Autor: urednik

evo ME – ME Original Sounds

Sarajevski produkcijski tim ME ORIGINAL SOUNDS ovih dana promoviše svoj najnoviji singl pod simboličnim nazivom “EVO ME”. Pjesma govori o borbi protiv strahova, anksioznosti, neuspijehu i javno razotkriva pojedinca što u konačnici donosi veliko olakšanje. “Rijetko se dešava da ljudi na glas sebi pa i drugima priznaju da imaju neki od emotivnih ili psiholoških problema. Smatramo da je anksioznost i depresija postala pošast bh.društva i da se jako malo govori o prevenciji i liječenju od ove bolesti. S obzirom na to da se svakodnevno susrećemo sa sličnim problemima, ovom pjesmom pokušavamo skrenuti pažnju javnosti da navedena stanja koja nažalost, sve više pogađaju mlade, postaju ozbiljan problem u BiH.”

ME Original Sounds je produkcijski tim koji je osnovan 2013 u Sarajevu. Svim ljubetiljima muzike nudi širok spektar tekstova, aranžmana i muzičke produkcije. Muzičko stvaralaštvo ME Original Sounds-a u potpunosti se bazira na autorskom radu čime se želi podstaći povezanost sa unutrašnjim čulima, predvidjeti snalaženje pojedinaca i društva u životnim situacijama na principima onog što vidimo, govorimo i čujemo, objasniti stanje uma te na svojstven način stimulirati emocije, od onog što jesmo i čemu težimo.

Odabrana bh. selekcija programa 57. festivala MESS

Tri predstave nastale u produkcijama domaćih teatarskih kuća, “Mi djeca sa kolodvora Zoo“ Narodnog pozorišta Tuzla i reditelja Adnana Omerovića, “Otkrivanje žene“ Harisa Pašovića, Narodnog pozorišta Sarajevo i East West Centra te “Moja Fabrika“ rediteljice Selme Spahić i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, odabrano je u bh. selekciju 57. Internacionalnog teatarskog festivala MESS.

Naglašavajući da se za bh. selekciju prijavilo ukupno 13 predstava iz 10 pozorišnih kuća, dramaturginja, teoretičarka i kritičarka iz Slovenije, Alja Predan, koja je selektorica ovogodišnjeg programa, istakla je da su odabrane predstave dokaz da se na osnovu klasičnog dramskog teksta ili adaptacije odnosno dramatizacije literature mogu napraviti odlične i vrlo aktuelne predstave. “Odabrane predstave se po temi, pozorišnom jeziku i umjetničkim ostvarenjima mogu označiti kao vrhunske. Sve tri izabrane predstave različite su po mnogim elementima, ali ipak imaju nešto zajedničko. Sve tri su angažirane, sve tri upozoravaju na društvene anomalije i sve tri se bave takozvanim društvenim marginama. Ženama, radnicima, mladima. To ukazuje da pozorište u BiH nije sasvim apatično i imuno na društvene probleme“, objasnila je Predanova.

Za predstavu “Mi djeca s kolodvora Zoo“, Predanova je naglasila da prilagođavanjem teksta lokalnoj sredini postiže intenzivnu i angažiranu participaciju publike. “Reditelj je uspio da načinom inscenacije, vođenjem glumaca i inteligentnom upotrebom videa (pogotovu u stanju delirija i fleševa) pronađe balans između naturalističke slike društvenog dna i savremenog shvatanja i doživljavanja pozorišnog čina“, objasnila je Predanova.

Prema riječima selektorice, komad “Otkrivanje žene“ govori o onome o čemu se do sada niko u regionu pa ni šire nije tako temeljito bavio i uspio estetski bogato tematizirati kroz pozorišnu formu. “Pašović kao autor kroz produbljeni istraživački proces analitički precizno razgaljuje poziciju žene u historijskim promjenama i rezultate tog procesa postavlja na scenu kao reditelj u formi jednog monumentalnog murala. Ova predstava nesentimentalno i iskreno otkriva ženu i njezinu ulogu u društvu, ali u isto vrijeme podstiče dijalog između nje i muškarca kako bismo već jednom mogli prevazići duboko zakodirane društvene stereotipe“, obrazloženje je selektorice Alje Predan.

U obrazloženju izbora predstave “Moja Fabrika“, Predanova je rekla da komad istovremeno savršeno funkcionira kao dokumentarna predstava i kao izuzetno umjetničko djelo koje na suptilan, rafiniran i poetičan način priča priču o usponu i padu zeničke Željezare. “Društveno angažirana, scenski lijepa i uzbudljiva predstava ukazuje na to da najmlađu generaciju pozorišnih stvaralaca u BiH zanimaju velike i važne teme koje kroz širi društveni i socijalni kontekst progovaraju i o vlastitom identitetu“, obrazložila je Predanova. Prema pravilima, zbog učešća umjetnika/ca angažiranih u radu Festivala, predstava je van konkurencije za nagrade za najbolju režiju i najbolju predstavu.

Podsjećamo, 57. Internacionalni teatarski festival MESS održat će se od 30. septembra do 8. oktobra 2017. godine, a u fokusu ovogodišnjeg festivala bit će atipični naratori i naratorke i oni čiji se glasovi rjeđe čuju u društvu. Više informacija o Internacionalnom teatarskom festivalu MESS dostupno je na www.mess.ba.

