Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Bolonji sa zadovoljstvom vam predstavljaju POZIV ZA APLIKACIJE za upis 17. generacije Evropskog regionalnog master programa Demokratija i ljudska prava u jugoistočnoj Evropi (ERMA).
ERMA je zajednička inicijativa Univerziteta u Sarajevu, Centra za interdisciplinarne studije (CIS) i Univerziteta u Bolonji, Instituta za Centralnu-Istočnu i Balkansku Evropu (IECOB). Program je sufinansiran od strane Evropske Unije preko Evropskog inter-univerzitetskog centra za ljudska prava i demokratizacij (EIUC) i Ministarstva vanskijh poslova Italije preko Ambasade Republike Italije u Bosni i Hercegovini.
ERMA je jednogodišnji, redovni, interdisciplinarni program namjenjen kandidatima koji žele kombinirati studije sa praktičnim i terenskim istraživanjem o ljudskim pravima i demokratiji. Program je implementiran u Sarajevu i Bolonji, tako da studenti dobijaju diplome oba univerziteta (60 ECTS).
Zahvalujući finansijskoj podršci EU-a i Vlade Italije, ERMA obezbjeđuje 30 stipendija za državljanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova (aplikanti koji imaju pasoš država priznatih od strane BiH), također i za državljane Evropske Unije, Azerbejdžana, Gruzije i Ruske Federacije. Program je otvoren i za samofinansirajuće studente iz ostalih zemalja.
Rok za aplikacije: 11 SEPTEMBAR 2017
Za više informacija, molim vas posjetite www.erma-programme.eu ili obratite se na info@erma-programme.eu.
Prvi dan Bookstana obilježio Hanif Kureishi i bosanskohercegovačke autorice
Prvi dan drugog Internacionalnog festivala književnosti Bookstan protekao je u znaku dolaska i predstavljanja velike zvijezde svjetske književnosti Hanifa Kureishija. U prepunoj galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu pred razgovor koji je s Kureishijem vodio suosnivač Bookstana, američki kritičar i urednih John Freeman, festival je i otvoren.
Na otvaranju su publiku ispred organizacionog tima festivala pozdravili Goran Samardžić, Damir Uzunović i Kristina Ljevak, zahvaljujući se uz pokrovitelje i suosnivačima Hemonu i Freemanu te publici na povjerenju, istaknuvši da je prošlogodišnje festivalsko izdanje podrazumijevalo zadovoljstvo i zabrinutost. Zabrinutost zbog straha da se slično ne može jednakim intenzitetom i na jednakom nivou ponoviti. Dolazak Hanifa Kureishija između ostalih je upravo potvrda da nije bilo razloga za strah i da će festival nastaviti njegovati koncept koji u središte stavlja ljude i njihove priče te ne razdvaja publiku i autore/ice.
Povodom Kureishijevog dolaska, izdavačka kuća Buybook objavila je njegovu novelu „Nigdje“ što je ujedno prvo printano izdanje ove knjige u svijetu.
U odličnoj komunikaciji s moderatorom i publikom, glavna zvijezda Bookstana stvorila je atmosferu koncertnog događaja, dugo nakon predstavljanja potpisujući svoju knjigu, a potom družeći se u bašti Buybooka s gostima i učesnicima festivala.
Prvi program drugog Bookstana koji je počeo u podne programom „Bh. savremena književnost“ podrazumijevao je premijerno predstavljanje knjiga Buybookovih autorica, Adise Bašić i Amile Kahrović-Posavljak. Iako na prvi pogled različite, knjige Adise Bašić „A ti zaključaj“ i Amile Kahrović-Posavljak „Smrtova djeca“ dodiruju se na nekoliko mjesta, u prvom redu kod pisanja o ljubavi, a same autorice obilježilo je iskustvo odrastanja u okolnostima koje su opisane u „Smrtovoj djeci“. Sudeć po reakcijama publike na pročitane odlomke, biće ovo bez sumnje dva uspješna izdanja kuće koja je osnivač festivala.
U programu posvećenom predstavljanju domaćih izdavačkih kuća gostovao je Synopsis sa autorima Enverom Kazazom i Elvedinom Nezirovićem. Nezavisna mreža gradova ICORN koja pruža utočište piscima iz cijelog svijeta svoj rad predstavila je takođe u prvom danu Bookstana.
