Autor: urednik

Počeo Coca-Colin program ljetnih praksi Coke Summership

Predstavljanjem 20 praktikanata druge generacije učesnika programa iz cijele Bosne i Hercegovine, koji će ove godine od 12. jula do 18. augusta imati priliku usavršavati poslovne i lične vještine, te steći prvo radno iskustvo u Coca-Coli, počeo je ovogodišnji Coke Summership, Coca-Colin program ljetnih praksi za studente. Projekt spaja edukaciju, treninge i rad s mentorima, pružajući polaznicima mogućnost stjecanja neophodnih praktičnih znanja kroz rad na projektima. Program ljetnih praksi Coke Summership pokrenula je kompanija Coca-Cola HBC B-H Sarajevo prošle godine prvi put u Bosni i Hercegovini, a ohrabreni interesom i uspjesima polaznika prošlogodišnjeg Coke Summershipa, od kojih se njih pet zaposlilo u Coca-Coli HBC B-H Sarajevo, a dvoje u partnerskim kompanijama, program ljetnih praksi nastavlja se i ove godine kroz praksu za 20 novih učesnika.

 „Coca-Cola HBC B-H Sarajevo i ove godine, u okviru programa Coca-Colina podrška mladima, realizuje drugi Coke Summership projekt i nastavlja pružati podršku mladima u Bosni i Hercegovini. Želimo ohrabriti mlade da svojim radom u Bosni i Hercegovini doprinosi razvoju zajednice. Da smo napravili dobru priliku za stjecanje praktičnog poslovnog iskustva, pokazao je interes mladih za programom i prošlogodišnji rezultati. Coke Summership 2017 počinjemo sa željom da i ova godina bude podjednako uspješna, kako za nas, u smislu da ćemo mladima pružiti konkretno i iskoristivo znanje i iskustvo, tako i za ovogodišnje polaznike, koji će stjecanjem iskustva koje im se nudi imati veće šanse da se zaposle“, izjavio je Adnan Topić, direktor prodaje i direktor franšize Coca-Cole HBC B-H Sarajevo, i dodao da se raduje što će Coca-Colini radnici dobiti priliku da i ove godine svoje znanje i stečeno iskustvo prenesu praktikantima. „Iskoristite Coke Summership kao priliku za unapređenje vještina i kompetencija neophodnih za rad na sve zahtjevnijem tržištu. Vi ste dio Coca-Coline porodice u narednih šest sedmica i, vjerujemo, budući lideri naše zajednice“, rekao je u obraćanju praktikantima.

Procent nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini izuzetno je visok, što pitanje njihova zapošljavanja dovodi u sam vrh prioriteta bosanskohercegovačkog društva.

O Coke Summership projektu

Kompanija Coca-Cola HBC B-H Sarajevo realizuje Coke Summership projekt u okviru programa osnaživanja mladih Coca-Colina podrška mladima, kojim kompanija daje podršku društvu u rješavanju pitanja zapošljavanja. Prva generacija učesnika Coke Summership program ocijenila je kao odličnu platformu za razvijanje karijere i adekvatan način afirmacije mladih talentovanih ljudi. Zahvaljujući projektu, sedam polaznika je u 2016. godini dobilo prvo zaposlenje. Projekt se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalnog zavoda za zapošljavanje i JU Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo te uz podršku prijatelja projekta: univerziteta u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, sveučilišta u Mostaru i Vitezu, Internacionalnog Burch univerziteta, ekonomskih fakulteta u Sarajevu, Bihaću, Istočnom Sarajevu i Tuzli, studentskih organizacija EESTEC, IAESTE LC Sarajevo, Udruženja studenata Fakulteta elektrotehnike u Tuzli, studentske udruge Best iz Mostara te portala studomat.ba. Medijski pokrovitelji projekta su BHRT, EuroBlic i Bljesak.info.

 

Dino Alagić: Pobunjen čovjek je jadan i velik

Preneseno sa: http://interview.ba/

Dvadesetdevetogodišnji Dino Alagić iz Zenice je relativno nepoznato ime na domaćoj umjetničkoj sceni. Studirao je književnost u Sarajevu, a odlučio je da se posveti multimedijalnoj umjetnosti kroz propitivanje vrijednosti modernog društva. O tome govori njegov prvi video uradak pod nazivom „Ljudi sa granice“ koji je istovremeno i najava istoimenog albuma koji će sam sebe finansirati. Ovaj spoj muzike i književnosti kroz video formu nastao je kao ideja prije četiri godine, a danas dobija svoj oblik. O kakvom se talentu radi govori činjenica da je Dino sav materijal komponovao, pisao, svirao, snimao audio i video, montirao, miksao i uradio finalnu produkciju.

