercegovine kroz historiju I potaknuti promišljanje o kompleksnosti I izazovima stvaranja filma – prikazujući svijet I život filma “iza scene”.

13:00 – 22:00 Muzejska kafa

Nakon obilaska muzejskih postavki, možete se odmoriti uz muziku iz domaćih filmova. Museum cafe je na platou muzeja, uz podršku Cafe Tito.

14:00 – 17:00 Simultano kustosko vođenje kroz muzejske priče

Otkrijte priče koje se čuvaju u Historijskom muzeju BiH! Predstavljamo Vam: stalnu postavku „Opkoljeno Sarajevo“, „15 godina“ (fotografije Jima Marshalla), „Otvoreni depo“, „Polet žena“, „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem(o)? – bosanskohercegovačka kinematografija od 1947. do 1992. godine“ i „Buđenje solidarnosti“.

17:30 – 19:00 Iz historije jugoslovenskog filma: Praška škola

Predavanje vodi profesor Faruk Lončarević. Aktivnost se realizira uz pomoć i podršku Filmskog centra Sarajevo.

19:00 – 20:00 Projekcija filma „Golim rukama“ Hajrudina Šibe Krvavca

Film „Golim rukama“ iz 1981. godine, autora Šibe Krvavca, pokazuje kako se vlastitim radom stanovništvo Jugoslavije nosilo sa izazovima Drugog svjetskog rata, poslijeratne neimaštine i loših vremenskih prilika. „Golim rukama“ je filmska priča o oporavku društva snagom individualnog rada i željom za ljepšom budućnosti – priča koja može biti inspiracija u svakom vremenu i pred različitim preprekama. Projekcija filma će se održati u saradnji sa Filmskim centrom Sarajevo.