Festivalska Publika upoznala se i sa stvaralaštvom Bokstanove gošće Nellje Veremej porijeklom Ruskinje koja od 1994. godine živi u Berlinu i koja se predstavila u programu posvećenom autoricama i autorima koji pišu na Njemačkom jeziku.
Objavila je romane Nach dem Sturm / Poslije oluje i Berlin liegt im Osten / Berlin se nalazi na istoku, za koji je 2014. godine dobila nagradu Adelbert von Chamisso.
Prvi dan zvaničnog programa Bookstana završen je u promocijom književnog časopisa Behar urednika Nenada Rizvanovića što će biti praksa svake festivalske večeri u 22.30h kada će se predstaviti regionalni i domaći književni časopisi.
Tokom prvog dana Bookstana odvijala su se i predavanja četvrtog dana „Male škole pisanja i mišljenja“.
O odnosu nauke i književnosti te graničnim žanrovima, nastalima spajanjem dvaju spomenutih polja, na četvrtom je danu Bookstan radionice govorila Jelena Kalinić. Kao blogerica, publicistkinja te science writer, Jelena je polaznicima, kroz povijesni pregled razvoja nauke, dala uvid o uticaju naučnih otkrića na društveni i kulturni život svjetske populacije. Predavačica je nastojala objasniti kako se nauka i književnost nadograđuju te mogu zajedno funkcionirati unutar umjetničkog polja.
Početak Bookstana pratio je i početak škole kreativnog pisanja za djevojčice koju Bookstan realizuje u saradnji sa feminističkim časopisom Boona.
Predavačice su urednice časopisa i književnice Selma Asotić, Marina Veličković, Lejla Kalamujić i Lamija Begagić.
Teme o kojma su govorile prvi dan ticale su se svakodnevnog seksizma, feminističkog ključa, onoga što se čita u školi i van nje, te o tome šta bi voljele da čitaju i šta da pišu.
Djevojčice su briljirale na više nivoa, neke od njih tačno znaju šta žele u budućnosti pisati, a jedna ima koncepte za čak četiri romana.
Trenutno je u Akademiji likovnih umjetnosti okrugli sto na temu malih jezika i politika prevođenja.
U 17:00 Adisa Bašić predstavlja novu knjigu poezije Johna Freemana.
U 19:00 takođe na ALU Kristina Ljevak razgovara sa jednim od najzanimljivijih regionalnih autora, hrvatskim književnikom Damirom Karakašem.
U 20:30 u programu posvećenom njemačkom jeziku ugostićemo Iliju Trojanowa s kojim će razgovarati Dragoslav Dedović, a program drugog dana festivala završavamo promocijom književnog portala Proleter iz Podgorice u bašti knjižare Buybok u 22:30.
Al Jazeera Media Network na četvrtom je mjestu liste zahtjeva koje su Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat uputili Kataru. Zahtijeva se gašenje svih kanala i platformi Al Jazeere. Kao odgovor na zahtjeve i jačanje svog nezavisnog glasa, mreža je pozvala na solidarnost u potrazi za slobodom medija. Ovaj poziv jača važnost očuvanja prava ljudi da imaju glas i da se čuju, bez obzira na to ko su i gdje se nalaze.
Mreža, koja je kroz svoju 20-godišnju historiju postala jedna od najgledanijih i regionalno i globalno pridobila stotine miliona gledalaca u 150 zemalja, često je bila u centru kontroverze. Iako napad na kanal nije ništa novo, ovo je prvi put da je mreža izašla s vlastitim zahtjevima, s obzirom na to da ovaj napad nije samo napad na Al Jazeeru nego i na slobodu medija širom svijeta.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Al Jazeere English Giles Trendle istakao je zabrinutost: “Zahtjev da se zatvori Al Jazeera jest pokušaj zabrane osnovnog ljudskog prava na slobodu govora. To je javni poziv za cenzuru medija i sprečavanje pristupa objektivnom izvještavanju vijesti i pripovijedanju priča. Gdje bismo mi bili da vlast, političari i ljudi na visokim pozicijama po čitavom svijetu odlučuju koje ćemo mi vijesti čitati, slušati ili gledati? Nakon Al Jazeere, ko može biti sljedeći?”