Razgovarao/la: Zoran Ćatić
Foto: lična arhiva

PRIČA O LJUDIMA SA MARGINE „U najširem smislu to je pokušaj da artikuliram propitivanje identiteta dualne prirode čovjeka i vječitog balansiranja između više krajnosti, antagonizama koji se spajaju u onoj graničnoj tački odnosno u svakom od nas koji smo na neki način svojom voljom ili silom prilika izbačeni i gurnuti na marginu. Koji se ne daju uhvatiti u bilo kakvu vrstu kategorizacije i klišea“.

INTERVIEW.BA: Šta je „Middle Way Project“ i šta je osnovna ideja za ovaj rekao bih vrlo specifičan i originalan izričaj? Koliko on zapravo ima veze sa tvoje dvije ljubavi, književnošću i muzikom ?

ALAGIĆ: „Middle Way Project“ je samostalni, samofinansirajući multimedijalni album. Projekat je u potpunosti autorski u svakom smislu jer sam ja komponovao, pisao, svirao, radio, audio i video snimanja. Montirao, miksao i uradio finalnu produkciju. Kao ideja je nastao prije četiri godine a tek nedavno sam objavio prvi song video „Ljudi sa granice“ koja otvara istoimeni album koji objedinjuje teme koje će pojedinačno biti prikazane u ostalih devet kompozicija. Krajem ljeta trebala bi da se pojavi pjesma „Hermafrodit“, koja govori o žensko-muškom principu u svakom čovjeku i problemima feminizma i LGBT-a. Realizaciju kompletnog albuma sam planirao do početka iduće godine.

Moja osnovna kreativna preokupacija je pokušaj da spojim muziku i književnost u medij u kojem ću izraziti sebe i svoj doživljaj okoline i svijeta u kojem živim.

Svirao sam u nekoliko lokalnih zeničkih sastava koji su na žalost prestajali sa radom uvijek u onom trenutku kada se trebalo početi raditi autorske projekte zbog čega sam ja i počeo da se bavim muzikom. Ovo je posebno teško pogotovo kada govorim o mom gradu gdje nemate podršku zajednice, lokalne vlasti , nemate Dom mladih, nemate adekvatne uslove, prostorije, opremu ni ljude sa kojima biste mogli stvarati. Kada nisam uspio da nađem podršku svojim idejama i namjerama, odlučio sam da radim sam. S jedne strane na žalost jer uživam u bendovskoj svirci i kreiranju muzike na taj način, a s druge strane na zadovoljstvo jer sam imao potpunu ličnu slobodu da izrazim svoju ideju.

INTERVIEW.BA: U vremenu u kojem su u sferi interesovanja medija pa samim tim i šire javnosti pjesme „lakih nota“ i tekstova koji zapravo ne govore ni o čemu, ti se odlučuješ za konceptualnu vrstu spoja književnog eseja, poezije i muzike koju sam komponuješ.

ALAGIĆ: Ta forma tog konceptualnog albuma me već dugo zanimala slušajući neke progresiv rock bendove  i to sam vidio kao odličnu formu gdje mogu da izrazim sve ono što sam čitao, slušao i što me je na neki način mučilo. Tako se polako ideja razvijala i polako sam je zaokruživao. Ono što se pokazalo kao olakšavajuća okolnost je upravo činjenica da radim potpuno samostalno.

U najširem smislu to je pokušaj da artikuliram propitivanje identiteta dualne prirode čovjeka i vječitog balansiranja između više krajnosti antagonizama koji se spajaju u onoj graničnoj tački odnosno u svakom od nas koji je na neki način svojom voljom ili silom prilika izbačen i gurnut na marginu. Koji se ne da uhvatiti u bilo kakvu vrstu kategorizacije i klišea.

INTERVIEW.BA: Očigledno je da smo natjerani na neprestano „nošenje“ sa različitim oblicima identiteta, koliko god nam oni nisu prioritet, ali okruženje i novoizgrađeni sistem nas praktički guraju, koliko god se mi tome opirali u određivanje i svrstavanje. Čitam li ja u spotu ali i tekstu pjesme pojam ogledala kao sinonim za taj (po meni) problem?