Veliki autori (ce) njemačkog jezika u programu drugog Bookstana

Internacionalni festival književnosti Bookstan
Buybook/Radićeva ulica/Akademija likovnih umjetnosti
Od 4. do 7. jula 2017.

Fokusirajući se i dalje na prostor koji ne pripada ni istoku ni zapadu te na autorice i autore koji najčešće djeluju u izmještenim okolnostima ili su druga i treća generacija emigranata, festival Bookstan u svom drugom izdanju posebnu pažnju posvećuje onima koji/e pišu na njemačkom jeziku, bez obzira na porijeklo ili njihovo trenutno prebivalište. Iskustvo Buybooka kao izdavačke kuće pokazuje da nam upravo najzanimljivija djela dolaze od autora/ica čije identitete možemo definisati kao fluidne. Interesantno je da će među ovom grupom gostiju biti i jedan sarajevskog porijekla, te će Bookstan biti i prva prilika za ozbiljnije upoznavanje sa stvaralaštvom Tijana Sile. Osim njega festivalska publika ponovo će se sresti s Ilijom Trojanowim koji je nedavno u Sarajevu boravio na rezidencijalnom programu, kada je i objavljeno njegovo kapitalno djelo „Skupljači svjetova“ u izdanju Buybooka.
Abbas Khider i Nellja Veremej takođe su dio programa koji potvrđuje kako je književnost jedan od najboljih načina za sagledavanje i upoznavanje specifičnih društvenih okolnosti unutar kojih autori i autorice djeluju.
Njihova predstavljanja moderiraće Dragoslav Dedović i Vahidin Preljević.

ILIJA TROJANOW

Ilija Trojanow, rođen 1965. u Sofiji, odrastao je u porodici političkih azilanata u Njemačkoj i Keniji. Posljednjih godina živi u Beču. Jedan od najvažnijih pisaca njemačkog govornog područja i najznačajnijih evropskih intelektualaca današnjice. Proslavio se višestruko nagrađivanim romanom „Sakupljač svjetova“ koji je preveden na više od dvadeset jezika. Građu djela čini biografija britanskog oficira i istraživača Richarda Burtona, a nedavno je objavljen i na bosanskom jeziku u izdanju Buybooka.

Objavio je više nagrađivanih romana i zbirki proze, te nekoliko esejističkih knjiga koje su odjeknule u evropskoj javnosti, između ostalih, „Napad na slobodu“ (s Juli Zeh), žestoku kritiku špijuniranja i nadziranja u režiji SAD-a, te „Odbijanje sukoba“ (s Ranjitom Hoskoteom), polemiku protiv teze o sukobu civilizacije zastupajući gledište da je izvorište svake (napredne) kulture u amalgamiranju različitog. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada, između ostalih- Adelbert von Chamisso nagrade i nagrade Lajpciškog sajma knjiga.

ABBAS KHIDER

Abbas Khider rođen je 1973. godine u Bagdadu, a od 2000. živi u Njemačkoj. Godine 1996. bio je uhapšen i pritvoren zbog  „političkih razloga“. Od 1996. do 2000. godine bio je primoran na izbjeglištvo u brojnim zemljama. Studirao je filozofiju i književnost u Njemačkoj. Objavio je brojne pjesme na arapskom jeziku. Trenutno živi u Berlinu. Njegov debitantski roman, “Der falsche Inderis” osvojo je 2010. godine renomiranu nagradu Adelbert von Chamisso. Ove godine ista nagrada dodijeljena mu je za cjelokupno stvaralaštvo.

Nagrada se inače dodjeljuje u čast velikih autora njemačkoj jezika čiji je rad oblikovan promjenom kulture.

TIJAN SILA

Tijan Sila rođen je 1981. godine u Sarajevu. S porodicom je 1994. emigrirao u Njemačku. Studirao je njemački i engleski u Heidelbergu. Danas živi u Kaiserslauternu, gdje radi kao nastavnik u zanatskoj školi. Njegov roman „Tierchen unlimited“ mješavina je junakovih iskustava iz ratnog Sarajeva i doživljaja nakon dolaska u Njemačku. Sila je oduševio kritiku zbog neobičnog humora i odnosa prema njemačkom jeziku. Naslov ovog romana je gotovo nemoguće prevesti a jednako ga je teško žanrovski odrediti.

 

NELLJA VEREMEJ

Nellja Veremej rođena je u Maikopu, u Rusiji, 1963. godine. Živjela je i radila u Berlinu kao njegovateljica starijih osoba, nastavnica ruskog, novinarka i spisateljica, sve do 1994. Koristeći jezik koji nije njen maternji, napisala je vispren roman o Berlinu, „Berlin is in the East”, koji govori o velikoj varki i samoobmani, lažnim nadama i ispravnim ali kasnim spoznajama, o čežnji i o tome kako živjeti u neizvjesnosti velikog grada. Veremejin prvi roman je i nagrađen u Njemačkoj, a žiri je o svom izboru rekao sljedeće: „Njen prikaz brzog tempa njemačke prijestolnice u sirovo realističkom, a u isto vrijeme poetično melanholičnom maniru, govori o životu stranca u velikom gradu, o neostvarenim snovima i neslućenim trenucima sreće”.