“Mi zahtijevamo da novinari mogu raditi svoj posao bez zastrašivanja i prijetnji; zahtijevamo da javnost ima pristup objektivnim informacijama i da novinarska profesija i oni koji joj služe nisu kriminalizovani na liniji dužnosti. Na kraju, naš zahtjev je pitanje poštovanja prema slobodi medija – na prvom mjestu za Al Jazeeru, ali i za sve druge medije i novinare, bez obzira na to gdje se nalaze.”
Trendle je dodao: “Ostajemo posvećeni slobodnom, iskrenom i poštenom izvještavanju. Odbijamo biti zastrašeni ili ucijenjeni, cenzurisani ili utišani.”
Izvršni direktor Global Branda i Komunikacija u Al Jazeera Media Networku Abdullah al-Najjar potvrdio je: “Al Jazeera ostaje odlučna u svojoj posvećenosti fer izvještavanju, uravnoteženom novinarstvu i pronalaženju i pokrivanju priča. Mi smo dali glas onima koji ga nemaju. Stavili smo ljude u prvi plan i ispričali priče koje bi inače ostale u mraku i uvijek smo to radili s odgovornošću i integritetom. To su osnovni principi u Al Jazeeri i to je razlog što zahtijevamo ukidanje restrikcija i kontrole nad medijima širom svijeta.
Nekoliko međunarodnih novinarskih udruženja, kao što su Nacionalna unija novinara i Novinari bez granica, iskazalo je podršku Al Jazeeri, odbijajući zahtjeve za njeno zatvaranje. Iste stavove iskazalo je i mnogo kolega iz regionalnih i međunarodnih medija.
Iako je Al Jazeera trenutno u centru političkog diskursa, ona je i dobitnik mnogih prestižnih nagrada za svoj rad i pokrivanje autentičnih priča. Njeni novinari nisu samo napadani, zatvarani i ubijani već su i proslavljeni, poštovani i nagrađivani. Za njihovo nezavisno novinarstvo Al Jazeera je dobila nagrade “Peabody”, “Emmy”, “Alfred I. DuPont-Columbia University” i “Edward R. Murrow”.
Uprkos svemu, Al Jazeera ostaje posvećena novinarskoj izvrsnosti, potvrdivši čvrstu posvećenost tome da djeluje kao glas za one bez predstavnika, i nastavlja pokrivati događaje s ravnotežom i objektivnošću. Ova lista zahtjeva koju upućuje Al Jazeera poziv je javnosti i kolegama i poziv za nastavak ovog pokreta kako bi se osiguralo da svijet kolektivno nastavi podržavati slobodu medija.
#DemandPressFreedom #ZahtijevamoSloboduMedija
Obraćamo se onima koji zahtijevaju gašenje Al Jazeere
i da se ljudima uskrati pravo na istinu.
Mi, također, imamo zahtjeve.
Zahtijevamo da novinarima bude omogućeno da obavljaju svoj posao
bez zastrašivanja
i prijetnji.
Zahtijevamo da javnost ima pristup
nepristranim informacijama.
Zahtijevamo da se čuju i oni čiji glas se ne čuje.
Zahtijevamo da se različitosti mišljenja i uvjerenja poštuju,
a ne da se od njih strahuje.
Zahtijevamo da se prema novinarima ne postupa kao prema kriminalcima.
Zahtijevamo…
Zahtijevamo…
Zahtijevamo slobodu medija.
O Al Jazeera Media Networku:
Al Jazeera Media Network nudi međunarodne vijesti i trenutna dešavanja koji stavljaju ljude u srce priče, radeći u uvjerenju da svako ima priču vrijednu da bude saslušana. Posredstvom neustrašivog novinarstva i nagrađivanih programa, ona govori autentičnim pričama o ljudima svuda, bez geografskih ili kulturnih predrasuda.
Povodom Kureishijevog dolaska, izdavačka kuća Buybook objavila je njegovu novelu „Nigdje“ što je ujedno prvo printano izdanje ove knjige u svijetu.
Početak Bookstana pratio je i početak škole kreativnog pisanja za djevojčice koju Bookstan realizuje u saradnji sa feminističkim časopisom Boona.