ALAGIĆ: Oni koji budu gledali prvi video, primjetiće da je osnovni kompozicioni motiv, motiv ogledala. On je zapravo ona tanka površina, ona nevidljiva linija u kojoj se spajaju dvije krajnosti ili obrnuto dvije krajnosti koje čine površinu ogledala a čiji govor slušamo u posljednjih sedam strofa pjesme „Ljudi sa granice“.

OGLEDALO

Na trgu spomenik množina od Ja

Bremeni gen dvorske lude

Stojim da gledano bude

Suvenir na trgu štono bijedno sja.

Na prodaju crveni molitvenik

Ljubav traže u rječniku

Nešto ima u zlobniku

Pobunjen čovjek jadan je i velik…“

INTERVIEW.BA: I da preduprijedimo eventualne dileme iz budućnosti „šta je pisac htio da kaže“, pa probaj na neki način definisati osnovnu ideju, sopstvene individualnosti i kreativnosti u kojoj očito uživaš uprkos svjesnosti da su danas u trendu generalizacije i kolektiviteti?

ALAGIĆ: Ono što želim zapravo je različitost od onoga što imamo priliku vidjeti i čuti a što je podređeno subkulturi žanra. Moj način izražaja svoj korijen ima u tom samom začetku ideje koja se rodila kao kulminacija svih tih energija i iskustava, koja se godinama sakupljala u meni. U nepodnošljivosti besmisla kojeg živimo i neprestanog propitivanja vlastitih identiteta. Identiteta nekoga ko je rođen i živi u BiH i zajedno sa njom podnosi njenu sudbinu.

 

„Plačem prvim probudićeš oči

Nema lica nema pripovjedača

Šta je množina od Ja?“

Završen Festival ulične umjetnosti FUU „Tvoj grad, tvoja umjetnost“

Koncertom jazz ansambla Muzičke akademije u zgradi Papagajka, sinoć je u Sarajevu završen treći po redu Festival ulične umjetnosti FUU „Tvoj grad, tvoja umjetnost“. Ove godine Festival je održan na pet lokacija – Veliki park, pozorište SARTR, Radićeva ulica, Ferhadija i Papagajka, kao mjesto od posebnog značaja, jer su sami stanari ove zgrade inicirali da se FUU održi u njihovom dvorištu.

Festival je bio otvoren u petak koncertom gudačakog kvarteta MAS u Velikom Parku. Poslije njih nastupio je Arlekin, klaun iz Makedonije, koji se predstavio kombinacijom klaunovskih i cirkuskih vještina. Festival je nastavljen izložbom Nine Komeli u novootvorenoj galeriji Sklop, u Radićevoj ulici, da bi prvi dan bio završen u pozorištu SARTR projekcijom dokumentarnih filmova o uličnoj umjetnosti i festivalu.

Drugog dana FUU-a, u Velikom parku otvoren je Art market na kojem su svoje radove izložili mladi i perspektivni BH dizajneri. Mnogobrojni posjetioci mogli su poslušati koncert udaraljki, kao i poetski teatar novosadske glumice Mirjane Đan. U Radićevoj ulici su se predstavili umjetnici okupljeni oko udruženja BH ARTA. Maida Hodžić je po drveću postavila izložbu radova “Futurizam”, dok se Denis Štrbo predstavio ciklusom fotografija “Crno-bijeli svijet”. Ahmed Gabr, umjetnik porjeklom iz Egipta, za to vrijeme je radio tetovaže od kane. U Radićevoj ulici se predstavio i Romano Kuduzović sa izložbom “Scream Sarajevo”. Vrhunac drugog dana Festivala desio su u Ulici Ferhadija, ispred Gradske tržnice. Publiku je zagrijao Irhad Baručija svojim uličnim improvizacijama na violini, a nakon njega pravi ulični spektakt napravili su momci iz hip-hop sastava Helem Nejse.

Trećeg i posljednje dana Festivala ulične umjetnosti FUU u jutarnjim satima u Velikom parku priređen je program za najmlađe. Zatim se Festival premjestio na mjesto od posebnog značaja, u zgradi Papagajka. Pored što je zgrada uljepšana sa tri murala na kojima su radili Rikardo Druškić, Muhamed Baručija, Ljiljana Galušić i Ljubomir Todorović, studenti Likovne akademije su crtežima u duhu neoplasticizma odali počast holandskom umjetniku Theo Van Doesburgu. U scensko-muzičkom dijelu programa, nastupili su Aldin Tucić Tuca sa svojom monodramom “Kafana kao zločin”, zatim klavirski trio i klavir solo, gudački kvartet “Sarajevo Sinfonietta”, te već pominjani Jazz ansambl Muzičke akademije u Sarajevu.